Dobar dan! Dvije su nam prijateljice dopustile da objavimo poruke koje su izmjenjivale. Pogledajmo o čemu su razgovarale.
Razgovor nismo posve razumjeli. Razumijete li vi o čemu razgovaraju sugovornice? Bi li neka starija osoba mogla razumjeti o čemu se djevojke dopisuju u prethodnim porukama? Na kojem bi jeziku trebalo napisati njihove poruke da bi ih u potpunosti mogli razumjeti svi govornici hrvatskoga jezika?
Kako nazivamo tu vrstu jezika koju smo čuli u prethodnom videu?
Tako je! Znači li to da djevojke iz uvodnog chata ne znaju hrvatski? Jesu li njihove poruke iz chata uopće jezik? Hmm...
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koriste za međusobnu komunikaciju. Od svoga rođenja, slušajući svoje roditelje i ljude koji nas okružuju, usvajamo materinski (zavičajni) govor. S polaskom u školu počinjemo učiti hrvatski standardni jezik koji nam služi kako bismo se mogli sporazumjeti u službenoj komunikaciji (školi, trgovini, poslu). Ako ste u djetinjstvu usvojili neki hrvatski zavičajni govor, onda hrvatski jezik ne učite kao strani jezik, nego ga učite samo u onom dijelu u kojem se on razlikuje od vašega zavičajnoga govora. Ako ste u djetinjstvu usvojili neki drugi jezik, koji je vama materinski, onda hrvatski standardni jezik učite kao novi, strani jezik.
Hrvatskim se standardnim jezikom trebaju služiti svi oni koji govore ili pišu u službene svrhe. Hrvatskim standardnim jezikom služit ćemo se i u situacijama u kojima moramo nešto službeno obaviti, npr. kada dođemo u gradski ured, školu, knjižnicu, trgovinu, kino, restoran...
Zapamtite da se tijekom cijeloga života osposobljavamo za služenje jezikom, pa je zato potrebno i nakon školovanja širiti svoje jezično znanje i razvijati komunikacijske sposobnosti!
Iako je osnovica hrvatskoga standardnog jezika štokavska, čakavsko i kajkavsko narječje mnogo je pridonijelo njegovu postanku.
„Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što”, autora Drage Štambuka, hrvatskoga liječnika, književnika i diplomata, sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju narječja – čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture RH donijelo je 29. studenoga 2019. rješenje kojim se „Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što” proglašava kulturnim dobrom te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine.
Kako bismo se lakše sporazumjeli na području jedne države, moramo imati jedan zajednički jezik koji se naziva standardnim jezikom. Hrvatski standardni jezik propisan je normativnim priručnicima – gramatikom, pravopisom, rječnikom i pravogovornim priručnikom.
Standardni jezik služi kao opće sredstvo sporazumijevanja.
Zato je svaki standardni jezik
- autonoman (samostalan) u odnosu na ostale idiome (uključujući i idiome štokavskoga narječja)
- normiran (propisan pravilima)
- funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama
- stabilan u prostoru
- gipko postojan u vremenu (teži što manjim promjenama, odnosno polagano se mijenja na svim jezičnim razinama, pa tako ''dopušta'' i nove riječi za nove pojmove).
Ne postoje izvorni govornici standardnoga jezika, odnosno njegova pravila (norme) svi počinjemo učiti u školi.
Poslušajte sljedeća tri komentara. Zatim riješite zadatke.
Očito je da djevojku mladić u potpunosti izbjegava, što njoj nije po volji, dok njezina prijateljica smatra da je riječ o bezveznjaku koji ne zavređuje toliku pažnju.
Očito je da curu mladić u potpunosti izbjegava, kaj njoj nije po volji, dok njezina prijateljica smatra da je riječ o bezveznjaku koji ne zavređuje toliku pažnju.
Očito je da divojku momak u potpunosti izbjegava, što njoj nije po volji, dok njezina prijateljica smatra da je rič o bezveznjaku koji ne zavriđuje toliku pažnju.
Nakon što ste poslušali snimke komentara, odgovorite na sljedeća pitanja.
Dakle, svi govornici koje ste čuli govore nekim govorom koji pripada hrvatskom jeziku, a s obzirom na to da su se djevojke također uspješno sporazumjele, očito je i to jezik, očito i one znaju hrvatski. Sve su to, dakle, različiti govori hrvatskoga jezika.
Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik, sva tri narječja, odnosno sve dijalekte i njihove mjesne govore, kao i funkcionalne stilove. On podrazumijeva sve hrvatske govore (idiome) kojima govorom i pismom komuniciramo u povijesti, sadašnjosti i budućnosti, u užoj zajednici u kojoj živimo bez obzira na prostor.
Ustavom Republike Hrvatske (člankom 12.), kao temeljnim dokumentom prema kojem se moraju usklađivati svi ostali zakoni i propisi u državi, propisano je da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
Korelacija
Na mrežnim stranicama službenoga lista Republike Hrvatske možete pronaći Ustav Republike Hrvatske.
U Narodnim novinama, kako se naziva službeni list Republike Hrvatske, možete pronaći sve zakone, oglase za posao, možete oglasiti da vam je nestao neki osobni dokument kako bi taj dokument postao nevažeći, odnosno da ga netko ne bi zlouporabio u vaše ime i sl.
Govori, odnosno svi oblici u nekom jeziku, nazivaju se još i idiomima.
Idiom je svaki pojavni oblik nekoga jezika, svaka govorena ili pisana realizacija, svaki govoreni ili pisani tekst.
Nakon što smo točno riješili zadatak uočili smo da su svi govornici sa snimke govornici hrvatskoga jezika, ali da se dva govornika služe njegovim oblikom koji su usvojili od svoga rođenja, a da se jedan govornik služi njegovim oblikom koji se mora naknadno naučiti. Koji se oblik hrvatskoga jezika uči u školi? Postoji li izvorni govornik hrvatskoga standardnog jezika? Postoji li izvorni govornik ostalih govora u snimkama?
Poslušajte još jednom zvučne zapise i pokušajte razvrstati govore s obzirom na podrijetlo. Jesu li usvojeni u obitelji i zavičaju (mjesni govori) ili naknadno naučeni (tijekom školovanja)?
Uočili smo da govori, odnosno idiomi mogu biti:
Hrvatski standardni jezik pripada
Točno! Hrvatski standardni jezik ciljano je dogovoren kako bi se na njemu mogli sporazumijevati svi govornici hrvatskoga jezika.
Na sljedećoj se poveznici nalazi Zvučni atlas hrvatskih govora. Izradila ga je skupina znanstvenika koju je predvodio sveučilišni profesor Velimir Piškorec.
Zvučni atlas hrvatskih govora prikazuje kartu Republike Hrvatske na kojoj su označeni gradovi i mjesta. Klikom na koji od njih poslušajte zvučni zapis neke od sedamdeset rečenica koje izgovara izvorni govornik toga grada ili mjesta.
Upotrebljavaju li onda djevojke u porukama hrvatski standardni jezik?
Povežite riječi s odgovarajućim supstandardnim idiomom.
| RAZGOVORNI ILI KOLOKVIJALNI JEZIK | |
| DOBNI ILI TINEJDŽERSKI ŽARGON | |
| PROFESIONALNI ILI STRUČNI ŽARGON | |
| ŠATROVAČKI |
U ovoj smo jedinici saznali da hrvatski jezik obuhvaća organske i neorganske idiome te što ti pojmovi znače. Uočili smo da je hrvatski standardni jezik neorganski idiom, naučili njegovu definiciju i osobine. Podsjetili smo se i koji su preostali neorganski idiomi, poput razgovornog jezika, žargona i šatrovačkoga govora te smo uočili neke njihove osobine.
