Sisavci
- opisati osnovna obilježja sisavaca
- prepoznati tipične predstavnike sisavaca
- opisati biološku raznolikost sisavaca
- vrjednovati značaj sisavaca za čovjeka i u ekosustavu.
Uvod
Sisavci su prisutni u gotovo svim Zemljinim ekosustavima.
Sisavci su osvojili kopno, zrak i vodena staništa.
Plavetni je kit najveći sisavac koji je ikad živio na Zemlji.
- Razmislite i raspravite o tome zašto su upravo sisavci postali toliko uspješna i raznolika skupina životinja.
Uvod
Sisavci su prisutni u gotovo svim Zemljinim ekosustavima.
Osvojili su kopno, zrak i vodena staništa, a plavetni je kit najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji.
- Razmislite i raspravite o tome zašto su upravo sisavci postali toliko uspješna i raznolika skupina životinja.
Osnovna obilježja sisavaca
Sisavci su skupina kralježnjaka koja se izdvaja od ostalih kralježnjaka.
Izdvajaju se po stvaranju mlijeka u mliječnim žlijezdama ženki.
Mlado sisavaca othranjuje se mlijekom u ranoj dobi.
Koža mnogih sisavaca proizvodi dlake.
Dlake su tvorbe od keratina koje imaju višestruku ulogu.
Najvažnija je uloga krzna čuvanje tjelesne topline.
Čuvanje tjelesne topline važno je za održavanje stalne tjelesne temperature.
Krzno dolazi u više različitih oblika, poput:
- mekog krzna mačaka
- runa ovaca
- oštrog krzna ježeva i dikobraza koje služi za obranu.
Krzno mnogih sisavaca je obojeno, većinom radi skrivanja, ali i za spolni odabir.
Sisavci mijenjaju svoju dlaku unutar različitih vremenskih perioda.
Osnovna obilježja sisavaca
Sisavci su skupina kralježnjaka koja se od ostalih izdvaja stvaranjem mlijeka u mliječnim žlijezdama ženki.
Mlado sisavaca othranjuje se mlijekom u ranoj dobi.
Koža mnogih sisavaca proizvodi dlake, tvorbe od keratina koje imaju višestruku ulogu.
Najvažnija je uloga krzna čuvanje tjelesne topline s ciljem održavanja stalne tjelesne temperature.
Ono dolazi u više različitih oblika, poput:
- mekog krzna mačaka,
- runa ovaca,
- oštrog krzna ježeva i dikobraza koje služi za obranu.
Krzno mnogih sisavaca je obojeno, većinom radi skrivanja, ali je vezano i za spolni odabir.
Sisavci mijenjaju svoju dlaku unutar različitih vremenskih perioda.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
linjanje
Želite li pokušati ponovo?
Od keratina su građene i druge tvorbe kože, a to su, primjerice:
- rogovi mnogih sisavaca
- nokti
- kopita
- papci
- pandže i
- usi nekih kitova.
Od keratina su građene i druge tvorbe kože, a to su, primjerice:
- rogovi mnogih sisavaca,
- nokti,
- kopita,
- papci,
- pandže i
- usi nekih kitova.
Kretanje sisavaca
Većina sisavaca kreću se hodajući nogama po tlu.
Neki sisavci, poput primata i slonova, koračaju cijelom površinom stopala.
Mačke i psi hodaju na prstima za dostizanje većih brzina i tiho prikradanje.
- Pogledajte sliku. Kako se nazivaju prikazani preobraženi nokti predatora?
Kretanje sisavaca
Većina sisavaca kreću se hodajući nogama po tlu.
Neki, poput primata i slonova, koračaju cijelom površinom stopala, a mačke i psi hodaju na prstima, što im omogućava dostizanje većih brzina i tiho prikradanje.
Predatori često imaju preobražene nokte za onesposobljavanje plijena, koje mačke mogu uvući kako bi se kretale još tiše.
- Pogledajte sliku. Kako se nazivaju prikazani preobraženi nokti predatora?
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
pandže
Želite li pokušati ponovo?
Mnogi biljojedi hodaju na vršcima svojih prstiju koji imaju očvrsnule papke i kopita.
Zbog papaka i kopita u prosjeku dostižu još veće brzine od mačaka i pasa.
- Pogledajte slike te upišite za imenovanu životinju ima li pappak ili kopito.
Mnogi biljojedi hodaju na vršcima svojih prstiju koji imaju očvrsnule papke i kopita te oni u prosjeku dostižu još veće brzine od mačaka i pasa.
- Pogledajte slike te upišite za imenovanu životinju ima li papak ili kopito.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
papak
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
kopito
Želite li pokušati ponovo?
Neki sisavci su bipedalni, oni hodaju na samo dvije noge.
Bipedalni hod omogućava nekim primatima i klokanima da prednje noge koriste za skupljanje hrane i primanje predmeta.
Primati koji žive u krošnjama drveća često koriste dugi, spretni rep za dodatnu ravnotežu i okretnost.
Krtice žive pod zemljom i njihovi su udovi kratki i snažni, prilagođeni za kopanje.
Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete.
Krila šišmiša mnogo su tanja od krila ptica.
Šišmiši nemaju letno perje, nego letnu kožicu ili letnicu.
Kosti krila izdužene su, a pet duguljastih prstiju pruža iznimno veliku kontrolu leta.
Sisavci poput vidre i morskih lavova imaju hidrodinamično tijelo.
Udovi sisavaca su prilagođeni za plivanje i za kretanje po kopnu.
Kitovi i dupini u potpunosti su prilagođeni kretanju u vodi.
Prednje noge ovih morskih sisavaca pretvorene su peraje.
Rep se raširio u repnu peraju dok su im stražnji udovi zakržljali.
Kitovi i dupini i dalje dišu plućima.
Zbog plućnog disanja periodično dolaze do površine vode i udišu zrak.
Zrak udišu preko nosnica koje se nalaze s gornje strane glave.
Usta kitova i dupina nisu povezana s plućima, što uklanja mogućnost gušenja tijekom hranjenja pod vodom.
Neki sisavci su bipedalni, oni hodaju na samo dvije noge.
Takav hod omogućava nekim primatima i klokanima da prednje noge koriste za skupljanje hrane i primanje predmeta.
Primati koji žive u krošnjama drveća često koriste i svoj dugi, spretni rep za dodatnu ravnotežu i okretnost.
Krtice žive pod zemljom i njihovi su udovi kratki i snažni, prilagođeni za kopanje.
Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete.
Njihova krila mnogo su tanja od krila ptica jer nemaju letno perje, nego letnu kožicu ili letnicu.
Kosti prstiju izdužene su i pružaju iznimno veliku kontrolu leta.
Sisavci poput vidre i morskih lavova imaju hidrodinamično tijelo i udove koji su prilagođeni za plivanje i za kretanje po kopnu.
Kitovi i dupini u potpunosti su prilagođeni kretanju u vodi, prednje noge pretvorene su peraje, rep se raširio u repnu peraju dok su im stražnji udovi zakržljali.
Oni i dalje dišu plućima, što znači da periodično moraju doći do površine vode i udisati zrak preko nosnica koje se nalaze s gornje strane glave.
Usta im nisu povezana s plućima, što uklanja mogućnost gušenja tijekom hranjenja pod vodom.
Metabolizam i prehrana sisavaca
Sisavci su kao i ptice toplokrvni organizmi jer održavaju stalnu tjelesnu temperaturu.
Toplokrvni organizam ne ovisi o okolnoj temperaturi zraka ili vode.
Može stalno održavati temperaturu idealnu za aktivnost metaboličkih enzima.
Kao i ptice, sisavci toplinu oslobađaju staničnim disanjem.
Staničnim disanjem troše mnogo veću količinu hrane i kisika.
Sisavci toplinu čuvaju slojem krzna ili slojem masnog tkiva.
U hladnijim uvjetima drhtanjem mogu povećati količinu oslobođene topline.
Kostriješenjem dlaka sisavci zadržavaju veći volumen zagrijanog zraka oko kože.
Metabolizam i prehrana sisavaca
Sisavci su kao i ptice toplokrvni organizmi, pa mogu održavati stalnu tjelesnu temperaturu.
Toplokrvni organizam ne ovisi o okolnoj temperaturi zraka ili vode i može stalno održavati temperaturu idealnu za aktivnost metaboličkih enzima.
Kao i ptice, sisavci toplinu oslobađaju staničnim disanjem, što znači da troše mnogo veću količinu hrane i kisika, a čuvaju je slojem krzna ili slojem masnog tkiva.
U hladnijim uvjetima drhtanjem mogu povećati količinu oslobođene topline, a kostriješenjem dlaka zadržavati veći volumen zagrijanog zraka oko kože.
Zimi je mnogo teže održavati stalnu temperaturu tijela zbog oskudice biljnom i životinjskom hranom.
Neki sisavci tada usporavaju svoj metabolizam zbog čega im drastično pada tjelesna temperatura.
Oni tada nisu aktivni i ne kreću se niti hrane i za njih kažemo da spavaju zimskim snom ili da hiberniraju.
Potrošnja hrane mnogo je manja, a životinje preživljavaju na masnim zalihama koje su skupile tijekom toplijih mjeseci.
- Šišmiši zbog letenja troše veliku količinu energije. Oni svakog dana tijekom sna drastično usporavaju svoj metabolizam radi štednje energije. Gubitak topline mnogo je veći problem za manje sisavce. Zbog mnogo veće površine tijela u odnosu na masu, oni gube veće količine topline pa im i metabolizam mora biti proporcionalno brži, a potrošnja kisika i hrane povećana.
Izvor hrane za sisavce je vrlo raznolik i često ga prate prilično različite prilagodbe ponašanja, probavnog sustava i zubala.
Biljna hrana sastavljena je većinom od teško probavljive celuloze.
Većina biljojeda hrani se listovima biljaka koje pasu (travu) ili brste (listove krošnje), dok se ostali hrane sjemenkama, plodovima, gomoljem i drugim.
Oni veliki dio dana provedu hraneći se biljnom hranom kako bi došli do dovoljne količine energije za svoje tijelo.
Biljojedi imaju jako dugačak i složen probavni sustav.
Njihovo probavilo mnogo je dulje od probavila mesojeda jer se celuloza sporo i teško razgrađuje.
Biljojedi koji preživaju hranu u tijelu imaju čak četiri želudca u kojima se nalaze bakterije i heterotrofni protoktisti koji potpomažu razgradnju celuloze.
Preživači povrate progutanu hranu koja se djelomično razgradi u njihovom želudcu i u ustima je dodatno žvaču i miješaju.
Mesojedi su prilagođeni lovu većeg ili manjeg plijena.
Predatori poput vukova ili lavova love u skupinama i imaju razvijenu strategiju hvatanja plijena, što zahtijeva razvijen intelekt.
Brže i manje jedinke predatora rastjeraju krdo plijena prema većim predatorima koji plijen ubijaju.
Predatori se često šuljaju kako ih plijen ne bi opazio, što im povećava šansu ulova.
Na prstima često imaju razvijene oštre pandže, a oštrim zubima mogu usmrtiti i usitniti ulovljenu životinju.
Sisavci imaju snažan osjet njuha i koriste ga za pronalaženje plijena.
Ako se dogodi da smjer vjetra nosi miris prema plijenu, on će tada otkriti predatora i pobjeći.
Biljojedi također imaju duguljaste njuške i oči razmaknute sa svake strane glave.
To im omogućava široko vidno polje u kojem lakše zamijete predatora tijekom hranjenja.
Sluh sisavaca jako je razvijen i većina ima izražene uške kojima lakše mogu odrediti smjer iz kojeg zvuk dolazi.
- Šišmiši i neki dupini i kitovi love i orijentiraju se eholokacijom. Oni proizvode posebne zvukove čiji valovi se odbijaju od objekata i životinja oko njih. Osjetilo sluha im je toliko razvijeno da vrlo precizno mogu odrediti lokaciju te brzinu i smjer kretanja tih objekata.
Zubalo mesojeda i biljojeda znatno se razlikuju, a prilagođena su obradi različite hrane.
- Promotrite i prokomentirajte razlike u građi zubala mesojeda i biljojeda.
Srce sisavaca je četverodijelno kao i srce ptica.
Ono omogućava učinkovitije raznošenje kisika u tijelu, što je nužno za sve toplokrvne kralježnjake.
Pluća sisavaca građena su od mnogih milijuna plućnih mjehurića ili alveola.
- Proučite sliku i prisjetite se koja je uloga alveola.
Opskrba kisikom kod sisavaca znatno je unaprijeđena u odnosu na vodozemce i gmazove, no disanje ptica ipak je za jedinke iste mase nešto učinkovitije.
Raznolikost sisavaca
Na Zemlji je danas opisano oko 5500 vrsta sisavaca.
Sisavce možemo podijeliti u tri podskupine ovisno o načinu razmnožavanja.
Ženke svih vrsta sisavaca othranjuju mladunčad mlijekom.
Mlijeko stvaraju u mliječnim žlijezdama.
Jednootvori
Jednootvori su skupina sisavaca čije se mlado razvija u jajima koje legu majke.
Ovoj skupini sisavaca pripadaju čudnovati kljunaš i ješci (echidne).
Jaja su veoma malena i imaju rožnatu ljusku poput gmazova.
Mnoge ih karakteristike vežu s gmazovima, poput jaja i kloake.
Raznolikost sisavaca
Na Zemlji je danas opisano oko 5500 vrsta sisavaca, a možemo ih podijeliti u tri podskupine ovisno o načinu razmnožavanja.
Bez obzira na način razmnožavanja, ženke svih vrsta sisavaca othranjuju mladunčad mlijekom koje stvaraju u mliječnim žlijezdama.
Jednootvori
Jednootvori su skupina sisavaca čije se mlado razvija u jajima koje legu majke.
Ovoj skupini sisavaca pripadaju:
- čudnovati kljunaš i
- kljunati ješci.
Jaja su veoma malena i imaju rožnatu ljusku poput gmazova.
Mnoge ih karakteristike vežu s gmazovima, poput jaja i kloake, zbog čega su i dobili ime jednootvori.
Jednootvori
Tobolčari
Tobolčari su skupina sisavaca koja živi samo u Australiji i na američkom kontinentu.
Ženke rađaju živo mlado, ali im je trudnoća znatno skraćena, a mlado je nerazvijeno.
Novorođenče se snagom vlastitih udova penje do tobolca.
Tobolac se nalazi s trbušne strane tijela majke.
U tobolcu se mladi razviju u potpunosti i hrane majčinim mlijekom.
Tobolčari su prilagođeni različitim staništima.
Svojim prilagodbama tobolčari podsjećaju na mnoge druge sisavce s kojima nisu srodni.
Tobolčari
Tobolčari su skupina sisavaca čije jedinke nalazimo samo u Australiji i na američkom kontinentu.
Ženke rađaju živo mlado, ali im je trudnoća znatno skraćena, a mlado je nerazvijeno.
Novorođenče se snagom vlastitih udova penje to tobolca koji se nalazi s trbušne strane tijela majke.
U tobolcu se mladi razviju u potpunosti i hrane majčinim mlijekom.
Tobolčari su prilagođeni različitim staništima i svojim prilagodbama podsjećaju na mnoge druge sisavce s kojima nisu srodni.
Tobolčari
Plodvaši ili pravi sisavci
Većinu poznatih sisavaca svrstavamo u više sisavce ili plodvaše.
Mlado se razvija u maternici okruženo amnionom.
S majkom je mlado povezano posteljicom preko koje dobiva hranjive tvari i kisik.
Sisavci su najinteligentnija skupina životinja.
Imaju razvijene vrlo složene načine komunikacije i socijalne interakcije.
Većina sisavaca su socijalna bića i žive u nekom obliku zajednica.
Primjeri zajednica sisavaca su krda slonova i goveda ili čopori lavova i vukova.
Unutar zajednica često se javlja društvena hijerarhija.
Unutar hijerarhije ističu se dominantne jedinke koje imaju prednost pri hranjenju i spolnom odabiru.
Roditelji mnogih vrsta brinu za svoje mlado.
Primjerice, u zajednicama lavova ili slonova više odraslih jedinki zaduženo je za čuvanje mladih.
Plodvaši ili pravi sisavci
Većinu poznatih sisavaca svrstavamo u više sisavce ili plodvaše.
Mlado se razvija u maternici okruženo amnionom, a s majkom je povezano posteljicom preko koje dobiva hranjive tvari i kisik.
- Sisavci su najinteligentnija skupina životinja s vrlo složenim načinima komunikacije i socijalnim interakcijama. Većina sisavaca su socijalna bića i žive u nekom obliku zajednica, kao što su krda slonova i goveda ili čopori lavova i vukova. Unutar zajednica često se javlja društvena hijerarhija s dominantnim jedinkama koje imaju prednost pri hranjenju i spolnom odabiru. Roditelji mnogih vrsta brinu za svoje mlado, a primjerice u zajednicama lavova ili slonova više odraslih jedinki zaduženo je za čuvanje mladih.
- Ljudi su s mnogim sisavcima ostvarili blizak odnos koji je uvelike oblikovao razvoj civilizacije. Vuk je bio prva životinja koju je čovjek pripitomio prije više od 15 000 godina. Današnji potomci tih vukova su psi koje ljudi drže kao kućne ljubimce, pomagače u lovu, tragače u službi vojnih i policijskih snaga, vodiče slabovidnih i slijepih osoba i slično.
- Početak civilizacije je uz razvoj poljoprivrede omogućilo i pripitomljavanje i uzgoj domaćih životinja poput goveda, ovaca, koza i konja.
- Miševi su najčešće korištene životinje u medicinskim i farmaceutskim istraživanjima, a brojne sisavce ljudi love i iskorištavaju na neprimjeren način. Zbog krivolova su mnoge vrste ugrožene, slonove izlovljavaju zbog bjelokosti, a neke su vrste tigrova i nosoroga zbog izlova na rubu izumiranja. Rogovi nosoroga i kosti tigra koriste se u alternativnim oblicima medicine u kojima im se pogrešno pridodaju ljekovita svojstva.
U Hrvatskoj je velik broj vrsta sisavaca ugrožen i zakonom zaštićen, uključujući i tri velika sisavca Hrvatske:
- ris,
- sivi vuk i
- smeđi medvjed.
U Hrvatskoj nalazimo i preko 30 različitih vrsta šišmiša te sredozemnu medvjedicu, koji su također zakonom zaštićeni.
Za kraj…
Mnogi su istraživači pokušali odrediti koliko su inteligentne određene životinje.
Sisavci su prepoznati kao najinteligentnija skupina životinja.
Jedan od istaknutijih testova koje su istraživači koristili je test ogledalom.
Istraživači su pokušali utvrditi prepoznaje li životinja sebe u ogledalu i može li pojmiti vlastito biće, odnosno ima li samosvijest.
Za kraj…
Mnogi su istraživači pokušali odrediti koliko su inteligentne određene životinje.
Sisavci su prepoznati kao najinteligentnija skupina životinja, a jedan od istaknutijih testova koje su istraživači koristili je test ogledalom.
Njime su pokušali utvrditi prepoznaje li životinja sebe u ogledalu i može li pojmiti vlastito biće, odnosno ima li samosvijest.
Uz čovjekolike majmune, istraživači su pronašli da samosvijest imaju i slonovi, neki dupini i vrane.
Osim testa s ogledalom, postoje i drugi testovi za određivanje inteligencije životinja.
- Na mrežnim stranicama potražite dodatne informacije o testovima znanstvenika kojima su istraživali inteligenciju životinja (i kralježnjaka i beskralježnjaka).
- Prikažite svoje zaključke u obliku postera izrađenog u digitalnom alatu Canva.
- Prezentirajte zaključke ostatku razreda.
Osim testa s ogledalom, postoje i drugi testovi za određivanje inteligencije životinja.
- Na mrežnim stranicama potražite dodatne informacije o testovima znanstvenika kojima su istraživali inteligenciju životinja (i kralježnjaka i beskralježnjaka).
- Svoje zaključke prikažite u obliku postera izrađenom u digitalnom alatu Canva i prezentirajte ih ostatku razreda.
