Upoznali ste obilježja pripovjednih, poetskih i dramskih tekstova te najčešće književnoteorijske pojmove. Vrijeme je da i sami pokušate osmisliti tekst koji bi se mogao nazvati umjetničkim.
Književnost
Književnost je uvijek osobita jezična pojava. Ono što je rečeno u književnim djelima ne može se nikada i bezuvjetno izreći ni na kakav drugačiji način.
(Milivoj Solar)
Za početak prisjetite se osnovnih pojmova književne teorije. Oni nam pomažu da književne tekstove slojevitije doživljavamo i u njima obuhvatnije uživamo.
Postoje različiti odgovori na ovo pitanje budući da su različiti motivi i načini nastanka književnosti odnosno umjetničkih tekstova.
Neki od najglasovitijih autora govorili su o potrebi i motivima stvaranja umjetničkih tekstova. Pročitajte njihove izjave u nastavku. Odaberite jednu i izrecite o njoj svoje mišljenje. Odgovaraju li vašem viđenju književnosti?
Logika će te odvesti od točke A do točke B. Mašta će te odvesti svakamo.
(Albert Einstein)
Albert Einstein, američki fizičar njemačko-židovskog podrijetla (Ulm, 1879. – Princeton, New Jersey, 1955.). Smatra se najvećim i najutjecajnijim fizičarom svih vremena. Čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan pacifist.
Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim ga je našla niti ga ostavlja takvim.
(Tin Ujević)
Tin Ujević, hrvatski književnik, esejist, kritičar, prevoditelj (Vrgorac, 1891. – Zagreb, 1955). Po mnogima najveći hrvatski pjesnik 20. stoljeća, a i šire, autor jednog od najslojevitijih i najkompleksnijih poetskih opusa.
Sve što trebate napraviti jest napisati jednu istinitu rečenicu. Napišite najistinitiju rečenicu koju možete napisati. (Ernest Hemingway)
Ernest Hemingway, američki književnik (Oak Park, Illinois, 1899. – Ketchum, Idaho, 1961.). Smatra se jednim od najboljih američkih pisaca 20. stoljeća, najveću popularnost stekao zahvaljujući djelu Starac i more. Dobitnik Nobelove nagrade, 1954.
Zabavlja me sam posao, sastavljanje teksta, ali ne želim ništa svijetu reći, neku novu misao, ili pak nešto od svoga vlastitoga iskustva, nešto o sebi. (Ivan Slamnig)
Ivan Slamnig, hrvatski književnik, esejist, prevoditelj, književni znanstvenik (Metković, 1930. - Zagreb, 2001.). Pjesništvo mu obilježava poigravanje jezikom (poeta ludens), dosjetka, ironija, začudan spoj suvremenosti i tradicije, slenga, erudicije, dijalekta i stranih ili izmišljenih riječi...
I sami možemo pokušati ponuditi dio odgovora uz pomoć (jednog od mnogih) konkretnog primjera. Poslušajte pjesmu Mi na podu Ivana Slamniga.
Ivan Slamnig
Mi na podu
Mi na podu ležali smo
motreć noge stolovima.
Mi u travi ležali smo
motreć brke skakavcima.
Mi na pijesku ležali smo
gledajući kako žuti
prsti vrba rijeku žmahu
lisičice dok nam grožđe
prepoizodnosijahu.
(izvor: Ivan Slamnig, Sabrane pjesme. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1990.)
Odgovorite na pitanja o Slamnigovoj pjesmi u nastavku.
Riječ je o umjetničkom tekstu.
Već je po naslovu jasno da je riječ o umjetničkom tekstu.
Cijela prva rečenica „Mi na podu ležali smo / motreć noge stolovima” ni po čemu, čini se, ne otkriva da je riječ o jezičnoj umjetnini. Ta se rečenica može nalaziti i u bilo kojem neumjetničkom, obavijesnom tekstu.
Neobičnom je čini jedino činjenica da je razlomljena u dva stiha i, eventualno, izraz glagolskoga priloga motreć (umjesto motreći). Takav oblik sugerira ležerniji, razgovorni ton.
Druga slikom – „Mi u travi ležali smo / motreć brke skakavcima” sugerira već da je riječ o posebno oblikovanoj jezičnoj tvorevini.
Čime je ostvarena posebnost u jezičnom izrazu?
Je li pjesma i dalje u potpunosti razumljiva?
Druga slika, dakle, varijacija je prve s nešto neobičnijim detaljem.
„Mi u travi ležali smo / motreć brke skakavcima.”
Također, već samo ponavljanje motiva (mi, ležali smo) u prvi plan stavlja nas i naš odnos, kao i inzistiranje na inverziji umjesto neutralnog poretka riječi u rečenici (Mi smo ležali u travi). Time se, čini se, dodatno sugerira da se riječima mi i ležali smo želi izreći nešto više od onoga što ti izrazi doslovno znače.
„Mi na pijesku ležali smo / gledajući kako žuti prsti vrba rijeku žmahu” – i dalje je riječ o sasvim uobičajenom, razgovornom jeziku.
Po čemu je ova treća rečenica neuobičajena/neobična?
Jezik postaje začudan – čini se da iskazuje nešto više od onoga što same riječi znače, iako ne razumijemo svaku pojedinu riječ, ovako poredane i navedene izazivaju i prenose neke dodatne slike, značenja, dojmove, stanja, atmosferu, osjećaje...
Riječi, njihov poredak, organizacija teksta, odstupanja od gramatičkih i pravopisnih pravila – sve to zajedno sugerira da takav tekst treba čitati drugačije od nekog drugog, običnog teksta.
„Lisičice dok nam grožđe prepoizodnosijahu” – to je sad sigurno nešto umjetnički?
Označite odgovore koji vam se čine najbližima.
Ako su pojedini dijelovi na prvu nerazumljivi, oni ipak, kad su uklopljeni u cjelinu, dobivaju svoj smisao i značenje.
Pjesniku umjetniku dopušteno je i poželjno jezikom se igrati, poigravati, bez obzira na sva postojeća (gramatička, pravopisna) pravila i ograničenja ili baš usprkos njima, kako bi se jezikom i svim dostupnim sredstvima ostvario onaj željeni učinak, značenje, sadržaj...
Slamnigov lirski subjekt, tako, poigravajući se jezikom – gradacijom izraza od svakodnevnog, općerazumljivog leksika, do potpuno nelogičnih, naoko besmislenih vlastitih kovanica, dolazi do igrarije odnosno tvorevine osobitog izraza i smisla kojom kao da je uspio izraziti nešto o čaroliji zajedničkoga ležanja na podu, travi, pijesku... To nešto možda nema puno veze s racionalnim, logičnim i uvijek objašnjivim, ali zato ima s nježnošću, milinom (lisičice), slatkoćom (grožđe), ali i uzvišenim, posvećenim (izmišljena tvorenica u imperfektu – prepoizodnosijahu), sve skupa lijepim, posebnim, zapravo neizrecivim, ali opet jezikom izrečenim.
Evo nekoliko praktičnih savjeta koji vam mogu pomoći u pisanju vlastitih književnoumjetničkih radova. Pogledajte 12 i pol savjeta za pisanje.
Izradi vježbu
Napišite priču!
Možete se podijeliti u skupine:
- odaberite glavnog junaka, imenujte ga te potom zajednički dogovorite jednu njegovu karakterističnu fizičku, psihološku i socijalnu osobinu
- odredite dva predmeta koje će junak imati uz sebe ili će ih morati iskoristiti u jednom trenutku u priči
- odredite još dva sporedna lika koja će se pojaviti u priči i po jednu njihovu ključnu osobinu
- odredite mjesto radnje – barem dvije lokacije na kojima će se u priči dogoditi nešto zanimljivo
- odredite vrijeme radnje – (stvarnu ili izmišljenu) sadašnjost/prošlost/budućnost, izdvojite tri ključna obilježja vremena u kojem se radnja odvija
- navedite dva motiva koja će se pojaviti u vašoj fabuli
- dogovorite uvodnu situaciju, fabulu potom razrađujte sami, uz dogovorene smjernice
- započnite pisati svatko za sebe – neka pripovijedanje u prvoj inačici bude u 3. licu.
- ton teksta – hoće li priča biti intonirana humoristično ili ozbiljno ili emotivno pripovijedana na neki drugi način, odredite sami
- nakon prve verzije izmiješajte priče, neka svaki autor razradi tekst onoga drugoga
- odaberite najbolje dijelove svake verzije i objedinite ih u cjelovit tekst
- nakon svega napišite priču iz perspektive jednog od likova – pripovijedajući u prvom licu jednine.
Izradi vježbu
Svakom slovu abecede pridružite jednu riječ – dio neka budu glagoli, pa samo od tih riječi ispripovijedajte svoju priču.
Izradi vježbu
Za ovu vježbu potrebna je štoperica. Tijekom pet minuta na posebne kartice zapišite sve zvukove i slike koje uočavate oko sebe i označite ih brojevima. Primjerice, zvuk 1, slika 1. Potom pomiješajte kartice i napišite tekst koji sadrži jedan zvuk i jednu sliku koju ste izvukli.
Izradi vježbu
Dramski tekst
Odaberite likove koje želite u prizoru, neka bude pet dramskih osoba. Odredite prostor u kojem se nalaze. Zamislite ga sa što više detalja – fizičke osobitosti prostora, doba dana, godišnje doba, rasvjeta, temperatura prostorije/eksterijera...
Potom odaberite predmet po želji – čajnu žličicu, upaljač, kišobran ili nešto drugo i napišite prizor u kojem svaki od likova nešto radi s tim predmetom i na taj način motivira daljnji tijek radnje. Pazite da nastojite ostvariti dramsku napetost, za to je potreban sukob između (jednog ili više) likova. Razriješite prizor i napetost.
Izradi vježbu
Filmski zaplet
Pogledajte sljedeća tri videozapisa. Osmislite priču koja će poslužiti kao scenarij za snimanje nastavka filma ili uklopite predložene isječke u već postojeće priče, u njihovu sredinu, na početak ili kraj...
Umjetničko kazivanje je neponovljivo i to dokazuje da je književnosti osobena ljudska jezična djelatnost. Kada bi se, naime, književno izražavanje moglo u potpunosti zamijeniti nekim drugim, jednostavnijim i točnijim načinom izražavanja, književnost bi iščezla u povijesti ljudskog roda. Tada bi se sve što književnost može reći izreklo sažetim i preciznim jezikom znanosti ili neposredno razumljivim jezikom novinskih izvještaja.
(Milivoj Solar)
Milivoj Solar, hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist (Koprivnica, 1936), redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Gostujuća predavanja iz područja komparativne književnosti, hrvatske književnosti i književne teorije održavao je na mnogim inozemnim sveučilištima. Također je obnašao dužnost ministra prosvjete i kulture. Objavio je mnogobrojne radove u domaćim i inozemnim časopisima. Djela: Pitanja poetike, Ideja i priča, Teorija književnosti, Suvremena svjetska književnost, Teorija proze, Laka i teška književnost, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkog uma, Retorika postmoderne, Rječnik književnoga nazivlja i dr.
U ovoj smo jedinici utvrdili obilježja tekstova koje nazivamo umjetničkim. Otkrivali smo po čemu se umjetnički oblikovan tekst razlikuje od neknjiževnih i obavijesnih tekstova. Pokazali smo raznolike mogućnosti izražavanja i iskazivanja značenja, sadržaja i spoznaja te zašto oni mogu biti izrečeni jedino u književnim tekstovima. Također smo i sami pokušali razvijati vještine stvaranja umjetničkog teksta.
