Kao stanovnici Zemlje, živimo u njezinom gravitacijskom polju. Radi se o fizikalnom polju i ukratko ćemo ponoviti ono što nam je već od ranije poznato.
Prisjetite se i nabrojite nekoliko osnovnih svojstava Zemljinoga gravitacijskog polja.
Kojom fizikalnom veličinom je opisana jakost gravitacijskog polja?
Akceleracijom sile teže.
U jedinici 3.1. vidjeli smo da elektrizirana tijela međudjeluju, privlače se i odbijaju, a da pritom nije nužno da ima izravnog kontakta među njima.
Dva elektrizirana tijela su međusobno djelovala na daljinu. Kako?
Pretpostavljate li što je izvor električnog polja?
Izvor električnog polja je električki nabijeno tijelo.
Učvrstite s pomoću spojke drvenu letvicu ili šipku na stalak. Ovjesite na letvicu lopticu za stolni tenis premazanu grafitnim (vodljivim) slojem. Od pribora imate dvije male kuglice od vate, pribadaču, 2 plastične cjevčice, staniol i plastelin te komad stirodura ili stiropora, stakleni ili plastični štap, komad kože ili tkanine i konac.
Zadatak je: elektrizirati lopticu i uz pomoć zadanog pribora ispitati te opisati prostor oko elektrizirane loptice.
Napomena: pokušajte dvije manje kuglice postaviti tako da mogu rotirati u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Isto možete pokušati izvesti i samo s jednom kuglicom.
Prostor oko elektrizirane loptice može se opisati uz pomoć električnog monopola...
... i električnog dipola.
Električni dipol sastoji se od dvaju naboja suprotnih predznaka na stalnoj međusobnoj udaljenosti.
Usmjerenje monopola ili dipola pokazuje smjer polja.
Kako električno polje izgleda, može se predočiti s pomoću električnih silnica.
Pokus se izvodi u pliticama koje se obično postavljaju na projektor kako bi se opažanja vidjela u projekciji.
Vodiči (kružnog i pravokutnog oblika) priključuju se na stroj za elektriziranje ili visokonaponski izvor. U pliticu se ulijeva toliko ulja da vodič bude uronjen. Po površini ulja ravnomjerno se posipa griz (krupica). Skicirajte svoja opažanja tijekom elektriziranja vodiča.
Ako na snimci rezultata pokusa povučemo linije koje slijede usmjerenje zrnaca griza, iscrtat ćemo električne silnice.
Na slikama su prikazana dva radijalna električna polja, polje točkastog pozitivnog i polje negativnog naboja.
Pozitivni su naboji izvori električnog polja.
Negativni naboji su ponori električnog polja.
Možemo li na osnovi pokusa
razlikovati
potječe li polje od pozitivnih ili negativnih točkastih naboja?
Ne možemo.
Električno polje se može zorno predočiti silnicama. Silnice električnog polja su zamišljene linije kojima pokazujemo jakost i smjer električnog polja.
Zašto se zrnca griza nakon nekog vremena usmjeravaju?
O kojoj pojavi se radi?
Radi se o polarizaciji. Neutralna tijela se mogu elektrizirati elektrostatskom indukcijom (električna influencija), pri čemu se naboj razdvaja posredovanjem električnog polja. Na taj način se elektriziraju vodiči.
Kod metala su elektroni pokretljivi i ako mu se približi pozitivno nabijeno tijelo, elektroni se zbog električne influencije pomiču prema pozitivno nabijenom tijelu.
Griz je izolator. Vidjeli smo da se nakon kratkog vremena zrnca griza usmjeravaju. Uzrok tome je pojava polarizacije zrnaca griza.
Polarizacija je razdvajanje naboja u izolatoru (zrnce griza) uz prisustvo nekog vanjskog nabijenog tijela.
Kod izolatora (dielektrika) elektroni nisu slobodni. Ako se izolator stavi u vanjsko električno polje, dolazi do usmjeravanja vezanih naboja. Nastaju električni dipoli.
U pokusu je opaženo i električno polje između dvaju ravnih paralelnih elektriziranih vodiča.
Na slici je prikazano homogeno električno polje, ostvareno između dviju ravnih paralelnih metalnih elektroda na koje je dovedena jednaka količina naboja suprotnog predznaka.
U središnjem dijelu silnice su paralelne i jednako razmaknute.
Električno polje dipola (dvaju suprotno nabijenih točkastih tijela koja električki međudjeluju) predočeno je s pomoću silnica koje izlaze iz pozitivnog, a ulaze u negativno nabijeno tijelo.
U prostoru između dvaju naboja jednakih predznaka silnice iščezavaju.
U okolini naboja
postoji električno polje koje djeluje elektrostatskom silom na električki nabijena tijela ili čestice. Električno polje je dio prostora u kojemu se pojavljuje električna sila. Naboj
je izvor toga polja.
Za određivanje električnog polja u nekoj točki prostora u tu točku se dovodi probni naboj
Probni naboj je maleno tijelo gotovo sažeto u točku, tj. materijalna točka s pozitivnim nabojem.
Ako na mirni naboj
djeluje električna sila, onda u toj točki prostora postoji električno polje.
Električno polje je prostor u kojemu se pojavljuje električna sila. Jakost električnog polja definira se kvocijentom električne sile i naboja na koji sila u promatranoj točki djeluje.
Jakost električnog polja ne ovisi o probnom naboju
već samo o mjestu u prostoru gdje se taj naboj nalazi.
Jedinice za jakost električnog polja proizlaze iz definicije električnog polja
tj. njutn po kulonu, no rabi se i jedinica koja proizlazi iz odnosa nekih fizikalnih veličina o kojima ćemo tek učiti. Međunarodna jedinica (SI) za jakost električnog polja je
tj. volt po metru.
U horizontalno postavljenom homogenom električnom polju jakosti iz mirovanja se počinje gibati elektron uzduž silnica polja. Koliki će put prijeći elektron tijekom i kolika će mu tada biti kinetička energija?
Za put koji će prijeći elektron primijenit ćemo formulu
Iz 2. Newtonovog zakona i izraza za električnu silu dobit ćemo izraz za akceleraciju:
Uvrstimo li akceleraciju u formulu za put, dolazimo do rješenja.
Kinetička energija se izračuna izvođenjem iz formule:
Kinetičke energije elementarnih čestica vrlo često izražavamo u jedinicama elektronvolt, tako da iznos energije u džulima podijelimo s nabojem elektrona. U našem slučaju tako dobijemo ili
Jakost električnog polja je vektorska fizikalna veličina, kao i električna sila. Smjer električnog polja definiran je smjerom električne sile kojom to polje djeluje na pozitivni električni naboj.
Smjer vektora jakosti električnog polja u nekoj točki kroz koju prolazi silnica u smjeru je tangente na silnicu u toj točki.
Smjer tangente na električnu silnicu predočuje smjer vektora jakosti električnog polja u danoj točki, a gustoća silnica razmjerna je jakosti električnog polja.
Kako izgleda polje u slučaju da se ova dva raznoimena naboja dovedu dovoljno blizu da se očituje njihovo međudjelovanje?
Na animaciji ćete vidjeti konstrukciju jedne električne silnice.
Koji je smjer vektora jakosti električnog polja u slučaju radijalnih polja, odnosno električnih polja točkastih naboja?
Smjer vektora jakosti električnog polja podudara se sa smjerom električnih silnica. Isti je slučaj i kod homogenog električnog polja.
Na slici su prikazane silnice dvaju naboja. Crvenom bojom je označen pozitivni, a plavom bojom negativni naboj.
Koji od tih dvaju naboja na sebi nosi veću količinu naboja?
Količina pozitivnih naboja nekoliko je puta veća od količine negativnih naboja.
Dovede li se u točku na udaljenosti od naboja probni naboj na probni će naboj djelovati sila
Uvrštavanjem izraza za električnu silu u definiciju za jakost električnog polja,
slijedi izraz za jakost električnog polja točkastog naboja
Orijentacija vektora jakosti električnog polja ovisi o predznaku naboja Za pozitivni naboj polje je usmjereno radijalno od naboja, a za negativni radijalno prema naboju.
Jakost električnog polja u nekoj točki, nastalog kao rezultat djelovanja više naboja, dobije se s pomoću pravila superpozicije.
Dijagrami prikazuju četiri različite raspodjele naboja. Svi naboji su jednako udaljeni od ishodišta. Jakost električnog polja u ishodištu je:
Dva naboja i udaljena su
Odredite točku u kojoj je jakost električnog polja nula.
Treba provjeriti tri moguća slučaja. Pretpostavite da je točka u kojoj je jakost električnog polja jednaka nuli na spojnici dvaju naboja lijevo od naboja zatim između naboja i te desno od naboja
Ukupna jakost električnog polja u točki jednaka je nuli:
Slučaj 1.
Slučaj 2.
Vektori jakosti električnog polja oba naboja u istom su smjeru i nije moguće ispuniti uvjet da je ukupna jakost električnog polja jednaka nuli. Ovaj slučaj nije moguć.
Slučaj 3.
Udaljenost točke u odnosu na naboj označena je s Rješenje je u ovom slučaju bilo negativno, što nije moguće rješenje.
Uređaji u kojima se električni potencijal stvara na račun mehaničkog rada utrošenog na prijenos električnih naboja su generatori naboja ili elektrostatski strojevi. U najpoznatije generatore naboja ubrajamo Wimhurstov elektrostatski stroj i Van de Graaffov generator. Proučite detaljnije kako izgledaju ti strojevi, od kojih se dijelova sastoje i kako stvaraju naboj.
Najveći Van de Graafov generator napravio je sam Robert J. Van de Graaf 1931. godine na svjetski poznatom MIT-u (Massachussetts Institute of Technology). U početku je služio za istraživanje visokoenergetskih X-zraka, a danas je dio stalnog postava u bostonskom Muzeju znanosti. Aluminijske šuplje sfere imaju promjer Kad su bile nabijene suprotnim nabojima, stvarale su iskru (izboj) jakosti milijuna volti!
Silnice električnog polja su zamišljene linije koje daju podatak o jakosti i smjeru električnog polja. Električno polje zorno prikazujemo silnicama. Gustoća silnica upućuje na jakost električnog polja, a tangenta u bilo kojoj točki silnice je smjer vektora jakosti električnog polja. Karakteristično je za silnice da kroz svaku točku prolazi samo jedna silnica (silnice se ne sijeku) te da one nisu zatvorene krivulje.
Polarizacija je razdvajanje naboja u izolatoru uz prisustvo nekog vanjskog nabijenog tijela.
Električno polje je prostor u kojemu se pojavljuje električna sila. Jakost električnog polja definira se kvocijentom električne sile i naboja na koji sila u promatranoj točki djeluje.
Pravilo superpozicije primjenjuje se pri određivanju jakosti električnog polja u nekoj točki, nastalog kao rezultat djelovanja više naboja.
Jakost električnog polja točkastog naboja
dana je izrazom