x
Učitavanje

3.3 Obilježja publicističkog stila

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Volite li čitati novine u tiskanom izdanju ili radije pratite novinske portale? Na koji se način informirate o aktualnostima u svijetu oko vas? U ovoj jedinici upoznat ćete najvažnija obilježja tekstova koje stvaraju novinari i publicisti, saznati možda neke male tajne njihova ''zanata'', ali i promisliti o tome može li se i na koji način manipulirati porukom koju nam prenose (a da toga možda nismo ni svjesni).

Naslov kao kruna novinskoga teksta

Primjer 1.

Pročitajte sljedeće naslove i razmislite gdje se takvi i slični naslovi često pojavljuju. Također, posebnu pozornost obratite na predikate i atribute u njima.

Hrvatska u crvenom! Čudovišni valovi! Popularna plaža nestala, kaos u gradovima, najstariji mještani u šoku!

Slavni glumac smršavio čak 35 kila: „Mislim da sam gotov!“

Kapetan je odlučio da sutra neće igrati za Hrvatsku, a za to ima jako dobar razlog

Marylin Monroe još je uvijek živa?

Kobna večer: Supruga poznatog glumca doživjela nezgodu

Razmislite i kakve osjećaje u vama ovi naslovi izazivaju – znatiželju, strah, paniku, ljutnju, ravnodušnost, odbojnost, radost...?

Pretpostavljamo da ste prepoznali neke od karakterističnih naslova popularnih informativnih internetskih portala i tiskovina. Pokušajmo odrediti koji je cilj takvih naslova.

Sažetak novinskoga članka

Pročitajte sažetke koji se odnose na prethodne naslove.

Primjer 2.

(Hrvatska u crvenom! Čudovišni valovi! Popularna plaža nestala, kaos u gradovima, najstariji mještani u šoku!)

U članku dominiraju fotografije velikih valova kako udaraju o obalu, uz prizore posljedica nevremena te se navodi izjava (jednog) starijeg građanina: „Ne pamtim da je gradska plaža toliko poplavila.”

TRANSKRIPT

U članku dominiraju fotografije velikih valova kako udaraju o obalu, uz prizore posljedica nevremena te se navodi izjava (jednog) starijeg građanina: „Ne pamtim da je gradska plaža toliko poplavila.”

Primjer 3.

(Slavni glumac smršavio čak 35 kila: „Mislim da sam gotov!“)

Riječ je o poznatome američkom glumcu koji je radikalno smršavio za potrebe filma. Njegova izjava odnosi se na to da je sada ispunio sve svoje ambicije glede takvih fizičkih preobrazbi, dok se u naslovu sugerira da mu je radikalna dijeta nepovratno uništila zdravlje.

TRANSKRIPT

Riječ je o poznatome američkom glumcu koji je radikalno smršavio za potrebe filma. Njegova izjava odnosi se na to da je sada ispunio sve svoje ambicije glede takvih fizičkih preobrazbi, dok se u naslovu sugerira da mu je radikalna dijeta nepovratno uništila zdravlje.

Primjer 4.

(Kapetan je odlučio da sutra neće igrati za Hrvatsku, a za to ima iznimno dobar razlog)

U članku je riječ o kapetanu hrvatske reprezentacije koji će radi obveza u klubu propustiti prijateljski reprezentativni dvoboj. Nije riječ o demonstrativnom napuštanju reprezentacije kao što bi se, možda, moglo pomisliti.

TRANSKRIPT

U članku je riječ o kapetanu hrvatske reprezentacije koji će radi obveza u klubu propustiti prijateljski reprezentativni dvoboj. Nije riječ o demonstrativnom napuštanju reprezentacije kao što bi se, možda, moglo pomisliti.

Primjer 5.

(Marylin Monroe još je uvijek živa?)

Članak donosi teoriju zavjere po kojoj je slavna glumica premještena u dobro čuvani privatni sanatorij u Švicarskoj te tamo u dubokoj starosti uživa s unucima.

TRANSKRIPT

Članak donosi teoriju zavjere po kojoj je slavna glumica premještena u dobro čuvani privatni sanatorij u Švicarskoj te tamo u dubokoj starosti uživa s unucima.

Primjer 6.

(Kobna večer: Supruga poznatog glumca doživjela nezgodu)

Riječ je o supruzi poznatoga glumca u večernjoj šetnji gradom. "Koban" trenutak dogodio se kada se umalo spotaknula u visokim potpeticama, ali ju je u posljednji čas pridržao nepoznati prolaznik.

TRANSKRIPT

Riječ je o supruzi poznatoga glumca u večernjoj šetnji gradom. "Koban" trenutak dogodio se kada se umalo spotaknula u visokim potpeticama, ali ju je u posljednji čas pridržao nepoznati prolaznik.

Navedeni naslovi objektivno informiraju o sadržaju članka?

null
null

Označite točnu tvrdnju o navedenim naslovima:

null
null

Kako najčešće nazivamo tekst koji slijedi nakon takvih naslova?

null
null

Vijest

Običaj je da objave u tiskovinama ili na internetskim portalima nazivamo vijestima. Vijest je u razgovornoj uporabi postala ona temeljna novinarska vrsta koja svojim sadržajem "pokriva" najraznorodnije publicističke tekstove. No bi li se svi oni doista trebali zvati vijestima?

Vijest

Vijest je jedan od najčešćih i temeljnih oblika novinarskog izražavanja. Njome se prenose informacije o događaju važnom za čitatelja i to „na najneutralniji način, bez mudrovanja i iznošenja vlastitoga gledišta” (R. J. Cappon).

Smatrate li da vijesti s početka odgovaraju njezinoj temeljnoj definiciji? Bismo li ih mogli nazivati vijestima?

Koja je temeljna funkcija tekstova s početka?

null
null

Ako se vijesti svode na zavodljive, često zavaravajuće naslove, uz koje dominiraju raskošni grafički dodatci te se u njima informacije (aktualne teme, događaji ili osobe) obrađuju na senzacionalistički način, a primarna im je funkcija zabavljačka ili komercijalna (privući i prodati što više novina ili nakupiti što veći broj klikova), riječ je o tzv. žutom tisku.

Yellow Kid
Stripovski junak – dječak bez kose u velikoj žutoj spavaćici s natpisom na engleskom jeziku, a u visoko uzdignutoj lijevoj ruci drži čašu šampanjca kojom nazdravlja.

Zanimljivost

Termin žuti tisak ili žuto novinarstvo potječe iz 1890-ih tijekom kojih se u jednom njujorškom listu objavljivao strip Žuti dječak. Izmišljeni stripovski junak u početku je bio dio borbe protiv interesa moćnika prikazujući na humorističan način život djece siromašnih četvrti, parodirajući pritom društvena zbivanja i podbadajući elite čime je stekao veliku popularnost te se, dijelom i zbog toga, uskoro sve loše u novinarstvu, iz pozicije etabliranih medija, počelo nazivati žutim.

U sličnom su se stilu oblikovali i pozivi na obranu američkih interesa tijekom španjolsko-američkoga vojnog sukoba – golemim naslovima, koje su često pratile relativno nevažne informacije...

Što čini dobru vijest?

Formula koju svaki izvjestitelj mora imati na umu želi li oblikovati cjelovitu, kvalitetnu i istinitu vijest o nekom događaju potječe još od književnika Rudyarda Kiplinga (autor Knjige o džungli) i glasi 5W – a misli se na pet ključnih pitanja koja u engleskome jeziku počinju glasom W – What?, Who?, Where?, When?, Why? kojima se još pridodaje i šesto – How? (Što?, Tko?, Gdje?, Kada?, Zašto?, Kako?).

Vijest mora biti jezgrovita, jasna, pouzdana, nova, aktualna i zanimljiva.

Izradi vježbu

Usporedite kako istu vijest oblikuju različiti mediji – novine, časopisi, internetski portali ili televizija, analizirajte ih te provjerite zadovoljavaju li kriterije kvalitetno oblikovane vijesti.

Praktična vježba

Napišite vijest kojom ćete, poštujući temeljna novinarska pravila oblikovanja vijesti, što objektivnije izvijestiti o aktualnim događajima iz svoje škole, ulice/kvarta ili sa svoje izvanškolske aktivnosti. Imajte na umu da vijest pritom mora biti i zanimljiva.

Svoju vijest prvo napišite, a potom joj možete pridružiti odgovarajuće fotografije za objavu na elektroničkom mediju ili je možete oblikovati i kao televizijsku vijest te snimiti s mjesta događaja uz pomoć kamere na mobitelu.

Objektivno ili subjektivno?

Zadatak 1.

Promotrite sljedeću fotografiju, prisjetite se jedinice o denotativnome i konotativnome značenju leksema i imenujte sve objektivne odnosno subjektivne informacije koje fotografija prenosi. 

MH-HJ1-03-03-02

Upozorenje!
Olujni noćni prizor bljeska munje i muškarac u krugu ispod njih, montiran s druge slike, s glavom u dlanovima.

Primjer 7.

Pročitajte sljedeći tekst.

Prognoza Državnoga hidrometeorološkog zavoda za sljedeća 24 sata: promjenljivo i pretežno oblačno te nestabilno uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom. Oborina će mjestimice biti obilna, osobito na Jadranu i uz njega. Grmljavinsko nevrijeme praćeno pojačanim vjetrom najizglednije je u Dalmaciji, gdje može biti i pijavica. Vjetar slab do umjeren jugoistočni, na Jadranu jugozapadni, a još u Dalmaciji i jako jugo. Navečer će vjetar posvuda oslabjeti. Najviša dnevna temperatura između 25 i 30 °C.

Koja obilježja ima prethodni tekst? 

null
null

Koji je glavni cilj navedenoga teksta?

null
null

Izvještaj

Izvještaj ili izvješće tekst je čija je svrha što objektivnije i neutralnije izvijestiti o temi, na što pregledniji i jasniji način. Izvješće, kao i vijest, pripada publicističkim vrstama koje odlikuje objektivnost, sažetost i aktualnost.

Neke od tipičnih primjera izvješća potražite na stranicama (Državnog hidrometeorološkog zavoda) ili službenim stranicama (HAK-a), a detaljnije o toj publicističkoj vrsti pogledajte u jedinici ovoga modula Čitamo i pišemo izvješće.

Subjektivnost u publicističkim tekstovima

Promotrimo u nastavku publicističke tekstove u kojima je, za razliku od vijesti ili izvješća, poželjno imati vlastiti sud, osobni dojam te na emocionalno angažiran način, uz osobni komentar, progovarati o temi koja se obrađuje.

Primjer 8.

Pročitaj sljedeći ulomak.

Živimo u vremenu u kojem ljudi uglavnom sjede i žale se na užasno brz tempo života. Filozof i liječnik potpuno su se razišli na tome paradoksu: prvi tvrdi da se čovjek izgubio u vrtoglavim ubrzanjima progresa, a drugi odrješito preporučuje više – kretanja. Osobno pak držim da mit brzine u našem vremenu može dokazati jedino crtani film, gdje se u nekoliko minuta dogodi više stvari, negoli nekoć u kilometarskim epovima.

Nije zato čudo što se odrasli sve više guraju s djecom oko televizora iz što boljeg položaja vidjeti kako se ruše sve granice brzine, u ludom sukobu snage i uma, lukavosti i pohlepe, snage i slabosti. Nađu se katkad po tri generacije pokraj televizora, od djeda do unuka, grčeći se od smijeha, svak' zabavljen svojim dijelom skaske. U posljednje vrijeme pravi su kraljevi tih seansi Tom i Jerry, dva čudna svata, koji su neprijateljstvo pretvorili u najdublju koegzistenciju, žestoki kao i doba koje reflektiraju, inteligentni i neumorni u služenju imperativima svoje prirode.

(...)

Stoga nema ničeg neodmjerenijeg od sporadičnih tvrdnji da je ta serija krcata nasiljem i da može negativno utjecati na djecu. Nasilje čovjek nije naučio iz knjiga ili iz filmova, to je malo starija rabota. (...)

(izvor: Veselko Tenžera, Tom i Jerry – junaci našeg vremena)

Uključuje li prethodni tekst osobni autorov stav?

null
null

Progovara li tekst na zanimljiv, svjež i originalan način o temi koja je i danas zanimljiva?

null
null

Obrađuje li tekst na sažet i jezgrovit način željenu temu?

null
null

Vidjeli smo kako tekst jednog od naših najglasovitijih publicista, Veselka Tenžere, nastao tijekom 1970-ih godina prošloga stoljeća, zahvaljujući autorovu iznimnome stilu, duhovitosti, intelektualnoj oštrini i imaginativnosti i danas lakoćom progovara i o aktualnom vremenu.

Riječ je o jednoj od omiljenih autorovih publicističkih vrsta, koja, kako smo utvrdili, ima potpuno drukčija obilježja od onih kojima je ponajprije cilj objektivno i neutralno informirati – feljtonu.

Kutak za znatiželjne

Najpoznatiji su hrvatski feljtonisti August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Antun Šoljan, Igor Mandić, Veselko Tenžera i drugi. 

Slične su publicističke vrste kojima primarni cilj nije obavijestiti i objektivno informirati i kozerija, humoreska, esej, parodija, polemika... Upravo zbog te složenosti publicistički se žanrovi mogu različito podijeliti. Promotrite jednu od mogućih žanrovskih podjela najčešćih publicističkih vrsta.

Publicistički žanrovi
PUBLICISTIČKI
ŽANROVI
INFORMATIVNI ILI
INTERPRETATIVNI
(temeljni je cilj obavijestiti)
KNJIŽEVNI
(temeljni cilj nije obavijestiti)
  • vijest
  • obavijest
  • izvješće
  • intervju
  • anketa
  • komentar
  • kronika
  • prikaz
  • recenzija
  • reportaža
  • feljton
  • kozerija
  • humoreska
  • kratka priča
  • esej
  • nekrolog
  • panegirik
  • persiflaža
  • parodija
  • groteska
  • lakrdija

Publicistički stil

Iz navedenih se primjera može uočiti da publicistički stil – onaj koji je zastupljen u (elektroničkim ili tiskanim) medijima – odlikuje mješavina objektivnih i subjektivnih elemenata, odnosno u njemu se isprepliću obilježja znanstvenog i književnoumjetničkog stila, stoga se smatra i najsloženijim funkcionalnim stilom hrvatskoga standardnog jezika, tzv. hibridnim stilom.

Žurnalizmi

Publicistički stil, upravo zato što, vidjeli smo, uz zadaću objektivnog informiranja nerijetko nastoji postići i književnoumjetnički učinak, često obiluje i nekim općim mjestima, formulaičnim izrazima koji bi tekstu na površnoj razini trebali priskrbiti naoko dodatnu "umjetničku" dimenziju.

Žurnalizam

U novinarstvu je, tako, moguće pronaći mnoge klišejizirane, stereotipne, ustaljene izraze koji su dugotrajnom uporabom izgubili dio svoga primarnog značenja. Ti se izrazi nazivaju žurnalizmi i ne smatraju se odlikom vrsnoga novinarskog stila te bi ih trebalo izbjegavati, odnosno pronaći zamjenu za njih.

To su primjerice – strateški interes, lopta je okrugla, dati zeleno svjetlo, iz dobro obaviještenih izvora, baviti se mutnim poslovima, ukazati povjerenje...

Također, omiljen je i postupak raščlanjivanja predikata poput - imaju mišljenje / mišljenja su (umjesto misle, smatraju), izražavaju sumnju (sumnjaju), izdaju obavijest (obavještavaju), želja im je pak bila (željeli su), napravili su pogrešku (pogriješili su), itd.

Praktična vježba

Pogledajte sljedeće videozapise.

Odaberite jedan isječak i iskoristite ga kao dio svojega novinarskog priloga – pokušajte od njega stvoriti – najprije objektivan članak, oblikovan kao vijest ili reportažu, a potom i tekst u kojem ćete ponuditi svoj subjektivan autorski komentar te ga po želji uklopiti u neku temu o kojoj ćete na humorističan način progovoriti o aktualnoj zbilji.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici otkrili neke ključne osobitosti publicističkoga stila. Uočili smo razlike između objektivnoga i subjektivnoga oblikovanja vijesti te se upoznali s temeljnim žanrovskim odrednicama subjektivnih odnosno objektivnih publicističkih vrsta. Otkrili smo zbog čega je riječ o jednom od najsloženijih funkcionalnih stilova, ali i neke od načina kako se medijskom porukom (u različite svrhe) može manipulirati. Osnaženi novim spoznajama možemo još pronicljivije razumijevati i tumačiti svakodnevne poruke elektroničkih i tiskanih medija, upućenih nama – čitateljima, slušateljima, gledateljima.

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh