Nakon što smo ponovili koje vrste riječi postoje, u ovoj jedinici prisjetit ćemo se službe riječi u rečenici. Usporedimo riječi i čovjeka. Pogledajmo koje uloge pojedinac može imati u društvu.
Ivan je čovjek. Svojim roditeljima Ivan je sin, a svojim bakama i djedovima unuk. U razredu je kolega drugim učenicima, ali i učenik svojim profesorima. Također trenira nogomet i u svom nogometnom klubu trenutačno ima položaj napadača. Nastojat će postati i junak.
Jednako tako različite vrste riječi u rečenici mogu imati različitu službu (funkciju).
Podsjetimo se vrsta riječi koje dijelimo na one koje mijenjaju oblik (promjenjive) i one koje ne mijenjaju oblik (nepromjenjive).
Koje su promjenjive vrste riječi? Imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i glagoli.
Ali ne sjećam se nepromjenjivih...
Nepromjenjive su vrste riječi prilozi, prijedlozi, usklici, veznici i čestice.
Promjenjive vrste riječi | Nepromjenjive vrste riječi |
---|---|
|
|
Primjer 1.
Razlikujemo potvrdnu česticu „da” od veznika „da”:
1. čestica: Da, idem u kazalište.
2. veznik (povezuje dvije rečenice): Idem u kazalište da mogu usporediti tekst i predstavu.
Prijedlozi, usklici, veznici i čestice najčešće ne dolaze u službi rečeničnih članova.
Riječi u rečenici mogu biti u funkciji/službi predikata, subjekta, objekta, priložne oznake, atributa i apozicije.
S obzirom na to da kažemo da rečenicu raščlanjujemo, predikat (P), subjekt (S), objekt (O), priložne oznake (PO), atribut (At.) i apoziciju (Ap.) zovemo još i rečeničnim članovima.
Odabirom između ponuđenih riječi stvorite vlastitu sličicu stripa.
Rečenični članovi dijele se na nezavisne/samostalne i zavisne/nesamostalne.
Nezavisni/samostalni rečenični članovi
Zavisni/nesamostalni rečenični članovi zovu se tako jer se vežu uz neku imenicu u rečenici i pobliže je označavaju.
Primjer 2.
Raščlamba (analiza) rečenice
Ap. S PO P At. At. O Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Sporedni rečenični članovi (Ap. i At.) s imenicom koju pobliže označuju čine skupove, primjerice:
1. Junak (Ap.) Ivan (S) = subjektni skup
2. svoj (At.) sjajni (At.) mač (O) = objektni skup
Primjer 3.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Službu predikata u rečenici može imati glagol u nekom vremenu (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II.) ili načinu (imperativ, kondicional I., kondicional II.).
Odredite predikate u rečenici:
Ivan je prekasno stigao do mračne školske zgrade i propustio priliku da uoči sporedni ulaz u zgradu.
Predikati mogu biti:
1. glagolski - glagol u nekom vremenu ili načinu
Do ulaska u zgradu hodali su vrlo brzo. Sad polako usporavaju. Kako bi stigli do ravnateljeva ureda, prijeći će dugački, prazni hodnik.
2. imenski - glagol biti (postati, postajati...) koji uz sebe ima neku imensku riječ (imenicu, zamjenicu, pridjev, broj) u nominativu ili instrumentalu kao nadopunu
Ivan je bio junak, ali je ujedno bio i napet, znajući da će njegov mač biti neupotrebljiv u mraku, iako je danju prvi među mačevima te je upravo zato mač postao njegov.
- imenski predikat, uz glagol biti, čine još neki glagoli sa svojim imenskim dopunama, poput: ispasti smiješan, osjećati se prevarenim, nazivati se učiteljem...
Iz sljedeće rečenice izdvojite predikate.
Pod okriljem mraka zlikovac je došao do ravnateljeva ureda i ušao u mračnu prostoriju u kojoj će uskoro početi konačni sukob koji je bio posljedica davnih razmirica.
Pomoć:
4 su točna odgovora.
Primjer 4.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Subjekt je vršitelj radnje izrečene predikatom. Subjekt je najčešće neka
imenska riječ u nominativu:
Međutim, i sve ostale vrste riječi mogu imati ulogu subjekta, primjerice:
Subjekt može biti:
1. izrečeni, odnosno nalazi se u rečenici – On je često lutao šumom.
2. neizrečeni, odnosno ne nalazi se u rečenici, ali se može iščitati iz rečenice (predikata) – Često je lutala šumom.
Subjekt/vršitelj radnje predikata je lutala očito je 3. lice jednine ženskoga roda – ona.
Odredite subjekt u sljedećoj rečenici.
Pridošlicama je u novom prostoru nada bila spas.
Primjer 5.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Objekt je predmet radnje izrečene predikatom. Glagolska radnja prenosi se na objekt.
Objekt može biti bilo koja imenska riječ u bilo kojem kosom padežu (kosi su padeži svi osim nominativa i vokativa).
Riječ padež u vezi je s osnovom glagola padati i nastala je prijevodom latinske riječi casus koja znači padanje.
U hrvatskom su jeziku nezavisni padeži nominativ i vokativ, a zavisni ili kosi (jer izriču različite odnose među riječima i zavise o drugoj riječi koju određuju ili dopunjuju) genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Nezavisni padeži služe imenovanju - nominativ u pripovijedanju, a vokativ u izravnom obraćanju.
Zavisni (kosi) padeži izriču povezanost s drugim riječima u rečenici.
OBJEKT u rečenici proizlazi iz pitanja za neki kosi padež koje postavljamo nakon predikata:
Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši, a neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim se glagolska radnja vrši:
1. izravni objekt
On jede juhu.
2. neizravni objekt:
On jede žlicom.
- ne jede žlicu, već jede njome
Ovisno o padežu u kojem se nalaze objekte dijelimo na:
1. izravne – objekti u akuzativu bez prijedloga ili genitivu zamjenjivom akuzativom.
Nakon dodaj možemo odgovoriti i akuzativom (dodaj ulje ).
2. neizravne – objekti u genitivu koji nije zamjenjiv akuzativom, dativu, akuzativu s prijedlogom, lokativu i instrumentalu.
Dvije su vrste genitiva zamjenjivog akuzativom:
1. dijelni (partitivni) genitiv – kada govorimo o dijelu neke cjeline, primjerice kažemo li „Dodaj mi kruh!”, pri čemu je kruh u akuzativu, želimo čitav kruh, a kažemo li „Dodaj mi kruha!” iskoristivši genitiv imenice kruh, želimo komad (dio) kruha.
2. slavenski genitiv – genitiv koji se u niječnim rečenicama koristi umjesto akuzativa, tipičan je za slavenske jezike: „Ne vidim ni staze ni puta. Može se koristiti umjesto akuzativa ili dolaziti u konstrukcijama u kojima je moguće upotrijebiti i akuzativ i genitiv.
Odredite koji su objekti u sljedećim rečenicama neizravni.
Veselim se pomisli da ću praznike provesti na plaži. Punim ću plućima udisati morski zrak i konačno ću se riješiti stresa.
Primjer 6.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Priložne oznake izriču okolnosti u kojima se vrši radnja izrečena predikatom.
Najčešće su priložne oznake:
PO mjesta odgovara na pitanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?
PO vremena odgovara na pitanja kada? otkad? dokad?
PO načina odgovara na pitanje kako?
PO uzroka odgovara na pitanja zbog čega? zašto? što je razlog?
PO namjere odgovara na pitanja radi čega? s kojom namjerom?
Povežite primjere s vrstom priložne oznake.
Vjetar strahovito puše. | |
Noćas zvuči još strašnije. | |
Puše odasvud, kao da se ni sam vjetar ne može odlučiti što mu je ishodište. | |
Puše zbog oluje koja se još nije pokazala u punom jeku. | |
Uletjeli smo u kuću radi zaklona od zastrašujućeg dolaska oluje. |
Primjer 7.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Atribut pobliže određuje neku imenicu, imeničnu zamjenicu ili poimeničeni pridjev i odgovara na pitanja koji? čiji? kakav? kolik?
Atributi mogu biti:
Pridjevni (sročni) atributi po vrsti riječi mogu biti:
Imenični (nesročni) atributi po vrsti riječi su imenice:
Ako je moguće, imenični atribut bi bilo poželjno zamijeniti pridjevnim.
most na Savi – savski most, vrata škole – školska vrata.
U sljedećoj rečenici prepoznajte atribute.
Hrabri junak Ivan nosio je svoj teški mač u sad već bolnoj ruci, a taj mu je fizički bol uzrokovao i bol duše.
Primjer 8.
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.
Apozicija je imenica koja pobliže označava neku imensku riječ s kojom je najčešće sročna (slažu se u rodu, broju i padežu).
Postoje i nesročne apozicije, poput:
Grad Vinkovci (isti rod i padež, ali drugačiji broj – grad je u jednini, a Vinkovci u množini)
Planet Venera (isti padež i broj, ali različitog su roda – planet muškoga, a Venera ženskoga).
Poslušajte zvučni zapis pa odgovorite na pitanje.
Pisac J. R. R. Tolkien u romanu Hobbit opisuje nestvaran svijet. U piščevu romanu glavni su likovi fantastični likovi. Poznati pisac rođen pored rijeke Dunav u svojim djelima također opisuje fantastične događaje. Taj je pisac proze Pavao Pavličić.
Navedene primjere pridružite apoziciji ili atributu.
Uočili smo razliku između vrsta riječi i funkcije riječi u rečenici, prisjetili smo se rečeničnih članova i podijelili ih na nezavisne i zavisne članove, a usput kreirali i strip. Nova bitka s rečeničnim članovima čeka vas u sljedećem dijelu!