Člankonošci

Uvod

Člankonošci čine preko 80% do sada opisanih vrsta životinja.
Najbrojniji člankonošci su kukci, kojih je do sada opisano i znanstveno imenovano oko milijun vrsta, ali znanstvenici smatraju da je puno veći broj neopisanih vrsta kukaca.
Predviđanja temeljena na znanstvenim istraživanjima kreću se od 2 do 30 milijuna nepoznatih vrsta kukaca.

• Proučite dostupnu literaturu i saznajte koliko ima različitih vrsta ostalih beskralježnjaka o kojima ste do sada već učili, a koliko ima različitih vrsta životinja o kojima ćete tek učiti – kralježnjaka.
• Prikažite svoja saznanja grafički.
• Odaberite vrstu grafičkog prikaza koja će najbolje dočarati tu razliku u brojnosti člankonožaca u odnosu na ostale skupine životinja.

Zajednička obilježja člankonožaca

Člankonošci su dvobočno simetrične životinje s člankovitim nogama po kojima je skupina dobila ime.
Na tijelu većine člankonožaca mogu se razlikovati tri regije:

• glava,
• prsa i
• zadak.

Kod nekih člankonožaca, primjerice rakova, glava i prsa spojeni su u glavopršnjak.
Na površini tijela člankonošci imaju vanjski kostur u obliku čvrste hitinske kutikule koja ima zaštitnu ulogu.
Na površini kutikule može se nalaziti i tanak sloj voska koji dodatno štiti od isušivanja.
Većina člankonožaca stoga je u potpunosti prilagođena životu na kopnu.
Neki člankonošci, poput rakova, imaju hitinsku kutikulu pojačanu kalcijevim karbonatom, što joj daje dodatnu čvrstoću.
Člankonošci se presvlače, tj. odbacuju stari hitinski oklop kako bi mogli rasti.
Člankonošci imaju otvoreni krvotok i ljestvičast živčani sustav.

Pauci, škorpioni i grinje

Pauci

Pauci imaju kliješta pomoću kojih love plijen i žlijezde koje izlučuju otrov za usmrćivanje plijena i za obranu.
Plijen pridržavaju čeljusnim nogama.

Za hodanje imaju 4 para nogu.
Pauci se najčešće hrane kukcima, a mogu uzimati samo tekuću hranu pa u usmrćeni plijen ispuštaju probavne sokove.
Razgrađeni plijen pauci zatim mišićnim ždrijelom usišu u svoj probavni sustav.
Pauci dišu pomoću hitinskih cjevčica – uzdušnica.
Poznato obilježje pauka je da pletu mreže pomoću predljivih žlijezda.
Mreže imaju višestruku ulogu u životu pauka – omogućuju im:

• hvatanje plijena,
• polaganje jaja i
• oblaganje nastambi.

Pauci su razdvojena spola, a s obzirom na to da su mužjaci najčešće manji od ženki u nekih vrsta pauka primijećen je kanibalizam nakon oplodnje.

• Razmislite i objasnite zašto ženka pojede mužjaka.

Jedna takva vrsta je crna udovica, koja nastanjuje primorski dio Hrvatske i najotrovniji je pauk u našim krajevima.
Njezin ugriz može biti opasan i za čovjeka.

• U galeriji slika pogledajte crnu udovicu i još neke druge poznate pauke.

Škorpioni

Škorpioni su člankonošci poznati po otrovnoj bodlji na zatku.
Ubod nekih vrsta škorpiona može biti smrtonosan za čovjeka.
U Hrvatskoj živi nekoliko vrsta europskih škorpiona od kojih je najpoznatiji sredozemni škorpion koji nije opasan za čovjeka.

Grinje

Najpoznatiji predstavnici grinja su nametnici na čovjeku i životinjama poput čovječjeg svrapca koji živi u koži čovjeka, gdje se hrani mrtvim stanicama i uzrokuje jak svrbež.
Poznata i vrlo rasprostranjena nametnička grinja je krpelj, koji se hrani krvlju sisavaca.
Krpelji mogu biti prenosioci različitih bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama i drugim patogenima.
Krpeljni meningoencefalitis vrlo je opasna virusna upala moždanih ovojnica.
U Hrvatskoj su krpelji prenosioci ove bolesti rasprostranjeni na području između Save i Drave te u Gorskom kotaru.
Borelioza je bakterijska bolest čiji rani simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, umor i karakterističan prstenasti osip na koži.
Pojava ovog osipa na koži omogućuje rano otkrivanje bolesti i uspješno liječenje antibioticima.
Krpelji prenose i neke druge bolesti, čiji simptomi najčešće nalikuju simptomima gripe.

Rakovi

Rakovi uglavnom žive u moru.
Najpoznatiji predstavnici rakova, poput škampa, jastoga i riječnog raka, imaju 5 pari člankovitih nogu za hodanje, a u mnogih vrsta rakova je prvi par preobražen u kliješta.
Na zatku imaju noge za plivanje, a u blizini usta čeljusne noge koje im pomažu pri hranjenju.
Rakovi većinom dišu škrgama.
U rakova je prisutno mozaično gledanje.
Naime, oni imaju složene oči od puno malih okašaca pa se slika koju vide slaže poput mozaika.
Rakovi su također razdvojena spola.
Neki rakovi, poput vodenbuhe i krila, prilagođeni su planktonskom načinu života.
Kril je naziv za skupinu rakova koja je vrlo rasprostranjena po svim svjetskim oceanima i važna je karika u hranidbenim lancima.

• U galeriji slika pogledajte neke poznate vrste rakova.

Stonoge

Stonoge su kopnene životinje koje većinom naseljavaju vlažna staništa i dišu uzdušnicama.
Tijelo im je građeno od većeg broja kolutića koji se nisu spojili u tjelesne regije kao kod ostalih člankonožaca.
Na svakom kolutiću imaju jedan ili dva para nogu pa ukupno mogu imati velik broj nogu, po čemu su i dobile ime.

Kukci

Na tijelu kukaca razlikujemo:

• glavu,
• prsa i
• zadak.

Slično kao i rakovi, imaju složene oči od puno manjih okašaca kojima slažu mozaičnu sliku.
Prisjetite se ranijeg znanja o tome kako vidimo različite boje koristeći: DOS Fizika 8, modul: Svjetlost, jedinica DOS- a: Razlaganje svjetlosti na boje.

Usni organi kukaca prilagođeni su njihovu načinu prehrane.
Razlikujemo organe za:

• grizenje,
• sisanje,
• lizanje i
• bodenje.

Usne organe za grizenje lišća i drugih vrsta hrane imaju primjerice skakavci, leptiri imaju organe za sisanje biljnog nektara iz cvijeta, muhe imaju organe za lizanje, neki nametnički kukci poput komarca imaju usne organe za bodenje.

Prsa kukaca sastoje se od tri kolutića i svaki od njih sadrži jedan par nogu, dakle kukci imaju tri para člankovitih nogu.
Na srednjem prsnom kolutiću u većine kukaca nalaze se krila.
Kukci dišu uzdušnicama koje se granaju na sve tanje cjevčice i prenose kisik po tijelu, pa je krvotok kukaca dosta reduciran.

Kukci su razdvojena spola, a oplodnja je unutrašnja.
Pred razmnožavanje proizvode kemijske spojeve čiji miris privlači jedinke suprotnoga spola.
Ti kemijski spojevi nazivaju se feromoni.
Feromoni nisu jedinstveni za kukce, ali su u njih najbolje proučeni.
Postoje različite vrste feromona, osim za privlačenje jedinki suprotnoga spola prilikom razmnožavanja, postoje i obilježavajući feromoni te uzbunjujući feromoni.
Ove dvije vrste feromona značajne su za zadružne kukce:

• Obilježavajućim feromonima mravi, primjerice, označavaju hranu za ostale jedinke, a uzbunjujućim feromonima upozoravaju ostale jedinke na opasnost.
• Poznat je primjer feromona kod pčela koji izlučuju nakon što ubodu neprijatelja kako bi pozvale i ostale jedinke na napad.

U kukaca razlikujemo potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Kroz potpunu preobrazbu prolaze, primjerice, leptiri. Iz oplođenih jaja razvija se ličinka, koja se u leptira naziva gusjenica i ne sliči odraslome kukcu.
Gusjenice se nekoliko puta presvlače i rastu, a naposljetku se zakukulje u stadij koji se naziva kukuljica.
Iz kukuljice nakon nekog vremena izlazi odrasla jedinka.
U nepotpunoj preobrazbi, kakvu imaju, primjerice, skakavci, ličinke su slične odraslim kukcima i nakon nekoliko presvlačenja postižu spolnu zrelost.
Dakle, u nepotpunoj preobrazbi nedostaje stadij kukuljice.

• Proučite shematski prikaz nepotpune i potpune preobrazbe kukaca.
• Pridružite slikama odgovarajuće stadije kako biste pravilno označili shematski prikaz.

Značenje člankonožaca za biosferu

Već zbog same brojnosti člankonožaca oni su nezamjenjiv dio biosfere.
Vrlo važna uloga rakova i kukaca je u hranidbenim mrežama, gdje su najčešće izvor hrane drugim organizmima.
Kukci imaju vrlo važnu ulogu u oprašivanju biljaka. Velik dio biljaka koje uzgajamo za hranu ovisi o oprašivanju kukcima. Postoje i kukci koji uzrokuju štete na usjevima.

• Nabrojite neke takve vrste kukaca.

Za kraj…

Na slici su prikazane samo neke od mnogobrojnih skupina kukaca.

• Podijelite se u grupe i svaka grupa neka prouči jednu skupinu kukaca.
• Svoja saznanja prenesite ostalim učenicima u razredu pomoću postera izrađenog u digitalnom alatu Piktochart.