Gmazovi

Uvod

Tijekom 14. stoljeća izbila je pandemija kuge koja je odnijela preko 50 milijuna ljudskih života diljem svijeta.
Uzročnik kuge je bakterija koja prvenstveno napada glodavce poput miševa i štakora, a preko njih se prenosi i na ljude.
Bolest se posebno brzo širila u gradskim područjima dok se na selu puno sporije širila ili je uopće nije bilo.

• Razmislite i pronađite poveznicu u razlici širenja kuge između gradskih i ruralnih područja s gmazovima, pogotovo zmijama.

Prilagodbe gmazova za život na kopnu

Za razliku od vodozemaca, gmazovi su kralježnjaci koji su u potpunosti prilagođeni životu na kopnu.
Najvažnija obilježja koja su im omogućila rasprostiranje na različitim kopnenim staništima u odnosu na vodozemce, su:

• amnionsko jaje,
• suha koža,
• razvijenija pluća,
• krvotok i
• udovi.

• • Promotrite sliku građe amnionskog jaja kod gmazova.

Amnionsko jaje gmazova je vodonepropusno, a naziv je dobilo po amnionu, jednoj od 3 zametne ovojnice u jajetu.
To je omogućilo gmazovima razmnožavanje i odlaganje jaja na kopnu.

Unutarnja građa gmazova

• Prisjetite se općenitog plana građe organskih sustava kralježnjaka.
• Pomoću crteža unutarnjih organa gušterice odgovorite na pitanja u kvizu.

Podjela gmazova

U gmazove ubrajamo:

1. guštere
2. zmije
3. kornjače
4. krokodile i
5. premosnike.

Gušteri

Gušteri su najbrojnija skupina gmazova, kojoj pripada više od polovice do danas poznatih vrsta gmazova.
Najveći danas živući gušter je komodski varan, koji živi na otoku Komodo i ostalim indonezijskim otocima.
Veličine je do 3 metra, a može težiti i preko 100 kilograma.
Jedan od najvećih europskih guštera koji živi i u Hrvatskoj je zelembać.
Naši poznati gušteri koji nemaju noge su sljepić i blavor.
Od guštera koji nastanjuju Hrvatsku poznati su i kućni macaklin i livadna gušterica, a na otocima se mogu naći brojne endemske vrste gušterica.
Neke od svjetski poznatih skupina guštera su iguane i kameleoni.

Neki gušteri imaju sposobnost odbacivanja repa u opasnosti.
Uslijed napada predatora odbačeni rep guštera se još neko vrijeme miče kako bi životinja imala priliku pobjeći.
Regeneracijom gušter može obnoviti svoj rep, koji tada više neće imati koštani već hrskavični kostur.

Zmije

Zmije su druga najbrojnija skupina gmazova.
Imaju valjkasto tijelo s reduciranim kosturom bez ramenog i zdjeličnog pojasa i bez udova.
Zmije imaju posebno građenu čeljust koju mogu otvoriti prilikom gutanja toliko da mogu pojesti plijen nekoliko puta veći od sebe.
Zmije otrovnice plijen usmrćuju otrovom koji ubrizgavaju u žrtvu šupljim zubima na gornjoj čeljusti koji su spojeni s otrovnom žlijezdom.
U nas su prisutne tri zmije otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug, a od neotrovnih zmija poznatije su: kravosas, bjelouška i crvenkrpica.

• Pokušajte prepoznati zmije prikazane na fotografijama tako da iz padajućeg izbornika odaberete točan naziv zmije.
• Nakon toga provjerite svoje odgovore i klikom na upitnike uz fotografije saznajte više o prikazanim zmijama.

Od poznatijih svjetskih zmija otrovnošću se ističu, primjerice, indijska kobra i afrička crna mamba, a iznimno su otrovne i neke morske zmije.

• Veličinom se pak ističu: anakonde, udavi i pitoni. Na koji način te zmije usmrćuju svoj plijen?

Kornjače

Kornjače imaju tjelesni oklop koji je djelomično povezan s kosturom.
Na oklopu imaju otvore za glavu, noge i rep.
Neke vrste kornjača, poput velikih kornjača s otočja Galapagos, imaju jako dugi životni vijek pa žive i preko 150 godina.
U Hrvatskoj su poznate kornjače: glavata želva, čančara i barska kornjača.

Krokodili

Krokodili su životinje koje nastanjuju mora i slatke vode tropskih područja.
Njihovo srce je četverodijelno jer imaju potpuno pregrađenu klijetku.
Svi krokodili su mesojedi, a najpoznatiji predstavnik je nilski krokodil.

Krokodilima pripadaju sljedeće skupine: krokodili, aligatori, gavijali i kajmani.

• Podijelite se u grupe te istražite na mrežnim stranicama sličnosti i razlike među njima.
• Prisjetite se sistematike te nacrtajte jednostavno stablo krokodila počevši od carstva životinja do pojedinih vrsta navedenih skupina krokodila.

Premosnici

Danas žive samo dvije vrste premosnika i obje su živi fosili i endemi Novog Zelanda.

Izumrli gmazovi

Za vrijeme ere mezozoika (od prije 251 milijuna godina do prije 65 milijuna godina) Zemlju je naseljavao velik broj različitih danas izumrlih gmazova, od kojih su najpoznatiji dinosauri.
To razdoblje popularno se zove Doba gmazova.
Od danas živućih životinja najbliži srodnici izumrlih gmazova mezozoika su krokodili i ptice.

Na području nacionalnog parka Brijuni pronađeno je više od dvjesto otisaka stopala dinosaura.

Ugroženost i zaštita gmazova

Gmazovi su vrlo važna karika u hranidbenim lancima.
Gmazovi koji se hrane kukcima i glodavcima reguliraju njihovu brojnost u prirodi, a time i sprječavaju moguće širenje bolesti koje prenose kukci i glodavci.
Čovjek svojim djelovanjem ima značajan utjecaj na ugroženost gmazova:

• nestanak staništa zbog izgradnje naselja i cesta,
• sakupljanje gmazova za egzotične kućne ljubimce,
• ubijanje gmazova (pogotovo zmija) zbog straha i
• predrasuda te zagađenje okoliša najznačajniji su uzroci ugroženosti gmazova.

Jedan od razloga ugroženosti je i puštanje stranih vrsta u prirodu.
Brojnost naše barske kornjače smanjena je unošenjem strane vrste – crvenouhe kornjače, koja joj otima stanište i hranu, a u prirodu dospijeva zbog neodgovornog ponašanja ljudi.