Kolutićavci, člankonošci i bodljikaši – znati, razumjeti i primijeniti
- usporediti građu tijela i prilagodbe na primjeru predstavnika iz skupina kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša
- objasniti značaj spomenutih skupina beskralježnjaka za biosferu i čovjeka.
Uvod
- Prisjetite se građe tijela predstavnika kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša.
- Prepišite i popunite sljedeću tablicu.
- Odredite kakva je simetrija tijela navedenih životinja, kojim organom dišu, imaju li neprohodno ili prohodno probavilo te je li im krvotok otvoren ili zatvoren.
- Provjerite rješenje klikom na tablicu.
Uvod
Prisjetite se građe tijela predstavnika kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša te prepišite i popunite sljedeću tablicu.
Odredite:
- kakva je simetrija tijela ovih životinja,
- kojim organom dišu,
- imaju li neprohodno ili prohodno probavilo te
- je li im krvotok otvoren ili zatvoren.
Rješenje provjerite klikom na tablicu.
Tablica 1. Obilježja građe tijela beskralježnjaka
| SIMETRIJA | DISANJE | PROBAVILO | KRVOTOK | |
|---|---|---|---|---|
| gujavica | ||||
| pauk križar | ||||
| riječni rak | ||||
| pčela | ||||
| ježinac |
| SIMETRIJA | DISANJE | PROBAVILO | KRVOTOK | |
|---|---|---|---|---|
| gujavica | dvobočna | koža | prohodno | zatvoren |
| pauk križar | dvobočna | uzdušnice | prohodno | otvoren |
| riječni rak | dvobočna | škrge | prohodno | otvoren |
| pčela | dvobočna | uzdušnice | prohodno | otvoren |
| ježinac | zrakasta | škrge | prohodno | otvoren |
Uzgoj gujavica
Gujavice svojim načinom prehrane prozračuju tlo i stvaraju humus.
Humus se koristi u uzgoju biljaka te s tom namjenom ljudi uzgajaju gujavice.
Uzgoj gujavica
Gujavice svojim načinom prehrane prozračuju tlo i stvaraju
Dominik je za školski znanstveni projekt istraživao učinak gujavica na brzinu rasta graha.
Osam sjemenki graha posadio je u zemlju u kojoj su se nalazile gujavice, a osam u zemlju bez gujavica.
Nakon dva tjedna izmjerio je visinu biljaka i dobio rezultate koji su prikazani u tablici.
- Pogledajte rezultate njegova istraživanja i riješite zadatke.
| Redni broj biljke | Visina stabljike (mm) u zemlji bez gujavica | Visina stabljike (mm) u zemlji s gujavicama |
|---|---|---|
| 1. | 170 | 196 |
| 2. | 175 | 197 |
| 3. | 173 | 198 |
| 4. | 169 | 200 |
| 5. | 170 | 197 |
| 6. | 173 | 194 |
| 7. | 173 | 195 |
| 8. | 174 | 199 |
Zadatci:
- Kako je glasilo istraživačko pitanje koje je Dominik postavio prije izvođenja pokusa?
- Što je bila kontrolna skupina u ovom istraživanju i zašto je ona važna?
- Odredite nezavisnu i zavisnu varijablu ovoga istraživanja.
- Koji su uvjeti trebali biti isti za obje skupine biljaka?
- Izračunajte srednje vrijednosti visina biljaka za ove dvije skupine.
- Koji se zaključak može izvesti iz ovoga istraživanja?
- Što se još može mjeriti u ovom istraživanju osim visine biljaka?
- Potražite pomoću dostupne vam literature informacije što je sve potrebno za uzgoj gujavica i na koje načine gujavice doprinose uzgoju biljka.
- Razmislite i navedite još jedan razlog zašto ljudi uzgajaju gujavice.
Usporedba člankonožaca
U zadatku su prikazane slike tri člankonošca.
- U elipsu iznad slika uvrstite pojmove za zajednička obilježja ta tri člankonošca (pauk, kukac i rak)
- U krugove ispod slika uvrstite njihova pojedinačna obilježja po kojima se međusobno razlikuju.
Pojmovi koje trebate iskoristiti su:
- jednostavne oči
- vanjski kostur
- člankovite noge
- otvoreni krvotok
- krila
- škrge
- 6 nogu
- sastavljene oči
- uzdušnice
- ljestvičast živčani sustav
- hitin
- predljive žlijezde
- bilateralna simetrija.
Usporedba člankonožaca
- Usporedite tri člankonošca prikazana u zadatku (pauk, kukac i rak) i ispunite Vennov dijagram tako da obilježja ispod slike povučete u odgovarajuće pravokutnike uz sliku dijagrama.
Važnost bodljikaša za ekosustave
Bodljikaši imaju značajnu ulogu u hranidbenim lancima morskih ekosustava.
Ličinke bodljikaša i odrasli bodljikaši jedan su izvor hrane ostalim životinjama u moru.
Bodljikaši se, između ostalog, hrane algama.
Prehranom algama bodljikaši utječu da se alge pregusto ne razviju.
Bodljikaši prehranom utječu na to da alge ne ometaju razvoj ostalih organizama.
- Proučite grafički prikaz koji prikazuje rezultate istraživanja o utjecaju ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima.
- Riješite zadatke.
Važnost bodljikaša za ekosustave
Bodljikaši imaju značajnu ulogu u hranidbenim lancima morskih ekosustava.
Ličinke bodljikaša i odrasli bodljikaši jedan su od izvora hrane ostalim životinjama u moru.
Bodljikaši se, između ostalog, hrane algama te na taj način održavaju gustoću njihovih populacija kako se ne bi pregusto razvile i ometale razvoj ostalih organizama.
- Proučite grafički prikaz koji prikazuje rezultate istraživanja o utjecaju ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima te riješite zadatke.
Zadatci:
-
- Razmislite i opišite na koji način su znanstvenici mogli postaviti pokus u kojem su dobili rezultate prikazane grafičkim prikazom. Koji bi materijal i pribor bio potreban za provođenje ovoga pokusa?
- Kolika je razlika u postotku površine koraljnoga grebena prekrivenog algama na području sa odnosno bez ježinaca nakon 7 mjeseci trajanja pokusa?
- Kakve bi posljedice po morsko dno imao nestanak ježinaca?
- Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj je neka invazivna vrsta alge balastnim vodama unesena u more u kojem inače ne živi i nema prirodnih neprijatelja i odgovorite na pitanja:
- Što bi se događalo s brojnošću te alge te kako bi ona utjecala na razvoj organizama čije je to prirodno stanište?
- Što bi se dogodilo s brojnošću te alge kada bi znanstvenici namjerno u to more unijeli i jednu vrstu ježinca koji je njen prirodni neprijatelj?
- Razmislite koje bi bile prednosti, a koji nedostatci borbe protiv invazivne vrste alge na opisani način.
Za kraj…
U zadnjih nekoliko godina znanstvenike sve više zabrinjava smanjenje brojnosti pčela.
Mogući razlozi za izumiranje pčela su:
- raširena upotreba insekticida
- uništavanje cvjetnih livada
- pojava nametnika koji napadaju pčele.
- Raspravite o važnosti pčela za ekosustave i o mogućim načinima njihove zaštite.
- Razmislite o posljedicama koje bi nestanak pčela imao na razmnožavanje biljaka i na prehranu životinja i ljudi.
- Razmislite i raspravite o važnosti ostalih beskralježnjaka za ekosustave.
- Kakve bi posljedice za život na Zemlji imao nestanak nekih vrsta?
Za kraj…
U zadnjih nekoliko godina znanstvenike sve više zabrinjava smanjenje brojnosti pčela.
Mogući razlozi za izumiranje pčela su raširena upotreba insekticida, uništavanje cvjetnih livada, ali i pojava nametnika koji napadaju pčele.
-
-
- Raspravite o važnosti pčela za ekosustave i o mogućim načinima njihove zaštite.
- Razmislite o posljedicama koje bi nestanak pčela imao na razmnožavanje biljaka i na prehranu životinja i ljudi.
Odgovore na svoja pitanja možete pronaći u člancima na mrežnim stranicama kao što je primjerice Pčele su važne.
-
- Također razmislite i raspravite o važnosti ostalih beskralježnjaka za ekosustave te kakve bi posljedice za život na Zemlji imao nestanak nekih vrsta.