Mediji su svuda oko nas. Ljudi komuniciraju i izražavaju se na razne načine, odnosno putem različitih medija izražavaju svoja stanja i raspoloženja, emocije, zapisuju, čitaju, crtaju, slikaju, istražuju...
Gotovo je nemoguće zamisliti ijedan dan prosječnoga čovjeka bez uporabe bilo kojega oblika medija.
Služite li se vi medijima? Za što vam najčešće služe mediji? Koliko vremena dnevno provodite na medijima? Mislite li da je to puno ili malo? Obrazložite svoj odgovor.
Riječ medij dolazi od latinske riječi medium koja znači između, u sredini. Zato se ta riječ i u današnje vrijeme odnosi na ono što posreduje, što je u komunikaciji između pošiljatelja i primatelja, u prenošenju poruka i informacija.
Medij može biti
- posrednik za prijenos poruke (npr. novine, računalo)
- predmet na kojem se nalazi poruka (npr. CD, DVD)
- sredstvo kojim se informacije prenose u javnost velikom broju ljudi (sredstva javnoga priopćavanja ili masovni mediji).
Multimediji ili višemedijska sredstva istodobno prenose zvuk, tekst i sliku.
Interaktivni mediji novi su mediji poput mrežnih stranica (web-portala), društvenih mreža i zabavnih kanala (npr. Youtubea, televizijskih i radijskih kanala i sl.) koji omogućuju razmjenu poruka između pošiljatelja i primatelja. Primatelj može ostavljati komentare, svoje pohvale i dijeliti sadržaj drugima.
Mediji su u Hrvatskoj definirani i Zakonom o medijima. U članku 2. toga zakona iz 2013. godine stoji kako su mediji „novine, drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike...”
Uloge su medija različite.
obavještavati o događajima, društvu, kulturi, politici, vjeri pridobivati ljude za kakvu djelatnost, aktivnost prosvjećivati i poučavati odgajati zabavljati Medijska djelatnost traži i uporabu neutralnih (stilski neobilježenih) i uporabu ekspresivnih (stilski obilježenih) jezičnih sredstava.
Neutralna jezična sredstva prevladavaju u informativnim, popularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagoškim novinarskim vrstama. Ekspresivna jezična sredstva potrebna su u propagandnim, agitativnim (onima koji imaju svrhu pridobiti ljude za kakvu aktivnost) i zabavnim vrstama.
Medijski tekstovi specifični su oblici izražavanja koji se dijele po obliku, odnosno stilu pisanja.
Vijest je temeljni oblik novinarskog izražavanja. Prema obliku teksta razlikuju se novinska, radijska i televizijska vijest.
Ostali su najčešći oblici tekstova u novinarstvu proširena vijest, izvještaj, intervju, komentar i reportaža.
Radijska je vijest, s obzirom na osobine radija kao medija, sažetija i izraženija od novinske vijesti i češće ponavlja glavne činjenice. Radijski tekst treba riječju i zvukom dočarati kontekst u kojem se vijest događa.
Izradi vježbu
Poslušajte radijsku vijest. Na mrežnim stranicama Hrvatskoga radija pronađite raspored emitiranja te u njemu izaberite vijesti. One se emitiraju svakoga punog sata.
Radijske vijesti poslušajte ovdje.
Televizijska vijest spaja sliku i riječ te je najzornija vrsta medijskoga teksta, odnosno jednostavnije postiže najjači učinak upravo zbog slike koja čini bitan dio televizijske retorike.
Izradi vježbu
Pogledajte televizijske vijesti. Potražite stranicu Hrvatske televizije i u njoj Programski vodič. Odaberite vijesti i pogledajte ih.
Televizijski Programski vodič naći ćete ovdje.
Prisjetite se koje ste sve televizijske emisije gledali proteklih dana ili na kojim ste sve internetskim stranicama i društvenim mrežama bili, pa pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja.
Zašto se primatelja medijskih poruka često naziva konzumentom? U kojoj je vezi ta riječ s ulogama medija koje smo prije spomenuli? Pogledajte na Hrvatskome jezičnom portalu što znači riječ konzument.
Primatelj poruka može biti čitatelj, slušatelj ili gledatelj. Jezikom tržišta često se naziva konzumentom. U svijetu zasićenom porukama i izvorima informacija, primatelj treba znati izabrati provjerene i točne informacije i izvore informiranja te kritički vrednovati medijske sadržaje. On treba znati i stvarati nove medijske sadržaje, odnosno, treba biti medijski pismen.
Medijska pismenost
Medijska je pismenost nova, suvremena vrsta pismenosti, odnosno vještine kojom čovjek treba ovladati da bi se snalazio u velikoj ponudi medijskih informacija.
Proučite na sljedećoj slici vrste medija i oblike medijskih tekstova.
Poslušajte neku od emisija 1. programa Hrvatskoga radija Stigla je pošta. Koje oblike medijskih tekstova prepoznajete? Pogledajte ponovno prethodnu sliku i odgovorite.
Novinarski tekst treba biti istinit, nov, aktualan, zanimljiv, važan, kratak, jasan i precizan.
Zlatno je pravilo pisanja vijesti koje kaže da svaka kompletna vijest odgovara na pet ključnih pitanja 5 W + H (prema prvim slovima pitanja u engleskome jeziku). Svaka vijest treba odgovoriti na pitanja – tko?, što?, gdje? i kako?, a proširena vijest odgovara i na pitanje zašto?.
| Pitanja | 5 W + H |
|---|---|
| Tko? | Who? |
| Što? | What? |
| Gdje? | Where? |
| Zašto? | Why? |
| Kako? | How? |
Pogledajte strukturu vijesti prikazanu obrnutom piramidom. Objasnite na koji se način događaji iznose po važnosti.
Oblikovanje pitanja jezična je sposobnost kojom se vrlo rano ovladava. Pitamo kako bismo dobili informacije, uspostavili i održali kontakt, pokazali osobi da je slušamo, usmjerili razgovor itd.
Dvije su temeljne vrste pitanja – otvorena i zatvorena pitanja.
| Otvorena pitanja | Zatvorena pitanja |
|---|---|
| omogućuju opširnije odgovore | sužavaju odgovor najčešće na jednu riječ |
| Tko...?, Što...?, Gdje...?, Kada...?, Kako...?, Zašto...? | Jesi li...?, Ima li...?, Znaš li...? itd. |
| npr. Zašto ti se sviđa taj film? | npr. Sviđa li ti se taj film? |
Treba razlikovati informaciju od vijesti.
Svaka informacija ne mora biti vijest. Informacija je podatak, a vijest se sastoji od skupa podataka koje su novinari izabrali i predstavili javnosti jer je važno da javnost o njima bude informirana.
Mediji odabirom informacija koje će nam predstaviti, tj. medijskim sadržajima, načinom na koji će nam te informacije prenijeti, osobito na koji će način jezično oblikovati medijsku poruku, oblikuju našu sliku svijeta. Mediji na nas mogu utjecati pozitivno i negativno.
Pročitajte vijest Čudo u pulskom skloništu za nezbrinute životinje: Djevojka iz Samobora spasila živote 14 pasa i proučite označene dijelove vijesti.
Izradi vježbu
Zatim od sljedećih sastojaka, tj. rečenica napravite svoju tortu (vijest) pod naslovom Meteor eksplodirao iznad Hrvatske. Sastojci su izmiješani, a vi ih trebate poredati tako da dobijete ukusnu, cjelovitu i zanimljivu tortu, odnosno da dobijete strukturu smislene, potpune i zanimljive vijesti.
Pogledajte strukturu vijesti koju smo u jedinici označili te ilustraciju obrnute piramide koja govori o elementima strukture vijesti.
Korelacija
Kada ste uspješno označili dijelove vijesti, pogledajte RTL-ovu reportažu o napuštenim životinjama u Križevcima i kako ih zbrinuti. Prilikom gledanja razmislite o tome sastoji li se ta televizijska reportaža od istih dijelova kao i prethodne dvije novinske vijesti. Ponovno pogledajte reportažu i izdvojite sličnosti i razlike.
Izradi vježbu
Vijest se često razvrstava prema vremenu i važnosti na prvu vijest, glavnu vijest, udarnu vijest, vijest dana.
Posjetite mrežne stranice hrvatskih dnevnih novina i izdvojite po jednu vijest za svaku od tih vrsta vijesti. Prema kojim se sve elementima te vijesti razlikuju? Usporedite njihov sadržaj, raspored informacija, oblik.
Zajedničko je obilježje novinarskih tekstova publicistički stil kojim su napisani.
Publicistički ili novinarski stil upoznat ćete najbolje ako čitate dnevne novine, časopise, internetske portale ili pratite televizijske i radijske emisije.
Bitno obilježje tekstnih vrsta publicističkoga stila jest njihova svojevrsna kratkoročnost.
Važno je napomenuti da postoji pozitivna i negativna strana medija. Pozitivne strane su informiranje, obrazovanje i zabava, a one negativne su stvaranje masovne panike, manipulacija, prenošenje i zloupotreba lažnih informacija te iznošenje neprovjerenih vijesti.
Pronađite u novinama, nekom od internetskih portala, radijskome ili televizijskome programu po jedan primjer za pozitivnu i za negativnu stranu medija.
Agencija za elektroničke medije i UNICEF pokrenuli su zanimljivu nacionalnu kampanju kako bi podigli razinu svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece te o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu. Uz poruku Birajmo što gledamo snimili su tri televizijska spota koja su emitirana na svim televizijskim kanalima.
Pogledajte, ako već niste, spotove iz kampanje Birajmo što gledamo: Ljepota, Nasilje i Spužva.
- Nikada ne pretpostavljajte – uvijek provjerite!
- Ako niste sigurni u točnost podataka – izbacite ih!
- Budite jasni i nedvosmisleni!
- Uvijek dodatno provjerite mjesto na kojem prvi put spominjete neku osobu – provjerite jeste li točno napisali njezino ime, prezime i titulu!
- Uvijek provjerite pravopis i gramatiku, kao i rječnik i jezični savjetnik!
- Uvijek pročitajte cijelu rečenicu ako ste izmijenili riječ ili dvije!
- Kako biste napisali priču, morate je razumjeti!
- Uvijek navedite izvor informacija!
- Zaštitite identitet djece i žrtava!
(izvor: Priručnik za razvoj medijske pismenosti, CESI, 2016.)
- Događaje navesti redoslijedom kojim su se dogodili.
- Prikazati ih tako da si ih primatelj može predočiti.
- Voditi računa o tome da jezik bude jednostavan, jasan, uvjerljiv, primjeren i točan.
- Rečenice trebaju biti kratke, logički povezane.
- Stil pisanja treba odgovarati događaju o kojem izvještavamo i imati osobine publicističkoga stila.
Ponovite s pomoću igre memori sve pojmove s kojima ste se susreli u jedinicama u kojima smo dosad govorili o vrstama tekstova i medijima.
U ovoj smo jedinici upoznali vrste medija i obilježja koja ima medijski tekst. Nabrojili smo oblike tekstova u novinarstvu, objasnili njihovu strukturu i elemente. Naglasili smo kako svaki medij ima svoje i pozitivne i negativne strane te izdvojili osnovna pravila dobroga novinarstva.
