U ovoj ćemo jedinici govoriti o kulturi u suvremenome svijetu. Promatrat ćemo je kao skup proizvoda i njihove potrošnje, a ne u onom uobičajenom smislu - kao ukupnost materijalnih i duhovnih dobara, etičkih i društvenih vrijednosti što ih je stvorilo čovječanstvo.
Drugim riječima, bit će riječi o kulturi u svakodnevnom životu, primjerice u slikarstvu, glazbi, filmu, modi, zabavi, na internetu i društvenim mrežama itd.
Promotrite sljedeću tablicu i utvrdite obilježja četiriju vrsta kulture.
| Vrsta kulture | Obilježja | Primjeri |
|---|---|---|
| Visoka kultura |
|
|
| Narodna ili pučka kultura |
|
|
| Masovna kultura |
|
|
| Popularna kultura |
|
|
Pogledajte fotografije i slike Salvadora Dalíja. Kojem tipu kulture u suvremenome društvu biste pripisali njegova djela? Možemo li Dalíjeva djela nazvati tekstom?
Salvador Dalí, španjolski slikar (1904. – 1989.), u slikarstvu je bio predstavnik verističkoga nadrealizma definiranoga kao slikarstvo apsurda. Likovi ljudi, životinja ili stvari naslikani su fotografskom točnošću, s detaljima groteskna i halucinantna karaktera.
Kakve veze imaju riječi tekst i tekstil? Zajednički im je izvor latinska riječ textum (tkanje). I tekst i tekstil sastoje se od svojih niti – tekst od rečenica, a tekstil od konca, vune, pamuka…
Tekst je usmeni (govoreni) ili pisani iskaz veći od rečenice i povezan u smislenu cjelinu koja ima prepoznatljivu komunikacijsku funkciju. Budući da tekst nastaje povezivanjem elemenata u smislenu cjelinu, tekstom u širem smislu možemo nazvati sve ono što ima komunikacijsku funkciju – umjetničku književnost, ali i strip, film, ples, sliku ili skulpturu, novinski članak itd.
Djela Salvadora Dalíja stoga također smatramo tekstom u širem smislu. Ona prenose poruku, odnosno imaju komunikacijsku funkciju.
O slavnome slikaru Salvadoru Dalíju snimljen je dokumentarni film koji možete pogledati na Youtubeu.
Nakon gledanja riješite kviz o slikaru i saznat ćete mnoštvo zanimljivih činjenica o ovom neobičnom i mnogima omiljenom umjetniku.
Na hrvatskome jeziku o poznatom slikaru možete čitati u knjigama Salvador Dalí, Dnevnik genija te Carmen Domingo, Gala-Dalí.
Pročitajte ulomak iz biblijske Knjige Postanka (Post 11,1).
Primjer 1.
Babilonska kula
Sva je zemlja imala jedan jezik i riječi iste. Ali kako su se ljudi selili s istoka, naiđu na jednu dolinu u zemlji Šinearu i tu se nastane. Jedan drugome reče: „Hajdemo praviti opeke te ih peći da otvrdnu!” Opeke im bile mjesto kamena, a paklina im služila za žbuku. Onda rekoše: „Hajde da sebi podignemo grad i toranj s vrhom do neba! Pribavimo sebi ime, da se ne raspršimo po svoj zemlji!”
Jahve se spusti da vidi grad i toranj što su ga gradili sinovi čovječji. Jahve reče: „Zbilja su jedan narod, s jednim jezikom za sve! Ovo je tek početak njihovih nastojanja. Sad im ništa neće biti neostvarivo što god naume izvesti. Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome govora ne razumije.” Tako ih Jahve rasu odande po svoj zemlji te ne sazidaše grada. Stoga mu je ime Babel, jer je ondje Jahve pobrkao govor svima u onom kraju i odande ih je Jahve raspršio po svoj zemlji.
(izvor: Biblija, Kršćanska sadašnjost)
Pročitajte sljedeći opis muzejskoga postava i pogledajte videozapis iz muzeja Tate Modern u Londonu. Usporedite instalaciju Babel i babilonski toranj koji su prema biblijskoj priči gradili Noini potomci u želji da dosegnu nebo.
Primjer 2.
Instalacija Babel
Ova instalacija Jedno od najpoznatijih djela svjetske moderne umjetnosti. Govori o informacijskoj prezasićenosti i neuspjeloj komunikaciju u velikom broju medijskih objava, o otuđenju pojedinca u sveopćem medijskom žamoru. Nalazi se u londonskome muzeju Tate Modern. Autor instalacije je brazilski umjetnik Cilda Meirelesa Babel. Sastavio ju je od osam stotina različitih radijskih prijamnika uključenih tako da svaki emitira svoj radijski program. Time se stvara zaglušujući žamor koji se mijenja s obzirom na to u kojem dijelu prostorije stojite. Bolje možete čuti one sastavnice tornja koje su vam bliže, a ostale čujete u neskladu zajedničkih tonova koje proizvode. Instalacija se nalazi u polumračnoj prostoriji čime se isto prenosi određena poruka.
Što sve zajedničko imaju babilonski toranj i instalacija Babel u Londonu? Riješite sljedeći kviz i razmislite o zajedničkim obilježjima tih dvaju tekstova (u širem smislu).
Pogledajte anketu o tome što mladi misle o tipovima kulture. Slažete li se s njihovim odgovorima?
U čemu je razlika između visoke, masovne i popularne kulture?
„Pa razlika između visoke i masovne kulture je ta da visoku kulturu, zapravo, poznaje manji krug ljudi, koji imaju visoko obrazovanje, dok je masovna kultura nešto manje originalnija i kreativnija, nju poznaje zapravo većina ljudi. To su, na primjer, influenceri, youtuberi, gejmeri i tako dalje.
Popularna kultura je ona kultura koja je široko rasprostranjena i svima je dostupna. To je kultura koja je aktualna u svom vremenu, u to spadaju razni filmovi, razna glazba, različite knjige i, također, mnoga djela koja su nastala i koja su u svoje vrijeme popularna, kasnije mogu vrlo lako prijeći u visoku kulturu ako ostave utjecajan i velik trag među stanovništvom. Ali u najčešćem slučaju ta popularna kultura vrlo brzo nestaje.”
Koje objave na društvenim mrežama biste nazivali masovnom kulturom?
„Pa, danas postoje različiti influenceri koji objavljuju različite objave u kojima iznose neka svoja razmišljanja, stavove, ali zapravo pokazuju neki svoj stil života. Također postoje youtuberi koji, na primjer, objavljuju vlogove u kojima isto tako snimaju svoje dane kako ih provode i tako dalje.”
Mislite li da ljudi zbog popularne ili masovne kulture zapostavljaju visoku kulturu?
„Smatram da danas ljudi sve više zapostavljaju visoku kulturu zbog masovne kulture, zbog nedostatka vremena, a danas je nedostatak vremena sve veći problem.
„Mislim da da, zato što masovna kultura ne zahtijeva neki visoki stupanj obrazovanja, dok visoka, da. Smatram da su masovna i popularna kultura puno pristupačnije ljudima i da se zato nekako više vremena posvećuje njima, nego da se okreću visokoj kulturi koja ipak zahtjeva puno više truda od njih.”
Može li vas masovna kultura čemu poučiti?
„Smatram da nam može dati dobru vještinu razlikovanja između informacija i dezinformacija.
Pa naravno da može. Masovna kultura može nas poučiti u nekim svakodnevnim stvarima i nekim praktičnim stvarima kao što su, na primjer, neki recepti, vježbe koje možemo raditi doma. Također nam može dati i preporuku za neku dobru knjigu, neki dobar film koji će onda kasnije biti poučan.”
Koje reality showove poznajete? Jeste li pratili koji od njih? Što vas je njima privuklo? Razmijenite svoja iskustva i iznesite mišljenje o toj vrsti zabave.
Reality show
Reality show dio je masovne kulture. Takva vrsta emisije nudi uzbudljivu sliku stvarnosti i svakodnevice daleko od stvarnoga života većine ljudi.
Mediji tako ljudima nude jednostavnu i laku zabavu i odvraćaju ih od svakodnevnih problema. Može se dogoditi da se stvori ovisnost o takvim sadržajima i da ljudi počnu živjeti tuđe živote nerijetko zapostavljajući vlastiti.
Znate li...
Riječ zbiljokaz hrvatska je zamjena za stranu englesku riječ reality show.
U vrijeme lažnih vijesti, influencera, gamera, youtubera, blogera, vlogera medijska je pismenost važna za sve dobne skupine, a osobito za djecu i mlade. Biti medijski pismen znači da znamo razlikovati točnu i provjerenu informaciju. To znači i da ne prenosimo bilo kakve neprovjerene informacije, da znamo kritički analizirati poruke koje dobivamo preko različitih medija i da razlikujemo nestvaran život, koji nam s pomoću medija prezentiraju različiti influenceri, blogeri i drugi, od stvarnog života i činjenica.
U nedemokratskim društvenim sustavima, učili ste iz povijesti, česta su pojava bile cenzure – zabrane objavljivanja određenih tekstova. Za razliku od takvih vremena, većina današnjih društava jamči slobodan rad novinara, odnosno slobodu govora.
Sloboda govora jedan je od temelja demokracije, jednako kao i ravnopravnost. No, sloboda govora nije neograničena i bezuvjetna.
Sloboda govora
Nažalost, pojava i popularizacija društvenih mreža donijela je i negativne učinke - pomoću mreža se olakšalo širenje govora mržnje. U prošloj smo jedinici rekli kako je neprihvatljiv govor - govor mržnje radikalan oblik neprihvatljivoga govora koji otvoreno poziva na nasilje protiv neke društvene skupine.
Sprečavanje govora mržnje jedan je od rijetkih opravdanih razloga za ograničavanje slobode javnog izražavanja.
U Republici Hrvatskoj govor mržnje definiran je i zabranjen u nekoliko zakona. Tako Zakon o elektroničkim medijima (čl. 12, 2009.) navodi da „u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.”
I na kraju se malo poigrajte i razvrstajte nekoliko filmova, koncerata, knjiga u tipove kulture kojoj pripadaju.
U ovoj smo jedinici govorili o tipovima kulture u suvremenim društvima te o tome kako različiti tipovi kulture utječu na ljude. U anketi smo saznali razlikuju li mladi tipove kulture i misle li da popularna i masovna kultura na neki način uništavaju visoku kulturu, odnosno da ljudi zbog popularne i masovne kulture zapostavljaju visoku kulturu.
