Kako biste proces učenja vlastitim sposobnostima i talentima učinili još zanimljivijim, pripremili smo vam nekoliko zadataka za samostalan istraživački rad.
Potraži u knjižnici rječnik, gramatiku i pravopis hrvatskoga jezika. U rječniku hrvatskoga jezika pronađi četiri riječi koje s desne strane imaju kraticu dijal. ili kraticu reg. Provjeri u popisu kratica na početku rječnika što znače te kratice. U Hrvatskome pravopisu koji se nalazi na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje provjeri kako nastaju kratice.
Maksimilijana Vrhovca pamtimo, između ostaloga, po njegovu zalaganju za prikupljanje nacionalnoga duhovnog blaga. Godine 1813. poziva svećenstvo na skupljanje narodnih umotvorina (poslovica, zagonetki, legendi, priča, bajki, pjesama) i jezičnoga blaga.
Raspitaj se kod starijih članova svoje obitelji ili zajednice koje pjesme ili priče vezane uz prostor u kojem su odrastali pamte. Zapiši priču ili pjesmu koja ti se najviše sviđa na dijalektu na kojem ti je ispričana i sačuvaj na taj način dio obiteljske baštine.
U Zagrebu se imena ulica uvode od početka 16. stoljeća, a kućni brojevi, koliko je poznato, po prvi se put u spisima spominju 1769. godine. Iste godine, odlukom Marije Terezije, za područje cijele Habsburške Monarhije uvedena je obveza popisa stanovništva i numeriranja kuća. Samo označavanje brojeva uslijedilo je nešto kasnije. Odluka je bila motivirana prije svega učinkovitijim prikupljanjem poreza, a kako bi se stanovništvo moglo bolje kontrolirati, u mnogim dijelovima Europe uvedena su prezimena.
Prođi mjestom u kojem živiš i pronađi natpise imena ulica i trgova. Pročitaj ih i zaključi jesu li napisani u skladu s pravopisnom normom hrvatskoga standardnog jezika.
Ako uočiš pravopisnu pogrešku u natpisu, fotografiraj ploču i s nastavnikom/nastavnicom potakni raspravu u razredu o važnosti normi hrvatskoga standardnog jezika.
Potraži ulicu u svojoj okolini koja nosi naziv po pripadniku neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Saznaj čime je pridonio razvoju hrvatske zajednice. Npr. Bogoslav Šulek (Subotište u Slovačkoj, 1816. ‒ Zagreb, 1895.), hrvatski publicist, jezikoslovac (ponajprije leksikograf), povjesničar i prirodoslovac slovačkoga podrijetla.
Istraži što je to „Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što”!
Posjeti rodno mjesto svoje bake ili djeda i zamoli znanca da ti ispriča vic ili anegdotu na svojem zavičajnom govoru. Ako ti dopusti, snimi zvučni zapis. Zatim na posebno mjesto izdvoji sve riječi koje ne razumiješ i, služeći se rječnikom, pronađi njihovo značenje. Razmisli na koji način mjesni govori, dijalekti i narječja doprinose hrvatskom nacionalnom identitetu i hrvatskome standardnom jeziku.
Kad prikupiš desetak novih riječi, pribroji ih riječima svojim prijatelja koji su isto napravili sa zavičajnim govorima svojih baka i djedova. Pokušajte zajednički od tih riječi sastaviti rječnik zavičajnih govora. Zatim od tih riječi sastavite lirsku pjesmu te je pošaljite na neki od natječaja dijalektalne poezije.
Uz pomoć kamere na mobilnim uređajima snimi videoisječak u kojem ćeš na svome lokalnom idiomu – zavičajnome mjesnom govoru ili urbanom slengu (ako je riječ o gradskoj sredini), predstaviti svoju ulicu, kvart ili mjesto u cjelini. Razmisli što je tebi posebno važno, što prepoznaješ kao obilježja koja grade tvoj osobni identitet.
Uz pomoć digitalnih alata za obradu videomaterijala montiraj svoj uradak sa sličnim filmovima svojih kolega u razredu/kvartu/mjestu te sastavite cjelinu za koju smatrate da na odgovarajući način predstavlja vaše pojedinačne identitete, kao i kolektivan, zajednički identitet.
Neka završni, objedinjeni videouradak ima podnapise na hrvatskome standardnom jeziku.
Samostalno učenje vrijeme je za kreativnost i kritičko promišljanje. Vjerujemo da ste odabrane aktivnosti uspješno odradili i saznali više o hrvatskome jeziku.
