Kako biste proces učenja vlastitim sposobnostima i talentima učinili još zanimljivijim, pripremili smo vam aktivnosti za samostalan rad.
Naučili smo da se rečenica može promatrati kao komunikacijska jedinica i da u komunikaciji ona dobiva svoj smisao. U komunikaciji možemo uočiti obavijesno ustrojstvo iskaza koje se sastoji od teme (onoga što nam je u iskazu poznato) i reme (nove obavijesti u iskazu). Naveli smo primjer: Što je Ana jučer poslije večere radila? Ana je jučer poslije večere čitala knjigu. U odnosu na prvi iskaz, onaj u obliku pitanja, u drugom iskazu, odgovoru, možemo odrediti temu: Ana je jučer poslije večere i remu: čitala knjigu.
U nekim dnevnim novinama ili na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije pronađi jednu današnju vijest i u njezinim rečenicama označi temu (ono što ti je poznato) i remu (ono što ti je nova informacija).
Korelacija
Jezici se po broju morfema i oblika (primjerice, padeža) prosječnih riječi dijele na dvije skupine:
- sintetičke jezike – jezici u kojima prosječna riječ sadrži veći broj morfema; npr. sanskrt, grčki, latinski, hrvatski
- analitičke jezike – jezici u kojima se prosječna riječ sastoji samo od jednoga morfema ili od malenoga broja morfema; npr. kineski, vijetnamski i suvremeni engleski jezik.
U sintetičkim jezicima subjekt od objekta, između ostaloga, razlikujemo po padežu:
N Ak. S O O (Ak.) S (N) Krešimir voli Mariju = Krešimir voli Mariju. = Mariju voli Krešimir. Istražite na koji se način u analitičkim jezicima (koji imaju malo padeža ili ih uopće nemaju) razlikuju subjekt i objekt.
Izradi vježbu
Samostalno ili sa svojim prijateljima iz razreda izradite poster u kojem ćete prikazati sve tipove sročnosti subjekta i predikata. Svaki tip sročnosti oprimjerite rečenicama koje ste pronašli u svome udžbeniku, zabilježili ih na nastavi, pročitali na mrežnim stranicama, novinama ili u lektiri.
Prilikom izrade postera koristite se Microsoft Publisherom, Microsoft PowerPointom ili nekim od besplatnih programa za izradu postera.
Povedite računa o ovim najvažnijim obilježjima postera:
- GLAVNE SASTAVNICE
Poster treba biti sastavljen od ovih dijelova: naslova, sažetka, uvoda, metode/metoda, rezultata, zaključaka i literature. Navedite, najbolje ispod naslova, sva imena i prezimena autora i naziv škole te mjesto u kojem se nalazi. U sažetku iznesite što ste i kako istraživali i iznesite rezultate toga istraživanja. U uvodu naglasite pitanja koja su postavljena u istraživanju i osnovne istraživačke metode i postupke. U iznošenju rezultata primijenite grafičke prikaze (tablice, grafikone, slike). Zaključak neka vam bude kratak i jasan. U njemu objasnite zašto je tema o kojoj govorite važna. I na kraju navedite izvore kojima ste se služili i koje bi netko tko želi više znati o temi mogao potražiti.- ČITLJIVOST
Naslov postera treba biti istaknut te čitljiv najmanje s 2 metra udaljenosti. Podnaslov i tekst moraju biti čitljivi najmanje s 1,5 metar udaljenosti. U tekstu treba izbjegavati različite tipove slova i sjenčanje.- PREGLEDNOST
Tema postera treba biti prikazana jasno, u logičnome slijedu i sa što manje teksta.- LIJEP IZGLED
Kompozicija postera treba biti pregledna i s pravilnim rasporedom elemenata plakata (teksta i slika).
Istražite tradicionalna jela kraja u kojem živite. Zapišite dva recepta i iz njih izdvojite primjere hiperonima i hiponima, sinonima, antonima, homonima.
U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika pronađite četiri primjera sinonimskih parova i četiri primjera sinonimskih nizova. Želite li istraživati samo sinonime, potražite Rječnik sinonima hrvatskoga jezika (Ljiljana Šarić i Wiebke Wittschen).
Koristeći se kolokacijama na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, usporedite značenja leksema VATRA, OGANJ, PLAMEN iz konteksta u kojima se javljaju, odnosno u dijelovima tekstova koji su navedeni kao primjeri za te riječi. Zaključite u kakvom su leksičko-semantičkome odnosu ti leksemi.
Korelacija
Obratite pozornost na jezik različitih (elektroničkih i tiskanih) medija i poruke koje odašilju. Pokušajte popisati što veći broj riječi kojima se koriste u njihovu izvedenom, denotativnom značenju.
Izdvojene lekseme zabilježite u obliku leksikografskoga članka, dopunjujući im značenja koja uočavate te oblikujte rječnik najčešćih medijskih izraza i frazema.
Slično napravite i s vlastitim leksikom te leksikom svoj vršnjaka – proučite poruke koje izmjenjujete na društvenim mrežama te izdvojite što više riječi koje se upotrebljavaju u metaforičnom ili metonimijskom značenju.
Provedite istraživanje Vrančićeva rječnika uz pomoć sljedećega popisa riječi. Riječi su zapisane u obliku kako ih nalazimo u Vrančićevu rječniku, a u zagradama je naveden današnji način bilježenja.
Iz Rječnika pet najuglednijih europskih jezika
LATINE latinski |
ITALICE talijanski |
GERMANICE njemački |
DALMATICE hrvatski |
UNGARICE mađarski |
---|---|---|---|---|
Abies | Abete | Ein Thannbaum | Yela (jela) | Fenyő-fa |
Aestas | Esta | Sommer | Lito (ljeto) | Nyar |
Agnus | Agnello | Ein Lamb | Yanyacz (janjac) | Barany |
Ales | Ucello | Ein Vogel | Pticza (ptica) | Madar |
Artifex | Maestro | Ein Kinstler | Mestar (majstor) | Mester |
Beta | Bieta | Mang | Blitva | Parey |
Caemantarius | Murator | Maurer | Kamenar (zidar) | Keü-mives |
Carpentarius | Legnarolo | Ein Wagner | Drivodilya (drvodjelja) | Kerek-yarto |
Coquus | Cuoco | Koch | Kuhacs (kihar) | Szakach |
Denarius | Denaro | Ein Pfening | Pinez (novac) | Penz |
Domus | Casa | Hauß | Kuchya (kuća) | Haz |
Fortuna | Fortuna | Gluck | Szrichya (sreća) | Szerenche |
Histrio | Comediante | Comedispiler | Glumacz (glumac) | Alakos |
Institor | Fattore | Kramer | Targovacz (trgovac) | Kalmar |
Pokušajte uz pomoć tablice riječi riješiti sljedeće zadatke.
1. Način zapisivanja riječi u Vrančićevu rječniku nije jednak današnjem načinu zapisivanja. Usporedite način zapisivanja riječi i izdvojite pet riječi čiji se zapis najviše razlikuje od današnjega. Koja slova Vrančić zapisuje drukčije?
2. Potražite obilježja čakavskoga narječja i ikavskoga govora te navedite tri riječi s tim obilježjima.
3. Izdvojite iz Vrančićeva rječnika nekoliko riječi koje danas ne postoje u suvremenome hrvatskom jeziku i zamijenjene su drugim izrazima.
4. Iz popisa izdvojite latinske riječi koje su slične engleskim riječima koje poznajete. Što zaključujete?
5. Usporedite Vrančićev rječnik s bilo kojim rječnikom današnjice (višejezičnim rječnikom, njemačko-hrvatskim rječnikom, rječnikom stranih riječi). Što primjećujete u načinu pisanja? Kojim slovom završava Vrančićev rječnik, a kojim današnji rječnici?
Samostalno učenje vrijeme je za kreativnost i kritičko promišljanje. Vjerujemo da ste odabrane aktivnosti uspješno odradili i saznali više o hrvatskom jeziku.