Sigurno ste zamijetili da vam interpretaciju književnog teksta ponekad otežava nerazumijevanje povijesnog ili kulturnog konteksta unutar kojeg je djelo nastalo. Pokušat ćemo napraviti razliku između opisanih problema proizašlih iz vremena u kojima su djela nastala i današnjeg, suvremenog pogleda na te iste probleme.
Podsjetimo se likova iz Sofoklove Antigone (5. st. pr. K.) i Posljednjih Stipančića Vjenceslava Novaka (19. st.).
Antigonin ujak i kralj:
Antigonin brat:
Antigonina sestra:
Antigonin zaručnik:
Lucijin otac:
Lucijina majka:
Lucijin brat:
Čovjek koji zavodi Luciju:
Poslušajte zvučni zapis Antigonina monologa iz Sofoklove tragedije Antigona.
Antigonin odgovor Kreontu
Antigona
Ta ne proglasi meni valj'da ovo Zeus,
Nit Pravda, vjerna druga donjih bogova,
Ovakvih zakona ti ljudma postavi;
Nit tvoj je, mišljah, proglas taj toliko jak,
Te ti ko smrtnik dići bi se mogao
Nad božje, nepisane, stalne zakone.
Od danas nijesu ni odjučer, od vijeka
Pa dovijek živu, nitko ne zna, otkad se
Pojaviše. A rad njih kazan ne htjedoh
Od bogova da trpim, volje s' čovjeka
Pobojav ma kog. Da ću mrijet, to znala sam –
Ta kako ne? – pa da i ne proglasi ti.
A prije reda l' umrem, držim za dobit.
Tko živi, ko što ja, u bijedi velikoj,
Ej kako neće od koristi biti mu smrt?
Pa tako i ja žalit neću, snađe l' me
Ovakva kob. No trup da sina matere
Ja rođene bez groba pustit odolim,
To peklo bi je, – ali ovo ne žalim.
Al' misliš li, da ludo to uradih ja,
A ono lud me, bit će, krivi s ludosti.
(izvor: Sofoklo, Antigona, eLektire)
Prateći dramski tekst monologa odgovorite na pitanja u nastavku.
Antigona se suprotstavila Kreontu, najstarijem muškom članu svoje obitelji. Kreont je ujedno bio i kralj i donio je odluku, koja se protivi božjim zakonima, o pokapanju mrtvih, Tu nemoralnu i tiransku odluku je donio sam, usprkos protivljenju svog naroda, svoje obitelji i bogova, a nameće ju prijetnjama i izazivanjem straha od smrtne kazne.
Izradi vježbu
Pogledajte fotografiju. Razmislite o situacijama u kojima vam se s pozicije autoriteta (vlasti, u školi, u obitelji, u vašem društvu) pokušalo nametnuti neko ponašanje s kojim se ne slažete. Razmislite i o svojoj reakciji. Jeste li se suprotstavili nametanju, jasno izražavajući svoje protivljenje uz argumentiranje toga zašto odbijate učiniti što se od vas traži?
Izradi vježbu
Zamislite Antigonu u takvoj situaciji u kojoj ste se vi našli i napišite kako bi se ona ponijela, što bi rekla i kako bi argumentirala svoje odbijanje.
Primjer 1.
Ulomak iz Posljednjih Stipančića Vjenceslava Novaka
„Ako bi se pako potužila Luciji što o njoj misli otac, stresla bi ona opet ramenima:
– A što želi od mene? Ja živim zaboravljena i neugledna kao služavka, a ne onako kako bi se patricijskoj kćeri pristojalo. To je po očevoj volji, pa što želiš da mu budem bolja? (...)
Zar mi je bio otac kakvi su drugi očevi svojim kćerima? Odgojili ste me ovdje kao u tamnici, a sad da ne smijem ni čitati? Ako sam ženska, imam i ja zdravoga razuma da shvaćam svijet, i srce koje mi kaže da ima drugačijega života nego je ovaj što ga ja živim. Ta ja već nijesam dijete! Bratu sve... a meni baš ništa! Zar smo u Turskoj?
– A zar nijesam i ja trpjela dosta?... A ipak mi se ovo što se sada zbiva čini najgore od svega...
– A što hoćete od mene, majko?
– Budi ocu bolja... Ja stojim kao bez pameti, ispod mojih nogu miče se tlo, da si ga čula, da si ga samo čula!... Reci mu da ti je žao, vidjet ćeš kako će ti biti dobar.
– Da lažem?
(...)
– Ali nije opet tako – usudila se poniznim i molećim glasom upasti Valpurga koja je motrila sa strahom kako se na Lucijinu licu mijenjaju boje. – Bilo ju je tebe strah, pa eto; a ti opet vidiš gore nego jest... Njoj je eto žao...
– Muči, Valpurgo! Ti joj pomažeš lagati i učiš je varati jer ne dohvaćaš s njom zajedno dohvat toga poroka. Drugi put će izostati od kuće u društvu u kojem ne bi smjela biti, pa će nas varati. Žensko je, kad stane gubiti i stid, padat će nizbrdice, i onda moramo biti pripravni od nje na svako zlo, na najveću sramotu u koju može upasti ženska.
– Sram vas bilo kada to o svojoj kćeri govorite! – prekine Lucija oca, pokrije rukama lice i nestane je iz sobe.”
(izvor: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, eLektire)
Lucija u razgovoru s majkom pokazuje:
Zašto Lucija pristaje ispričati se ocu?
Kojim tonom Ante razgovara sa suprugom Valpurgom?
Lucija Stipančić, iako svjesna nepravde koju joj donose patrijarhalni odnosi u društvu i obitelji, nije se uspjela izboriti za promjenu svog položaja u obitelji.
Objasnite što znači fotografija u nastavku. Kojim bi se riječima mogla zamijeniti poruka koju fotografija prenosi? Osmislite slogan kojim biste ohrabrili žene na izricanje svojih želja, misli i potreba na ravnopravan i jasan način.
Sufražetkinje
Izraz žensko pravo glasa upućuje na feministički pokret koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću te se dodatno proširio u 20. stoljeću. Među brojnim feminističkim pokretima najpoznatije su bile sufražetkinje (od francuske (i latinske) riječ suffrage za pravo glasa).
Žene u Hrvatskoj ostvarile su pravo glasa 11. kolovoza 1945. godine.
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta premda postoje zemlje u kojima se ženama ne daje pravo glasa. Današnji feministički pokreti bore se, između ostalog, za izjednačavanje prava žena i muškaraca, odnosno za jednakost spolova (primjerice, za jednake plaće).
Izradi vježbu
Razmislite o položaju žena u današnjem društvu. Jesu li se žene izborile za svoja prava? Postoje li i danas žene koje se, poput Lucije, nisu u mogućnosti izboriti za svoja prava? Što sve utječe na tu mogućnost, odnosno nemogućnost ostvarivanja vlastitih prava?
Izradi vježbu
Iz perspektive Lucije Stipančić napišite ono što je htjela reći drugim likovima, ali nije bila u mogućnosti. Odaberite jedan lik i napišite mu pismo iz Lucijine perspektive:
- pismo ocu Anti o tome kako se osjećala zbog patrijarhalnog odgoja
- pismo bratu Jurju o posljedicama njegovih postupaka i bezosjećajnosti
- pismo Alfredu o posljedicama zavođenja i napuštanja
- pismo majci Valpurgi o primjeru koji je davala Luciji svojom pasivnošću.
Ako možete raditi u paru, jedan član može napisati jedno od gore navedenih pisama, a potom drugi član može odgovoriti na Lucijino pismo. Taj odgovor može biti takav da u prvom dijelu odgovara onako kako bi odgovorio lik iz djela (prema svom karakteru), a zatim neka odgovor bude iz perspektive društva.
Napišite tekst o Antigoni i Luciji Stipančić, uspoređujući njihovu situaciju (potrebu suprotstavljanja muškom autoritetu), njihove karaktere i postupke. Navedite i sličnosti i razlike među likovima Antigone i Lucije, kao i sličnosti i razlike u radnjama, potkrjepljujući svoje tvrdnje primjerima iz djela.
Uočili ste razliku u odnosu prema ženama u različitim razdobljima. Odnos prema njima utjecao je ne samo na njihova prava već i na njihovu samosvijest i odnos prema sebi. Da bismo lakše razumjeli Lucijinu sudbinu, potrebno se prisjetiti položaja žena u tadašnjem društvu.
