Svakodnevno se susrećemo s usmenim (govorenim) i pisanim tekstovima različitih vrsta. S njima se susrećemo u privatnome i javnome životu, pa tako razlikujemo osobnu i javnu svrhu/namjenu teksta. Tekstovi namijenjeni javnoj uporabi jesu oni s kojima se susrećemo u nastavi, čitajući novine i gledajući televiziju, različite obavijesti, osvrti, izvješća i sl. Tekstovi koji su govoreni ili pisani da bi se osobna poruka prenijela manjem broju nama poznatih ljudi imaju osobnu svrhu/namjenu.
Razmislite s kojim ste se sve tekstovima jučer i danas susreli i jesu li bili namijenjeni osobnoj ili javnoj komunikaciji. Jeste li primijetili prema kojim se obilježjima te dvije vrste tekstova razlikuju?
Tekst je usmeni (govoreni) ili pisani iskaz veći od rečenice i povezan u smislenu cjelinu koja ima prepoznatljivu komunikacijsku funkciju. Budući da tekst nastaje povezivanjem elemenata u smislenu cjelinu, tekstom u širem smislu možemo nazvati sve ono što ima komunikacijsku funkciju – umjetničku književnost, ali i strip, film, ples, sliku ili skulpturu, novinski članak itd.
Riječ tekst ima više značenja. Pogledajte definiciju teksta i sva njegova značenja na Hrvatskome jezičnom portalu.
Tekstove možemo podijeliti s obzirom na različite kriterije. S obzirom na njihove stilske osobine, tekstove dijelimo na književne i neknjiževne.
| TEKSTOVI | ||||||
| KNJIŽEVNI | NEKNJIŽEVNI | |||||
|
|
|||||
Pogledajte kako su učenici Klasične gimnazije u Zagrebu napravili predstavu na temelju Homerova antičkoga teksta Odiseja u kojoj su nastupili učenici svih razreda Klasične gimnazije.
Korelacija
Veličina Odiseje vidi se, između ostalog, i u tome što i dan danas služi kao inspiracija brojnim umjetničkim djelima, pa čak i izvan područja književnosti. Više o tome saznajte u rubrici Zanimljivost.
Filmsko remek-djelo znanstvene fantastike 2001: Odiseja u svemiru iz 1968. godine koje je producirao i napisao Stanley Kubrick (1928.–1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Scenarij za film napisali su zajedno Kubrick i Arthur C. Clarke. Iako je u početku doživjela različite reakcije kritike i publike, Odiseja u svemiru stekla je kultni status. Nominirana je za četiri Oscara, a osvojila je onaj za najbolje vizualne efekte. Danas taj film kritičari i filmaši smatraju jednim od najvećih i najutjecajnijih filmova ikad snimljenih.
U novije vrijeme, 1997. godine, snimljena je televizijska adaptacija pod naslovom Odiseja, čiji je redatelj Andrei Konchalovsky, a u ulozi glavnog junaka proslavio se Armand Assante.
Svaki lik nazvan prema Odiseju nosi sa sobom simboliku – ima osobine pustolova, mudrog i lukavoga čovjeka. Odiseja je, između ostalog, udarila temelje jednima od najvećih romana hrvatske, ali i svjetske književnosti – modernom romanu Ranka Marinkovića Kiklopu i romanu struje svijesti Jamesa Joycea Uliksu.
Više o Odiseju možete pročitati na sljedećim poveznicama: film Odiseja, Godina Troje, Nausikaja, Odisej.
Podjela prema svrsi i stilskim obilježjima teksta
Podjela s obzirom na organizaciju teksta, odnosno prema obliku
Primjer 1.
U sljedećim tablicama promotrite podjelu tekstova.
Pripovjedni (narativni)
tekstovi
- priča
- prepričavanje
- vijest
- obavijest
- priopćenje
- izvješće
- reportaža
- životopis
- autobiografija
- intervju
- SMS poruka
- elektronička poruka
- pozivnica
- pismo
- čestitka
- razglednica...
Raspravljački (argumentativni)
tekstovi
- rasprava / diskusija / debata
- polemika
- kritika
- književna interpretacija
- problemski članak
- komentar
- razmatranje
- predavanje
- recenzija
- raspravljački esej...
Opisni (deskriptivni)
tekstovi
- opis osobe
- opis prostora
- opis predmeta
- opis prirode...
Upućivački (instruktivni)
tekstovi
- recept
- propis
- uputa (instrukcija)
- tumačenje
- predavanje...
Tekstove možemo podijeliti i s obzirom na broj osoba koje sudjeluju u nastanku teksta, pa tako imamo monološke i dijaloške vrste tekstova.
Monološki i dijaloški tekstovi
U monološkim tekstovima jedna osoba stvara tekst koji upućuje drugoj osobi ili osobama. Monološke tekstove čine npr. opis, priča, prepričavanje, izvješćivanje, životopis, pozivnica, čestitka, pismo...
U dijaloškim tekstovima dvije osobe sudjeluju u stvaranju teksta, ali u širem smislu može ih biti i više. Dijaloške tekstove čine npr. intervju, dijaloška rasprava, poslovni razgovor, rekreativni razgovor...
Poslušajte primjer izvješća koje pripada monološkoj vrsti teksta te intervju kao primjer dijaloške vrste teksta.
Primjer izvješća
„Dana 11. siječnja 2020. skupina učenika otputovala je u pratnji svojih nastavnika u Belgiju u okviru izvannastavne aktivnosti Međukulturnost. Riječ je o međunarodnome programu koji se realizira u sklopu višegodišnje suradnje naše škole i fakulteta Artesis University College iz Antwerpena. Učenici i njihovi nastavnici boravili su u Belgiji od 11. do 15. siječnja 2020. te su sudjelovali u mnogim aktivnostima vezanima uz belgijski obrazovni sustav. Učenici i njihovi nastavnici posjetili su Osnovnu školu Musica u kojoj su bili na nastavi u 5. razredu. Navedena škola divan je primjer funkcioniranja multikulturnosti u obrazovnom procesu. Nastava se temelji na kreativnosti i osobnome pristupu.“
Primjer intervjua
Intervju učenice Marte Alerić s književnikom, publicistom i novinarom Mladenom Kušecom.
Tekstovi se ne javljaju kao čiste vrste, nego u sebi nose obilježja dvije ili više tekstnih vrsta. Na primjer kada opisujemo neki događaj ili o njemu pripovijedamo, možemo se služiti i raspravljanjem i upućivanjem, u pripovjedno djelo često imamo uklopljen opis prostora i osoba, upućivački tekstovi imaju obilježja pripovijedanja i sl.
U stvaranju književnih i neknjiževnih tekstova važnu ulogu ima postupak opisivanja.
Opisivanje je postupak kojim riječima predočavamo izgled i druga obilježja bića, stvari, prostora i pojava koja doživljavamo osjetilima.
Subjektivan i objektivan opis
Opis može biti subjektivan i objektivan.
Subjektivan opis temelji se na osobnome doživljaju onoga koji opisuje, pa se tako opisivač služi slikovitim izrazima i stilskim izražajnim sredstvima. U opisu se rabe višeznačne riječi i prenesena značenja, zato je takav opis pogodan za razgovorne i književne opise.
Objektivan opis temelji se na činjenicama, iznose se precizni i točni podatci koji ne ovise o osobnom doživljaju opisivača, raspored i plan pojedinosti postupan je i cjelovit. Opis je neovisan o raspoloženju i odnosu opisivača prema predmetu opisivanja. U opisu se rabe jednoznačne riječi i precizni izrazi, zato je takav opis pogodan za opise u poslovnim razgovorima i znanstvenim opisima.
| Plan opisa | |
|---|---|
| Uvod | obrazloženje izbora, dojam, osnovne činjenice o onome što opisujemo |
| Razrada | povezivanje rečenica tako da svaki uočeni detalj dobije svoje mjesto i značenje u cjelini opisa; u subjektivnome se opisu najviše služimo imenicama i pridjevima kako bismo dali slikovit opis |
| Zaključak | izdvajamo osnovnu misao ili naš odnos prema onom što opisujemo |
Opisujemo ono što primamo osjetilima: vidom (vizualno), sluhom (auditivno), mirisom (olfaktivno), okusom (gustativno) i dodirom (taktilno).
Krajolik možemo doživjeti gledanjem, slušanjem, mirisima, okusom i opipom. Odaberite jednu od ponuđenih fotografija i opišite je usmeno ili pisano prema predloženom planu opisa. Fotografiju možete opisati subjektivno ili objektivno.
Pripada li taj opis monološkoj ili dijaloškoj vrsti teksta? Ako ne znate odgovor, pročitajte još jednom obilježja tih dviju vrsta tekstova.
Kada nešto želimo ispripovijedati, važno je imati ''crvenu nit'' koje se držimo od početka do kraja. Saznajte u nastavku na koje se načine može pripovijedati.
Pripovijedanje (naracija) usmeno je ili pisano iznošenje događaja koje smo doživjeli, kao i onih o kojima smo doznali od drugih ljudi. U pripovjednom tekstu najčešće sudjeluju osobe i likovi.
Pripovijedanje je nešto složenija tekstovna razina u odnosu na opisivanje. Pripovijedati se može subjektivno (npr. priča, pripovijetka) i objektivno (npr. vijest, izvješće).
| Pričanje – kreativni čin stvaranja nove priča na osnovi poticajnoga događaja/doživljaja (stvarnoga ili izmišljenoga, vlastitoga ili tuđega) |
stvaranje priče, putopisa... |
| Prepričavanje – ponavljanje pročitane priče ili priče koju smo čuli |
informativno, doslovno i stvaralačko |
| Izvješćivanje – pripovijedanje o događajima, pojavama ili predmetima koje određuje točnost, jasnoća, kratkoća, objektivnost i prikladnost teksta osobama kojima se namjenjuje |
vijest, sažetak, izvješće, životopis... |
Korelacija
Da bismo razvili čitalačku pismenost, trebamo čitati različite vrste tekstova i naučiti strategije čitanja s obzirom na obilježja pojedine vrste teksta. Čitanje tekstova promijenilo se u odnosu na prijašnja vremena. Prije je čitanje bilo više usmjereno na pamćenje podataka, a danas se više traži sposobnost da se traženi podatci pronađu, da ih se razumije i da ih se primijeni. Dakle, da biste aktivno sudjelovali u današnjem društvu znanja, trebate znati pronaći potrebne informacije iz različitih medija, razumjeti ih, promišljati o njima te zauzeti o njima kritički stav.
Suvremene spoznaje govore o tome da je čitalačka pismenost, osim što predstavlja temelj za uspjeh u obrazovanju, preduvjet aktivnom sudjelovanju u većini područja života odrasle osobe. Više o čitalačkoj pismenosti i kako je poticati možete pronaći u rubrici Zanimljivost.
Izradi vježbu
Čitanje s predviđanjem zanimljiv je način čitanja teksta, a na ovaj se način mogu čitati književni i neknjiževni tekstovi.
Odaberite jedan tekst iz novina, knjige, udžbenika i sl. i na temelju naslova i podataka koje možete vidjeti prije početka čitanja teksta (na primjer bilješke o autoru, datuma, mjesta i vremena radnje, strukture teksta, naslova, istaknutih riječi i sl.) pokušajte predvidjeti vrstu teksta i o čemu bi tekst mogao govoriti. Odredite koji tekst pripada monološkoj, a koji dijaloškoj vrsti teksta te očekujete li da će tekst biti težak za razumijevanje ili neće. Zatim počnite čitati tekst tako da čitate ulomak po ulomak.
Prije čitanja svakoga ulomka u trostupačnu tablicu predviđanja upišite zapažanja i odgovore na prva dva pitanja, a nakon što ste pročitali tekst, odgovorite i na pitanje u trećem stupcu.
Što mislite o čemu će biti riječi u ovom dijelu teksta? Na temelju kojih ste podataka to zaključili? O čemu je zaista bilo riječi u tekstu?
Čitalačka pismenost povezana je i sa sklonošću prema cjeloživotnom učenju te aktivnom sudjelovanju u društvenim i političkim događajima. Podatci iz brojnih istraživanja pokazuju utjecaj čitalačke pismenosti na završetak srednje škole i/ili nastavak tercijarnog obrazovanja. Čitalačka pismenost utječe čak i na odabir fakulteta, kao i na upornost studenata u završavanju fakulteta. A diploma fakulteta, s druge strane, ponovno utječe na vrstu zaposlenja, kao i na kasnije prihode.
(izvor: Čitalačka pismenost, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja)
U ovoj smo jedinici govorili o tekstu kao jezičnoj jedinici većoj od razine rečenice. Rekli smo da je tekst usmeni (govoreni) ili pisani iskaz veći od rečenice i povezan u smislenu cjelinu koja ima prepoznatljivu komunikacijsku funkciju. Podijeli smo tekstove s obzirom na njihova stilska obilježja na književne i neknjiževne tekstove. Neknjiževne tekstove podijeli smo prema svrsi i stilskim obilježjima teksta na opisne (deskriptivne), pripovjedne (narativne), izlagačke (ekspozitorne), raspravljačke (argumentativne) i upućivačke (instruktivne) tekstove, a s obzirom na organizaciju teksta na neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove. Objasnili smo da tekstove s obzirom na broj osoba koje sudjeluju u nastanku teksta dijelimo na monološke i dijaloške. Naveli smo obilježja opisnih i pripovjednih tekstova, kompoziciju teksta, postupke oblikovanja teksta, objektivno i subjektivno opisivanje i pripovijedanje.
