Kolutićavci
- opisati osnovna obilježja različitih skupina kolutićavaca
- opisati značaj gujavice za čovjeka
- na odabranim primjerima opisati biološku raznolikost kolutićavaca
- primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja.
Uvod
Često možemo uočiti tijekom kišnih dana velik broj gujavica kako izlazi iz zemlje.
- Razmislite i raspravite o tome koji su mogući uzroci ove pojave.
Građa kolutićavaca
Kolutićavci su dvobočno (bilateralno) simetrične životinje duguljastog tijela.
Podijeljeni su na kolutiće koji čine prstenaste segmente.
Svaki kolutić u organizmu odijeljen je od susjednog.
Raspored mnogih unutarnjih organa prati tu kolutićavost vidljivu izvana.
- Proučite unutarnju građu gujavice.
Građa kolutićavaca
Kolutićavci su dvobočno (bilateralno) simetrične životinje duguljastog tijela podijeljenog na kolutiće koji čine prstenaste segmente.
Svaki kolutić u organizmu odijeljen je od susjednog, a raspored mnogih unutarnjih organa prati tu kolutićavost vidljivu izvana.
- Proučite građu gujavice.
- Pogledajte videozapis i proučite kako se gujavice kreću.
- Pogledajte videozapis i proučite kako se gujavice kreću.
Tijelo gujavice izgrađuje niz gotovo identičnih kolutića.
Prvi i zadnji kolutići drugačiji su od ostalih.
Prednji dio tijela sadrži usta, osjetila i nakupinu ganglija.
Iz ganglija se duž tijela protežu dvije živčane vrpce.
One su u svakom kolutiću poprečno povezane i ljestvičavog su izgleda.
Cijela im je tjelesna šupljina ispunjena tekućinom.
To tijelu daje određenu potporu potrebnu za kretanje.
Koža im je tanka.
Ona omogućava disanje cijelom površinom tijela.
Koža je prekrivena sluzi koja sprječava isušivanje.
- Iako tijelo gujavice izgrađuje niz gotovo identičnih kolutića, prvi i zadnji kolutići drugačiji su od ostalih. Prvi kolutić sadrži osjetila i nakupinu ganglija iz kojih se duž tijela protežu dvije živčane vrpce. One su u svakom od ostalih kolutića poprečno povezane i ljestvičavog su izgleda. Zadnji kolutić sadrži crijevni otvor.
- Cijela im je tjelesna šupljina ispunjena tekućinom, što tijelu daje određenu potporu potrebnu za kretanje.
- Koža im je tanka, što omogućava disanje cijelom površinom tijela, a prekrivena je sluzi koja sprječava isušivanje.
Gujavice se hrane detritusom u zemlji.
One kopaju kanale u tlu gutajući zemlju.
Iz zemlje izvlače organske ostatke odumrlih organizama.
Hraneći se, tvrdu zemlju čine rahlijom i prozračnom.
Mnogi vrtlari koriste gujavice da smekšaju zemlju .
Zemlju miješaju s organskom tvari, što ima učinak gnojenja.
Padaline mogu poplaviti iskopane kanale tjerajući gujavice na površinu jer ne mogu disati.
Gujavice se hrane
Gujavice: skriveni pomagači pri uzgoju bilja
Gujavice žive uglavnom tajnovit život pod zemljom, povremeno izlazeći na površinu zemlje mnogih vrtova parkova ili livada. Hrane se biljnim otpadcima koje gutaju zajedno sa zemljom i usitnjavaju ih u svojim crijevima. Razmislite imaju li gujavice kakav utjecaj na rast bilja u staništu u kojem obitavaju. Hoće li biljke uzgojene u tlu s gujavicama rasti brže i više u odnosu na one koje rastu u tlu bez gujavica?
Postavite hipotezu koja odgovara na gore postavljeno pitanje.
Pokus:
- Podijelite se u skupine i postavite pokus kojim ćete provjeriti valjanost postavljene hipoteze. Uzgojite tri biljke rajčice u zemlji s gujavicama i tri biljke u zemlji bez gujavica. Za uzgoj možete koristiti plastične boce volumena 2 L kojima ste na istoj visini odrezali gornju polovicu. U svaku posudu stavite jednaku količinu supstrata (zemlje) na koju ćete zatim staviti otpalo lišće, odrezane vlati trave ili druge biljne ostatke. Na biljne otpatke postavite još jedan sloj supstrata. U svih šest posuda presadite mladu biljku rajčice i pobrinite se da im korijen bude pod zemljom.
U tri posude s biljkama postavite gujavice koje ste pronašli u obližnjem vrtu ili parku. Prisjetite se pri kakvim će uvjetima gujavice izlaziti na površinu.
U svaku posudu dodajte istu količinu vode i postavite ih na isto mjesto kako bi svaka biljka dobila istu količinu svjetlosti. Pobrinite se da zemlja bude vlažna kako bi odgovarala gujavicama.
Mjerenja:
- Izmjerite visinu svih stabljika rajčice u isto vrijeme u danu i ponovite mjerenja svaki dan sljedećih osam dana. Podatke zapišite u bilježnicu te izračunajte aritmetičku sredinu rasta svih biljaka. Rezultate prikažite grafički donesite zaključak.
Zašto je bitno da biljke u obje skupine dobivaju istu količinu vode i svjetlosti?
Pijavice su kolutićavci poznatiji kao nametnici koji se hrane krvlju.
Na početku i kraju svog kolutićavog tijela imaju prianjalke.
S njima se prihvaćaju za podlogu ili kožu domaćina.
Pijavice mogu biti ektoparaziti na tijelu riba, mekušaca i sisavaca.
Usta im se nalaze u prednjoj prianjalki.
Iz usta luče hirudin, tvar koja je antikoagulacijsko sredstvo.
Ono sprječava grušanje krvi i omogućava pijavici dugotrajno hranjenje.
Neke pijavice nisu nametnici, nego se hrane malim beskralježnjacima.
Pijavice su kolutićavci poznatiji kao nametnici koji se hrane krvlju.
- Na početku i kraju svog kolutićavog tijela imaju prianjalke s kojima se prihvaćaju za podlogu ili kožu domaćina.
- Pijavice mogu biti ektoparaziti na tijelu riba, mekušaca i sisavaca.
- Usta im se nalaze u prednjoj prianjalki, a iz njih luče hirudin, tvar koja je antikoagulacijsko sredstvo. Ono sprječava grušanje krvi i omogućava pijavici dugotrajno hranjenje.
- Neke pijavice nisu nametnici, nego se hrane malim beskralježnjacima.
Nametničke pijavice često nalazimo u slatkovodnim i tropskim staništima.
One mogu živjeti i u moru.
Ako se jedinka prihvati za kožu čovjeka, potrebno je:
- oprezno prstom ili tupim predmetom obuhvatiti prednju prianjalku pijavice
- pritisnuti je da se slomi
- proces se ponovi za stražnju prianjalku i jedinka se odbaci.
Iznimno je opasno pijavicu pokušati paliti ili premazivati alkoholom, octom ili sličnim otopinama s ciljem da se sama odvoji.
Ona tada može prije odvajanja povratiti sadržaj crijeva u otvorenu ranu.
Time može uzrokovati infekciju ako nosi bakterije ili viruse.
Medicinska pijavica koristila se tisućama godina u medicinske svrhe.
Koristila se za puštanje krvi iz pacijenta.
Vjerovalo se da se puštanjem krvi vraća ravnoteža u organizmu.
Ta se praksa u medicini s vremenom prestala koristiti.
Danas se koriste u specifične svrhe u medicini za izvlačenje krvi prilikom zahvata rekonstruktivne kirurgije.
Nametničke pijavice često nalazimo u slatkovodnim i tropskim staništima, ali one mogu živjeti i u moru.
Ako se jedinka prihvati za kožu čovjeka, potrebno je oprezno prstom ili tupim predmetom obuhvatiti prednju prianjalku pijavice i pritisnuti je da se slomi. Proces se ponovi za stražnju prianjalku i jedinka se odbaci.
Iznimno je opasno pijavicu pokušati paliti ili premazivati alkoholom, octom ili sličnim otopinama s ciljem da se sama odvoji!
Ona tada može prije odvajanja povratiti sadržaj crijeva u otvorenu ranu i tako uzrokovati infekciju ako nosi bakterije ili viruse.
Medicinska pijavica koristila se tisućama godina u medicinske svrhe, za puštanje krvi iz pacijenta.
Vjerovalo se da se puštanjem krvi vraća ravnoteža u organizmu, no ta se praksa u medicini s vremenom prestala koristiti.
Danas se koriste u specifične svrhe u medicini za izvlačenje krvi prilikom zahvata rekonstruktivne kirurgije.
Većina vrsta kolutićavaca živi u morima i zovu se mnogočetinaši.
Ime su dobili po brojnim četinama koje su vezane s bočne strane njihova kolutićava tijela.
Na svakom kolutiću mnogih mnogočetinaša izraste par panožica ili parapodija.
Iz njih rastu četine od hitina, a služe za kretanje u vodi.
Člankovite noge člankonožaca evolucijski su se razvile iz ovakvih panožica.
Većina vrsta kolutićavaca živi u morima i zovu se mnogočetinaši.
Ime su dobili po brojnim četinama koje su vezane s bočne strane njihova kolutićava tijela.
Na svakom kolutiću mnogih mnogočetinaša izraste par panožica ili parapodija iz kojih rastu četine od hitina, a služe za kretanje u vodi.
Člankovite noge člankonožaca evolucijski su se razvile iz ovakvih panožica.
U morima nalazimo i cjevaše, mnogočetinaše koji:
- stvaraju čvrste ljušture i
- žive sjedilačkim načinom života.
Morski mnogočetinaši
Razmnožavanje
Kopneni kolutićavci, poput gujavice i pijavice, dvospolci su.
- Prisjetite se ranije obrađenog gradiva i riješite zadatak.
Razmnožavanje
Kopneni kolutićavci, poput gujavice i pijavice, dvospolci su.
- Prisjetite se ranije obrađenog gradiva i riješite zadatak.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koji su od navednih beskralježnjaka dvospolci?
goveđa trakavica, puž vinogradnjak
Želite li pokušati ponovo?
Gujavica i pijavica imaju spolne organe obaju spolova.
Dvije se jedinke tijekom parenja vežu preko trbušne strane tijela i izmijene spermije.
Nakon odvajanja, klitelum stvara sluzavu ovojnicu.
U njoj se spremaju oplođene jajne stanice.
Svaka gujavica svuče ovojnicu u kojoj se razvijaju ličinke.
Morski kolutićavci razdvojenog su spola i u more izbacuju svoje spolne stanice.
Oplodnja je za razliku od gujavice vanjska.
Ličinke žive kao dio planktona.
S vremenom padnu na morsko dno i razviju se u odrasle jedinke.
- Gujavica i pijavica imaju spolne organe obaju spolova.
- Dvije se jedinke tijekom parenja vežu preko trbušne strane tijela i izmijene spermije.
- Nakon što se odvoje, klitelum stvara sluzavu ovojnicu u kojoj se spremaju oplođene jajne stanice.
- Svaka gujavica svuče ovojnicu u kojoj se razvijaju mlade gujavice.
Morski kolutićavci razdvojenog su spola i u more izbacuju svoje spolne stanice, a oplodnja je za razliku od gujavice vanjska.
Ličinke žive kao dio planktona, a s vremenom padnu na morsko dno i razviju se u odrasle jedinke.
Za kraj…
Gujavice su važni organizmi za održavanje podzemnih staništa.
One su i važna karika u mnogim hranidbenim lancima.
- Potražite na mrežnim stranicama informacije o tome koje se sve životinje njima hrane.
- Osmislite mentalnu mapu hranidbenih lanaca u čijem su središtu gujavice.
- Mentalnu mapu izradite u digitalnom alatu Mindomo.
Za kraj…
Osim što su gujavice važni organizmi za održavanje podzemnih staništa, one su i važna karika u mnogim hranidbenim lancima.
- Potražite na mrežnim stranicama informacije o tome koje se sve životinje hrane gujavicama i osmislite mentalnu mapu hranidbenih lanaca u čijem su središtu gujavice.
- Mentalnu mapu izradite u digitalnom alatu Mindomo.