x
Učitavanje

3.6 Čitamo i pišemo izvješće

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Svakodnevno se susrećete s različitim vrstama pripovjednih (narativnih) tekstova. Prisjetimo se njihove podjele s obzirom na sadržaj koji se u njima nalazi. O pripovjednim tekstovima govorili smo u jedinicama vezanima uz monološke i dijaloške vrste govorenih i pisanih tekstova.

Pripovjedni (narativni) tekstovi s
obzirom na sadržaj
    • priča
    • prepričavanje
    • vijest
    • obavijest
    • priopćenje
    • izvješće
    • reportaža
    • životopis
    • autobiografija
    • intervju
    • SMS poruka
    • elektronička poruka
    • pozivnica
    • pismo
    • čestitka
    • razglednica...


Kao što vidite, mnogi od tih pripovjednih tekstova već su vam otprije dobro poznati. Sigurno čitate i slušate vijesti kako biste se informirali o dnevnim događajima, čitate i slušate raznovrsna izvješća, pratite zanimljive reportaže i putopise. Sastavljali ste ili ćete sastavljati svoj životopis kako biste se prijavili na neki natječaj, npr. dobili neku stipendiju, odnosno kako biste nekome dali informaciju o svom obrazovanju, onome čime se bavite, što volite, u čemu ste dobri. Sigurno ste čitali životopise drugih ljudi. Životopise drugih ljudi čitamo kako bismo dobili informacije o njihovu školovanju, vještinama i znanjima koja posjeduju, o njihovu radu i postignućima. Nije vam nepoznata ni vrsta teksta u kojoj su sažeti sadržaji knjiga, članaka ili stručnih i znanstvenih radova.

U ovoj ćemo jedinici govoriti o izvješću (izvještaju). S tom se vrstom pripovjednoga teksta također često susrećete. 

Ali prije nego što počnemo govoriti o tome što je izvješće (izvještaj) i koji su njegovi elementi i kompozicija, razjasnimo ta dva naziva koja se pojavljuju u komunikaciji. Pročitajte jezični savjet koji slijedi i saznajte što norma hrvatskoga standardnog jezika kaže o uporabi tih naziva.

Jezični savjet izvješće ili/i izvještaj!

Obje imenice izvješće i izvještaj u skladu su s hrvatskim standardnim jezikom!

I izvedenice od tih dviju imenica također su normativno prihvaćene, odnosno u hrvatskome standardnom jeziku možete upotrijebiti oba oblika, pa tako možete upotrijebiti i glagol u infinitivu izvješćivati i izvještavati ili jednu od ove dvije glagolske imenice: izvješćivanje i izvještavanje

Od imenice izvještaj možemo tvoriti pridjev koji se već nalazi u prihvaćenim nazivima u nekim strukama, npr. u statistici, pravu i ekonomiji nalazimo nazive: izvještajno razdoblje, izvještajno ročište, izvještajna skupština, izvještajne jedinice...

Prvo ćemo objasniti, odnosno ponoviti, što je to pripovijedanje.

Pripovijedanje ili naracija pisano je ili usmeno iznošenje događaja koje smo doživjeli, kao i onih o kojima smo doznali od drugih ljudi. U pripovjednom tekstu najčešće sudjeluju osobe i likovi.

Pripovijedati možemo tako da prepričamo događaj o kojem smo saznali od drugih (prepričavanje), da o njemu pričamo (pričanje) ili da o njemu izvijestimo (izvješćivanje).

Pripovijedati se može objektivno (pripovjedač u tekstu ne iznosi svoj stav, nego tekst oblikuje neutralno, objektivno) i subjektivno (odražava odnos pripovjedača prema zbivanjima i događajima o kojima pripovijeda, dakle pripovjedač u tekstu iznosi svoj stav).


Objektivno pripovijedanje Subjektivno pripovijedanje
Tekstna vrsta
izvješća, vijesti, sažetci, životopisi, udžbenici, znanstveni i stručni članci i sl. književna djela, neke novinarske tekstne vrste koje imaju obilježja i novinarskih i književnih tekstova poput komentara, putopisa, kratke novinske priče i sl.

U sljedećem grafičkom prikazu možete pronaći sve navedene osnovne pripovjedne vrste tekstova.

Prisjetite se jednog izvješća koje ste u posljednje vrijeme čuli ili ste ga pročitali. Na primjer to može biti izvješće o stanju na cestama, izvješće o uspjehu razreda na kraju prvoga polugodišta ili nastavne godine, izvješće o izostancima s nastave i sl. S obzirom na obilježja promatranoga izvješća zaključite kojoj bi vrsti teksta pripadalo izvješće? Obrazložite svoj odgovor.

Izvješćivanje

Objektivnost u prikazivanju obilježje je koje katkad nije jednostavno postići. Kako se ostvaruje objektivan pristup u izvješćivanju, saznajte u nastavku.

                                                                  Izvješćivanje
  • vrsta objektivnoga pripovijedanja, dakle u toj vrsti tekstova nema iznošenja osobnoga stava, osjećaja, nema poetskoga i nestvarnoga
  • u njemu se prikazuju istinite i stvarne činjenice, kako se neki događaj dogodio, kako je događaj tekao i sl.
  • određuje ga činjenična točnost, jasnoća, kratkoća, objektivnost i prikladnost teksta osobama kojima se namjenjuje

Temeljnim vrstama izvješćivanja pripadaju vijest, izvješće, sažetak i životopis.

Izvješće

Izvješće je sažet, objektivan, činjenično točan tekst u kojem se kratko, jasno i razumljivo iznose podatci o stvarnim događajima, pojavama, osobama. Izvješće je prošireni oblik vijesti.

Izvješće često opisuje rad neke ustanove ili obavljanje njezine djelatnosti u nekom razdoblju, najčešće na kraju nekoga vremenskog razdoblja, npr. na kraju godine, mjeseca, tjedna, mandata i sl. Neka su izvješća vezana uz pojedine struke, određeni su zakonima i pravilima, tako da se sastavljaju na točno određen način, odnosno pišu se na već postojeće obrasce (predloške, tiskanice, formulare), npr. izvješća e-Dnevnika, izvješće o bolovanju, izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja i sl. 

Struktura izvještajnih tekstova

Izvješće treba odgovoriti na ovih pet temeljnih pitanja:

  • Tko sudjeluje?
  • Što se događa?
  • Gdje se događa?
  • Kada se događa?
  • Zašto se događa?
ELEMENTI SADRŽAJ, OBLIK I POVEZANOST TEKSTA
Sadržaj U uvodu treba odrediti temu, svrhu i namjenu.
U razradi se detaljno i objektivno iznose svi podatci vezani uz ono o čemu se izvještava.
U zaključku se ističu ključni podatci koji su bili izneseni u tekstu i preporuke za daljnje postupanje.
Povezanost teksta Rečenice trebaju biti kratke, jasne i razumljive.
Na početak treba staviti najvažnije informacije kako bismo ih posebno istaknuli.
Tekst treba biti povezan u smislenu cjelinu.
Nove podatke treba uvoditi postupno te ih povezati sa starima i poznatima. Podatci koji se iznose trebaju biti činjenično točni i potkrepljeni npr. citatima, statističkim podatcima i sl.
Treba izbjegavati ponavljanja.
Jezik i stil Tekst treba biti napisan hrvatskim standardnim jezikom.
Treba biti pisan administrativnim stilom, zato ne smije sadržavati subjektivne stavove, prenesena i metaforička značenja.

Zadatak 1.

Poslušajte Globalno izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu.

TRANSKRIPT

Izvještaj o stanju sigurnosti u cestovnom prometu nastalo je na temelju istraživanja koje je provedeno u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije 2013. godine u 180 država. U tom je istraživanju sudjelovala i Republika Hrvatska. Istraživanje je nastalo kako bi se upozorilo na veliku stopu smrtnosti mladih u prometnim nesrećama i kako bi se države potaknule na mjere koje bi utjecale na smanjenje te stope.

Najčešći uzrok smrti mladih osoba u dobi između petnaeste i dvadeset i devete godine jesu upravo prometne nesreće na cesti. U 2013. godini u svijetu je zbog cestovnih prometnih nesreća smrtno stradalo 1,25 milijuna ljudi.

Stope smrtnosti uslijed prometnih nesreća u nisko i srednje razvijenim državama svijeta dvostruko su veće u odnosu na razvijene države. Uočene su velike razlike između pojedinih regija koje obuhvaća Svjetska zdravstvena organizacija. Tako, primjerice, u cestovnim prometnim nesrećama afrička regija ima najviše stope smrtnosti mladih, a europska regija najniže stope. Prema izvještaju, najniže stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća u europskoj regiji imaju Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se nalazi u sredini europske ljestvice smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća.

Usporedba s podatcima iz prethodnog istraživanja pokazuje smanjenje smrtnosti u 79 država (56 % u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama), a porast smrtnosti zbog prometnih nesreća u 68 država (84 % u slabo i srednje razvijenim državama svijeta). Od ukupno poginulih u prometu, polovina se odnosi na motocikliste (23 %), pješake (22 %) i bicikliste (4 %).

U izvještaju se naglašava napredak u zakonodavstvu. U odnosu na prethodni izvještaj 17 država unijelo je poboljšanja u zakonskim propisima u vezi s jednim ili u vezi sa svih pet ključnih čimbenika rizika za nastanak prometnih nesreća: sudjelovanjem u prometu u alkoholiziranom stanju, brzinom, nekorištenjem sigurnosnoga pojasa, dječjih sjedalica i kaciga.

Tijekom slušanja pratite tekst izvješća. Uočit ćete dijelove izvješća u kojima se nalaze odgovori na pet temeljnih pitanja:

  • Tko je proveo istraživanje?
  • Što se istraživalo?
  • Gdje je istraživanje provedeno, koje je zemlje obuhvatilo?
  • Kada je istraživanje provedeno?
  • Zašto je istraživanje provedeno?

Primjer 1.

Izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu

Izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu nastalo je na temelju istraživanja koje je provedeno u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije 2013. godine u 180 država. U tom je istraživanju sudjelovala i Republika Hrvatska. Istraživanje je nastalo kako bi se upozorilo na veliku stopu smrtnosti mladih u prometnim nesrećama i kako bi se države potaknule na mjere koje bi utjecale na smanjenje te stope.

Najčešći uzrok smrti mladih osoba u dobi između petnaeste i dvadeset i devete godine jesu upravo prometne nesreće na cesti. U 2013. godini u svijetu je zbog cestovnih prometnih nesreća smrtno stradalo 1,25 milijuna ljudi.

Stope smrtnosti uslijed prometnih nesreća u nisko i srednje razvijenim državama svijeta dvostruko su veće u odnosu na razvijene države. Uočene su velike razlike između pojedinih regija koje obuhvaća Svjetska zdravstvena organizacija. Tako, primjerice, u cestovnim prometnim nesrećama afrička regija ima najviše stope smrtnosti mladih, a europska regija najniže stope. Prema izvješću, najniže stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća u europskoj regiji imaju Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se nalazi u sredini europske ljestvice smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća.

Usporedba s podatcima iz prethodnog istraživanja pokazuje smanjenje smrtnosti u 79 država (56 % u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama), a porast smrtnosti zbog prometnih nesreća u 68 država (84 % u slabo i srednje razvijenim državama svijeta). Od ukupno poginulih u prometu, polovina se odnosi na motocikliste (23 %), pješake (22 %) i bicikliste (4 %). U izvješću se naglašava napredak u zakonodavstvu.

U odnosu na prethodno izvješće, 17 država unijelo je poboljšanja u zakonskim propisima u vezi s jednim ili u vezi sa svih pet ključnih čimbenika rizika za nastanak prometnih nesreća: sudjelovanjem u prometu u alkoholiziranom stanju, brzinom, nekorištenjem sigurnosnoga pojasa, dječjih sjedalica i kaciga.

Izvješće (Global Status Report on Road Safety 2015) u cijelosti možete pročitati ili preuzeti u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije.

Zanimljivost

Vijest, obavijest i izvješće tri su srodne vrste teksta. Njihova zajednička osobina vidi se i u njihovu obliku.

VIJEST

OBAVIJEST

IZVJEŠĆE

Riječ potječe od praslavenskoga i staroslavenskoga věstь što znači vidjeti, znati.

Izradi vježbu

Sastavite izvješće o pozitivnim i negativnim utjecajima društvenih mreža tako da odgovorite na svih pet temeljnih pitanja.

Na internetu pronađite stručne ili znanstvene članke o toj problematici i svoje tvrdnje potkrijepite statističkim podatcima i citatima iz tih izvora. Pripazite na to da mrežne stranice budu provjerene i izvori podataka stručno i znanstveno pouzdani. Možete se, primjerice, poslužiti mrežnim stranicama Medijska pismenost.hr ili mrežnim stranicama Agencije za elektroničke medije. Nemojte se služiti nepouzdanim izvorima podataka poput Wikipedije!

Podatke posložite u tekst logičkim slijedom kako bi čitatelj dobio kratak, jasan, sustavan i zanimljiv izvještaj o toj temi. Prije pisanja izvješća isplanirajte slijed informacija, odnosno kompoziciju teksta.

Vodite računa o tome da tekst bude napisan na hrvatskome standardnom jeziku.

Zanimljivost

Jeste li znali da svaki razrednik u e-Dnevniku može vidjeti podatke za svoje učenike iz različitih vrsta izvješća koji mu pomažu u radu?

Na primjer može dobiti:

  • ispis svih učenika s ocjenama (izvješće koje donosi sve učenike i njihove ocjene u mjesecima s vidljivim elementima ocjenjivanja za pojedine predmete, a predmetnim nastavnicima omogućuje evidenciju jesu li svi učenici ocjenjeni)
  • ocjene po predmetima (izvješće koje donosi zaključne ocjene i izostanke za pojedine učenike te srednje ocjene pojedinih predmeta)
  • statistiku izostanaka svih učenika (izvješće prikazuje učenike koji su izostali s izrađenom statistikom opravdanih i neopravdanih sati te sati koje je još potrebno ažurirati)
  • izostanke po predmetu (izvješće razredniku nudi uvid u izostanke svih učenika po pojedinim predmetima)
  • radne sate po predmetu (izvješće koje na isti način kao i prethodni omogućava razrednicima i pedagoškom osoblju koje prati realizaciju nastave pregled održanih nastavnih jedinica za sve predmete razrednoga odjela).

...i na kraju

U ovoj smo jedinici ponovili podjelu pripovjednih (narativnih) tekstova. Saznali smo da izvješćivanje podrazumijeva točno, potpuno, razumljivo, jasno i kratko pisano ili usmeno izražavanje o stvarnim događajima, pojavama, osobama. Bez obzira na način na koji izvješćujemo o nekim događajima, pojavama, osobama, svako izvješće treba sadržavati ove elemente: tko sudjeluje u događaju, što se, kada i gdje dogodilo, kako i zašto se to dogodilo.

Povratak na vrh