Plošnjaci i oblići

Uvod

Zaraza malom dječjom glistom česta je pojava u djece.

• U paru razmijenite mišljenje o tome zašto je česta baš u djece, na koje se načine djeca mogu zaraziti te koje su mjere prevencije.
• Zapišite svoja razmišljanja, a zatim provjerite svoje odgovore u tekstu Dječja glista- najčešći parazit u djece.

Građa tijela plošnjaka i oblića

Kao što im naziv kaže, plošnjaci su skupina životinja koje imaju plosnat oblik tijela.
To su prve mnogostanične životinje kod kojih su razvijeni pravi organi, a ujedno i prva skupina životinja koja je razvila drugačiju simetriju tijela od spužvi i žarnjaka.

• Povežite slike organizama sa simetrijama njihovog tijela.

U plošnjake se ubrajaju mnogi organizmi koji žive nametničkim načinom života, kao što su metilji i trakavice, ali ima i onih koji nisu nametnici, poput virnjaka.

Ovisno o načinu života, pojedine skupine plošnjaka razvile su određene organe potrebne za preživljavanje.
Tako su oni koji žive kao nametnici razvili određene prilagodbe na nametnički način života.

Oblići su nešto napredniji razvojni oblici životinja od plošnjaka.
Za razliku od plošnjaka, oni imaju oblo tijelo, a u njih se po prvi put pojavljuje i prohodno probavilo s crijevnim otvorom.
Razdvojena su spola, za razliku od metilja i trakavica koji su dvospolci.
Mnoge vrste oblića žive kao nametnici.

• Pogledajte u galeriji slika neke od nametničkih vrsta plošnjaka i oblića.

Prilagodbe na nametnički način života

Nametnički oblici plošnjaka svrstani su u dvije skupine:

1. metilji i
2. trakavice.

Obje su prilagođene nametničkom načinu života.
S obzirom na to da najčešće žive u probavnom sustavu drugih organizama, tijelo im je prekriveno kutikulom, čvrstom nepropusnom ovojnicom koja ih štiti od utjecaja enzima i probavnih tekućina.
Osim toga, imaju organe za pričvršćivanje u obliku prianjalki.
Trakavice ih imaju na glavi, a metilji imaju dvije, usnu i trbušnu prianjalku. Njima se pričvrste za unutarnje organe domaćina.
Probavilo im je neprohodno ili ga uopće nemaju jer im nije potrebno.
Trakavice nemaju probavila već prerađene hranjive tvari upijaju difuzijom preko površine tijela iz crijeva domaćina.
Metilji imaju probavilo, ali nije prohodno pa završava razgranatim crijevom bez crijevnog otvora, a i oni djelomično upijaju hranjive tvari difuzijom preko površine tijela.
Metilji i trakavice su dvospolci, a u svakoj jedinki može doći do samooplodnje, što omogućuje brzi razvoj velikog broja zrelih jajašaca.
Trakavice imaju muške i ženske spolne organe u svakom članku, unutar kojih dolazi do samoooplodnje.
S obzirom na to da žive u probavilu, nametnički plošnjaci prilagodili su se životu u okolini bez kisika.

Za uspješan razvoj, životni ciklus metilja i trakavica mora uključivati barem jednog prijelaznog domaćina u kojemu se privremeno, a ponekad i dugotrajno pohranjuju ličinke koje inače ne bi mogle dugo preživjeti.

• Proučite životni ciklus goveđe trakavice.
• Kliknite na označene pojmove za dodatno pojašnjenje.

• Svinjska trakavica ima isti životni ciklus kao i goveđa, samo što je njen prijelazni domaćin svinja.
• Konačni domaćini pasje trakavice ili ehinokoka najčešće su psi, a čovjek može biti prijelazni domaćin. U prijelaznom domaćinu razvijaju se ciste s velikim brojem ličinki, najčešće u jetri, plućima ili mozgu. Jajašca iz životinjskog izmeta mogu se zadržati na dlaci pasa te je stoga izuzetno važno oprati ruke nakon igre sa psom. Također je važno održavati zdravlje pasa redovitim posjetima veterinaru.

Metilji imaju sličan životni ciklus kao i trakavice.
Ciklus uključuje jednog ili više prijelaznih domaćina, najčešće puževe i kukce, u kojima se razvijaju različiti tipovi ličinki.
Nakon što biljojedi pasući travu slučajno pojedu i prijelaznog domaćina, u njima će se iz ličinki razviti odrasli oblici metilja.

Nametnički oblići imaju prilagodbe vrlo slične onima u nametničkih plošnjaka, jer i oni žive unutar organa domaćina.
Imaju čvrstu zaštitnu kutikulu koja prekriva površinu tijela, a imaju i kukice kojima se pričvršćuju za stijenku organa domaćina.
Uglavnom žive u tankom crijevu ili vezivnom tkivu pa su prilagođeni životu u okolini bez kisika.
Imaju snažno razvijeno ždrijelo kojim usisavaju hranjive tvari, a hrane se najčešće krvlju i tkivom domaćina.

Postoje vrste oblića koji žive kao nametnici na životinjama, a ima i onih koji žive kao nametnici na biljkama.
Među najpoznatije nametnike u čovjeku ubrajamo:

1. dječju glistu,
2. bijelu glisticu i
3. zavojitu trihinu.

Za razliku od metilja i trakavica, nametnički oblići imaju izravan životni ciklus, što znači da za razvoj odraslog oblika nije potreban prijelazni domaćin.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti isključivo vrstama koje parazitiraju na ljudima, dok na psima i mačkama parazitiraju druge vrste oblića koje nisu zarazne za čovjeka.

Načini i posljedice zaraze nametničkim oblicima plošnjaka i oblića

Nametnici ili paraziti nalaze se posvuda oko nas.
Zaštita od zaraze nametnika ovisi o:

• razvijenim higijenskim navikama
• općem zdravlju organizma
• zdravom imunološkom sustavu
• termičkoj obradi mesa.

Nametnički plošnjaci i oblići u odraslom obliku najčešće žive u probavnom sustavu.
U organizam se nametnici lako mogu unijeti nedovoljno termički obrađenim mesom.
Ličinke nametnika nalaze se začahurene u mišićima i drugim tkivima zaraženih životinja koje im služe kao prijelazni domaćini.
Uzimanjem termički nedovoljno obrađenog mesa čovjek se može zaraziti. Tako se trakavicom može zaraziti jedući zaraženu govedinu, teletinu, svinjetinu ili ribu, metiljima jedući zaraženu ovčetinu, govedinu ili ribu,  a zavojitom trihinom jedući zaraženu svinjetinu ili mesojedne divljači i tako dalje.

Domaćini putem fekalija iz tijela u okoliš izbacuju ličinke i zrela jajašca metilja, trakavica i glista, kao i zrele članke s jajašcima trakavica.
Ličinke i jajašca nametnika mogu se naći u travi, na drugim biljkama i na povrću.

Čovjek se može zaraziti:

• konzumiranjem nedovoljno opranog povrća ili raznih livadnih biljaka
• u doticaju sa zaraženim životinjama ili zemljom, ako ne održava higijenu redovitog pranja ruku.

Posljedice zaraze mogu biti od vrlo blagih oblika poput probavnih smetnji do vrlo ozbiljnih, čak i smrtnih ishoda.
Odrasli oblici onih nametnika koji borave u crijevu obično izazivaju samo manje probavne smetnje.
Ciste, koje se razvijaju u drugim organima poput mozga ili pluća, mogu imati puno ozbiljnije simptome te mogu uzrokovati i smrt.
Simptomi zaraze mogu potpuno izostati a parazit i njegove ciste živjeti u domaćinu godinama bez vidljivih posljedica.
Najopasnije vrste su:

1. pasja trakavica ili ehinokok, te
2. zavojita trihina.

• Pogledajte slike nekih nametničkih oblika plošnjaka i oblića.
• Na mrežnim stranicama potražite moguće posljedice za zdravlje čovjeka zbog zaraze.

Prevencija zaraze nametničkim oblicima

• S obzirom na prije spomenute izvore zaraze, razmislite i međusobno raspravite o tome na koje načine možete spriječiti zarazu parazitskim plošnjacima i oblićima.

Bolesti uzrokovane nametničkim plošnjacima i oblićima liječe se lijekovima u obliku tableta.
Lijek će usmrtiti odraslog parazita, a zatim će ga organizam domaćina izbaciti iz probavnog sustava.
Neki lijekovi smanjit će i veličinu cisti.
Ciste s ličinkama ponekad se moraju kirurški ukloniti, a velike ciste pasje trakavice, zbog opasnosti od pucanja, moraju se pažljivo kirurški ukloniti bez oštećenja, osobito ako se nalaze u vitalnim organima poput mozga, pluća ili jetre.

Način života nenametničkih plošnjaka i oblića

Način života nenametničkih plošnjaka

Skupinu nenametničkih plošnjaka do nedavno su predstavljali virnjaci koji su prema određenim tjelesnim karakteristikama bili svrstani u skupinu plošnjaka.
No, nakon što su se uz vanjske značajke počele analizirati sličnosti i razlike u molekuli DNA različitih vrsta virnjaka, pokazalo se da većina vrsta nije srodstveno povezana s ostalim plošnjacima, pa čak i da mnoge vrste unutar skupine virnjaka nisu međusobno srodne.
Stoga virnjaci kao zasebna skupina više ne postoje, već su podijeljeni u nekoliko skupina, od kojih samo dio i dalje pripada skupini plošnjaka.

• Ove su životinje poznate po velikoj sposobnosti regeneracije, pa ih je čak moguće izrezati na male komadiće, da bi zatim iz svakog od njih ponovno nastala cijela životinja.
• Zato se mogu razmnožavati kloniranjem, tako što se uzdužno podijele, a neki se razmnožavaju i pupanjem.
• Osim toga se razmnožavaju spolno i dvospolci su.
• Žive posvuda, uglavnom u sjenovitim i vlažnim područjima, a većinom su aktivni noću.
• Predatori su i hrane se sitnim beskralježnjacima i uginulim životinjama, a mali broj njih su paraziti.

Način života nenametničkih oblića

• Iako su uglavnom poznati kao paraziti i uzročnici bolesti, većina vrsta oblića nisu nametničke vrste, već žive slobodnim životom.
• Prilagođeni su životu u svim uvjetima: u moru, slatkim vodama, na kopnu, u polarnim i tropskim uvjetima, na svim nadmorskim visinama.
• Često brojčano nadmašuju sve druge organizme, a često na nekom staništu može biti čak do milijun jedinki po metru kvadratnom.
• S obzirom na to da se nalaze posvuda, imaju značajnu ulogu u održavanju ekosustava i ravnoteže hranidbenog lanca.

Za kraj…

• Iskoristite označeni prikaz crijevnih nametnika u čovjeka kako biste izradili vlastiti poster u digitalnom alatu Canva.
• Uz ime vrste svakog od označenih nametnika, na posteru nadodajte sljedeće informacije:
  – u kojim organima mogu parazitirati,
  – koje simptome mogu izazvati,
  – na koje se načine možemo njima zaraziti te kako izliječiti.
• Informacije potražite iz dostupnih izvora na mrežnim starnicama. Na slici su navedeni i latinski nazivi vrsta, kako bi vam pomogli u traženju informacija.