x
Učitavanje

3.7 Impuls sile i količina gibanja

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Sjetimo se videozapisa koji smo gledali kada smo učili prvi Newtonov zakon.

Gledali smo pokus u kojem je čaša prekrivena komadom papira na kojem je novčić.

Ako dovoljno brzo izvučemo papir ispod novčića, novčić pada u čašu. Međutim, ako papir izvlačimo polako, novčić ostaje na papiru. Ako želite pokazati vještinu prijateljima i treba vam previše vremena da izvučete papir, novčić ostaje na njemu i vaš će pokušaj biti proglašen neuspjehom.

S druge strane, iz tog smo pokusa naučili još jednu stvar. Tijela su troma, a ako želimo postići da tijelo (u ovom slučaju novčić) postigne određenu brzinu, u tome nam pomaže sila kojom djelujemo, ali ulogu ima i vremenski interval u kojem sila djeluje.

Impuls sile

Razmotrimo o čemu ovisi promjena brzine tijela određene mase zbog djelovanja silom.

Pogledajmo biciklista na slici.

Biciklist

Da bi biciklist postigao željenu brzinu, nakon što krene iz mirovanja, mora djelovati silom u određenom vremenskom intervalu. Pritom će mu, ako djeluje manjom stalnom silom, biti potrebno više vremena da bi postigao određenu promjenu brzine. To bismo mogli zaključiti koristeći se onim što smo naučili o drugome Newtonovu zakonu. Sjetimo se kako smo ga prethodno zapisali:

F = m · a  

F = m · Δ v Δ t

Ako jednadžbu pomnožimo s Δ t , dobijemo:

F · Δ t = m · Δ v

Promjena brzine biciklista, koji zajedno s biciklom ima određenu masu, proporcionalna je sili koja je uzrokuje i vremenskom intervalu u kojem sila djeluje. Također, kao što znamo, tijelu veće mase (tromijem tijelu) teže ćemo promjeniti brzinu nego tijelu manje mase. Biciklist veće mase će, da bi postigao jednaku promjenu brzine kao biciklist na slici, morati djelovati većom silom ili jednakom silom, ali u duljem vremenskom intervalu.

Veličinu na lijevoj strani formule F · Δ t  nazivamo impuls sile.

Impuls sile je vektorska veličina prema iznosu jednaka umnošku sile i vremenskog intervala u kojem je sila djelovala, a prema smjeru i orijentaciji jednaka sili.

Mjerna jedinica za impuls sile je njutnsekunda ( Ns ).

Impuls sile koji djeluje na tijelo možemo odrediti iz F , t dijagrama koji prikazuje kako se sila koja djeluje na tijelo mijenjala u vremenu.

Primjer 1.

F, t dijagram

Na motocikl je u vremenskom intervalu 8 s djelovala stalna rezultantna sila od 50 N , kao što je prikazano dijagramom.

  1. Koliki je impuls sile koji je pritom djelovao na motocikl? Ns

    Pomoć:

    Površina pravokutnika čija je duljina stranica jednaka iznosima sile i vremenskog intervala bit će jednaka impulsu sile koji je djelovao na motocikl.

    F, t dijagram

    Postupak:

    F · t = m · v  

    F · t = 50 N · 8 s  

    F   ·   t   =   400   Ns   ​

  2. Kolika je brzina motocikla nakon toga ako je masa motocikla 25 kg , a u početnom je trenutku mirovao? ms - 1

    Pomoć:

      F · t = m · v

    Postupak:

    400 Ns = 25 kg · v

    v = 16 ms - 1  

Općenito, za bilo kakav oblik površine, vrijedit će da je površina lika ispod F , t dijagrama jednaka iznosu impulsa sile koji je djelovao na tijelo.

F, t dijagram

Proučimo sada desnu stranu izraza.

F · Δ t = m · Δ v

Količina gibanja

Usporedite situacije u kojima biste pokušali zaustaviti znanca na skejtu koji vozi brzinom od 10 kmh - 1  ili automobil koji vozi jednakom brzinom. Vjerojatno ne biste ni pokušavali zaustaviti automobil. Iako im je brzina jednaka, masa je automobila znatno veća.

Nogometna lopta na terenu.

Zamislite sljedeće situacije.

Na nogometnoj utakmici između dvaju razreda igrate kao vratar za svoj razred. U prvom slučaju do lopte na slici dolazi osoba iz vaše ekipe i dodaje vam lagano loptu. U drugom slučaju do lopte dolazi netko iz protivničke ekipe i svom snagom je udara prema vama. Kako ćete reagirati u pojedinoj situaciji? O čemu ovisi vaša reakcija?

Očito, vaša će reakcija ovisiti o brzini kojom se lopta kreće prema vama.

Iz primjera o kojima smo razgovarali vidimo da je gibanje katkad potrebno opisati veličinom koja uzima u obzir masu i brzinu tijela. Tu veličinu nazivamo količina gibanja.

Količina gibanja nekog tijela je vektorska veličina, prema iznosu jednaka umnošku mase i iznosa brzine tijela, a prema smjeru i orijentaciji jednaka smjeru i orijentaciji brzine.

p = m · v

Mjerna jedinica količine gibanja je kgms - 1 .

Iz prethodnog razmatranja zaključujemo da desna strana izraza

F · Δ t = m · Δ v

predstavlja promjenu količine gibanja p , a sam smo izraz dobili iz drugog Newtonova zakona kako smo ga zapisali kada smo prethodno govorili o njemu (Temeljni zakon gibanja – drugi Newtonov zakon). Zapravo bismo drugi Newtonov zakon mogli iskazati na drugi način, koristeći se količinom gibanja, a to bi bilo bliže onome što je Newton u izvorniku zapisao.

F = Δ p Δt

Sila koja djeluje na tijelo razmjerna je promjeni količine gibanja tijela, a promjena količine gibanja jednakog je smjera i orijentacije kao sila.

Zanimljivost

Uz to što je taj iskaz drugog Newtonova zakona bliži izvorniku, spominjemo ga jer postoje situacije u kojima je samo on primjenjiv. To su situacije u kojima se tijelu na koje djeluje rezultantna sila različita od nule mijenja masa. Svakodnevna situacija u kojoj se to događa je automobil koji se giba. Pri vožnji automobila izgara gorivo, a produkti izgaranja odlaze van. Zbog toga se masa automobila tijekom vremena vožnje smanjuje. Međutim, kako je promjena mase automobila zbog izgaranja goriva zanemariva u odnosu na njegovu ukupnu masu, tu promjenu zanemarujemo. S druge strane, pri ispaljivanju rakete ona gubi nezanemariv dio svoje početne mase zbog izgaranja pogonskoga goriva. Njezino gibanje pod utjecajem rezultantne sile koja na nju djeluje i tada možemo opisati drugim Newtonovim zakonom, ali nije prikladno upotrijebiti oblik koji smo prvo obradili, a koji podrazumijeva da je masa tijela stalna.

Prethodni izraz možemo zapisati i kao:

F · Δ t = Δ p  

te reći da je impuls sile koji djeluje na tijelo jednak promjeni količine gibanja tijela koju uzrokuje.

Pogledajmo to na primjeru.

Kada reket udari lopticu, on djeluje na nju prosječnom silom F u vremenskom intervalu Δ t . Pritom se brzina loptice promijeni od v 1 do v 2 .

Reket udara lopticu.

Zakon očuvanja količine gibanja

Iz formule F · Δ t = Δ p  možemo izvesti još jedan važan zaključak.

Ako je rezultantna sila koja djeluje na neko tijelo jednaka 0 N , tada nema promjene količine gibanja, tj.

m · v = c o n s t .  

Drugim riječima, količina gibanja ostaje očuvana. To možemo uopćiti. Pokušajmo zamisliti sustav dvaju tijela na koje ne djeluju vanjske sile, npr. dva asteroida u svemiru dovoljno udaljena od drugih nebeskih tijela da ne osjete njihova gravitacijska privlačna djelovanja. Takav sustav, na koji ne djeluju vanjske sile, nazivamo zatvoreni ili izolirani sustav. Ako bi se ta dva asteroida sudarila, njihovo bi se međudjelovanje moglo opisati trećim Newtonovim zakonom.

F 1 = - F 2  

Pomnožimo li obje strane vremenskim intervalom u kojem se odvija sudar dobivamo:

F 1 · Δ t = - F 2 · Δ t  

Iz navedenog i

F · Δ t = Δ m · v  

slijedi da je:

Δ m · v 1 = - Δ m · v 2  

što možemo zapisati kao

m 1 · v 1 - m 1 · v 1 = m 2 · v 2 - m 2 · v 2  

gdje su v 1 ' i v 2 ' brzine nakon sudara.

​Kada taj izraz preuredimo, dobijemo:

m 1 · v 1 + m 2 · v 2 = m 1 · v 1 ' + m 2 · v 2 ,

tj.:

m 1 · v 1 + m 2 · v 2 = c o n s t .  

Zaključujemo da će se količine gibanja pojedinog asteroida pri sudaru promijeniti, ali vektorski zbroj količina gibanja obaju asteroida prije sudara i nakon njega ostat će jednak.

To nazivamo zakonom očuvanja količine gibanja.

U zatvorenom je sustavu ukupna količina gibanja svih tijela stalna.

To vrijedi za sustav koji se sastoji od bilo kojeg broja tijela.

Jedan od primjera su kugle na bilijarskom stolu. Ako zanemarimo silu trenja između kugli i stola, one čine zatvoren sustav, osim u trenutcima kada netko od igrača djeluje impulsom sile na pojedinu kuglu.

Pogledajmo videozapis.

Mnogobrojne su posljedice zakona očuvanja količine gibanja. Pogledajte sliku skejtera koji stoji na dasci.

Skejter na dasci.

Poput kugli na bilijarskom stolu, skejtera i dasku možemo smatrati zatvorenim sustavom.

Što će se dogoditi ako skejter skoči s daske ulijevo?

Daska će otići velikom brzinom u suprotnom smjeru.

Je li količina gibanja očuvana?


Dok skejter stoji na dasci, ukupna količina gibanja u sustavu je 0 kgms - 1 .

Kada je skejter skočio u jednu stranu, možemo, u skladu s razmatranjima s trećim Newtonovim zakonom, zaključiti da su se on i daska odgurnuli silom i protusilom. Akceleracije koje dobiju skejter i daska obrnuto su razmjerne njihovim masama i suprotno orijentirane. Skejter ima veću masu od daske, ali promjena brzine daske bit će veća od promjene brzine skejtera. Količine gibanja koje dobiju skejter i daska bit će prema iznosu jednake, ali suprotne orijentacije.

Primjer 2.

Masa je skejtera 60 kg , a masa daske 4 kg . Skejter se vozi na dasci brzinom od  1 ms - 1 . ​Kolikom će brzinom i u kojem smjeru odletjeti daska ako skejter skoči s daske u smjeru gibanja brzinom od 5 ms - 1  u odnosu prema tlu?

Masa i brzina skejtera prije skoka iznose:

m 1 = 60 kg

v 1 = 1 ms - 1

Brzina skejta nakon skoka je:

v 1 ' = 5 ms - 1

Masa i brzina daske prije skoka iznose:

m 2 = 4 kg

v 2 = 1 ms - 1 .

Tražimo v 2 ' , brzinu daske nakon skoka. Ukupna količina gibanja prije skoka i nakon njega jednaka je:

m 1 · v 1 + m 2 · v 2 = m 1 · v 1 ' + m 2 · v 2 '

60 kg · 1 ms - 1 + 4 kg · 1 ms - 1 = 60 kg · 5 ms - 1   + 4 kg · v 2 '

64 kgms - 1 = 300 kgms - 1 + 4 kg · v 2 '

- 4 kg · v 2 ' = 300 kgms - 1 - 64 kgms - 1

- 4 kg · v 2 ' = 236 kgms - 1

v 2 ' = - 59 ms - 1

Negativan predznak brzine daske znači da je orijentacija brzine suprotna orijentaciji kada je predznak bio pozitivan.


Ledolomac

Kada ledolomac naleti na santu leda i gura je ispred sebe, možemo ih smatrati zatvorenim sustavom u kojem količina gibanja ostaje očuvana. Udarac broda u santu nakon kojeg se gibaju zajedno nazivamo neelastični sudar.

Sudar dviju bilijarskih kugli, nakon kojeg se one nastavljaju gibati odvojeno, nazivamo elastični sudar. Ako se smjerovi gibanja kugli prije i poslije sudara podudaraju s pravcem na kojem leže njihova središta kažemo da je sudar centralni.

Elastični sudar je sudar dvaju tijela nakon kojeg se tijela gibaju odvojeno.

Neelastičan sudar je sudar dvaju tijela nakon kojeg se tijela gibaju zajedno.

O sudarima ćemo još govoriti u 3. modulu.

Elastične i neelastične sudare istražite s pomoću interakcije.

...i na kraju

Naučili ste što su impuls sile i količina gibanja. Uz to ste naučili da u zatvorenim sustavima, u kojima je rezultanta vanjskih sila jednaka nuli, vrijedi zakon očuvanja količine gibanja. Ako želite ići korak dalje, pokušajte riješiti zadatak za one koji žele znati više.

Kutak za znatiželjne

Dvije kugle jednakih masa ( 5 kg ) sudare se kao na slici.

Sudar

Brzina prve kugle iznosi 10 ms - 1 , a druge 5 ms - 1 . Ako na mjesto sudara stavimo ishodište koordinatnog sustava u kojem događaj promatramo, prva kugla dolazi pod kutom od 45  s obzirom na os apscisa, a druga pod kutom od 30 s obzirom na istu os. Kolika je brzina kojom će se kugle gibati nakon sudara ako je sudar neelastičan?

Kutak za znatiželjne

Kuglica leti prema zidu brzinom u pravcu koji zatvara sa zidom kut 45 °, a odbija se od njega brzinom jednakog iznosa i pod istim kutom.

Kuglica mase 50 g leti prema zidu brzinom od 5 ms - 1 u pravcu koji zatvara sa zidom kut od 45 ° (slika), a odbija se od njega brzinom jednakog iznosa i pod jednakim kutom. Ako kontakt zida i kuglice traje 0,5 ms , odredite srednju silu kojom kuglica djeluje na zid. Ravnina je gibanja kuglice horizontalna.

Riješite prethodni zadatak ako je kut između pravca gibanja kuglice i zida 60 ° i kada je 30 ° .

PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

U zatvorenom sustavu ukupna količina gibanja tijela ostaje stalna.

null
null
2

Skejter mase m  stoji na skejtu koji miruje. U jednom trenutku skejter skoči sa skejta brzinom v . Iznos ukupne količine gibanja skejtera i skejta nakon toga jednak je m · v .

null
null
3

Nakon savršeno neelastičnog sudara dvaju tijela njihova zajednička brzina zadržava orijentaciju i smjer brzine koju je prije sudara imalo tijelo veće mase.

null
null
4
F, t dijagram
Koliki je impuls stalne sile koja je djelovala u vremenskom intervalu kao na slici?
F, t dijagram

null
5
Na tijelo koje miruje počne djelovati sila 0,4 N . Poslije koliko vremena će tijelo imati količinu gibanja 4 kgms ? Količina gibanja tijela promijeni se tijekom 3 s s 9 kgms na 15 kgms . Kolika je sila djelovala na tijelo?
null
6
Količina gibanja tijela mase 300 g je 3 kgms - 1 . Na tijelo počne djelovati sila 3 N u smjeru gibanja tijela. Koliki će put prijeći tijelo tijekom 2 s od početka djelovanja sile?
null
null
7

Ako čovjek mase 80 kg baci iz čamca mase 120 kg kamen mase 1 kg brzinom od 10 ms - 1 , čamac će dobiti brzinu od:

null
null
8

Drugi Newtonov zakon, u slučaju da tijelo ima stalnu masu, može se prikazati izrazima:

null
null
9

U zatvorenom sustavu tijela:

null
null
10

Umnožak sile koja djeluje na tijelo i vremenskog intervala u kojem je sila djelovala naziva se:

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

3.8 Jednoliko gibanje po kružnici