U svakodnevnom životu često grupiramo objekte prema zajedničkim svojstvima. Takve grupe objekata nazivat ćemo skupovi.
Razvrstaj likove prema zadanom svojstvu. Ponekad će to biti boja, a ponekad oblik.
Promotri različite naslove djela (objekte) te ih razvrstaj prema autoru.
Združimo li neke objekte prema određenom pravilu u jednu cjelinu, kažemo da smo odredili skup.
Članove koji tvore skup nazivamo još elementi skupa.
U matematici ćemo proučavati samo skupove čiji članovi imaju takva svojstva da temeljem njih možemo utvrditi pripada li neki objekt tom skupu ili mu ne pripada.
Primjer 1.
Ispišimo elemente skupa dvoznamenkastih brojeva manjih od Koliko ih ima?
Elementi skupa dvoznamenkastih brojeva manjih od
su brojevi
i
Ima ih
Primjer 2.
Prikazani su elementi skupa
Koje pravilo određuje elemente toga skupa?
Skup
je skup dana u tjednu. Svi njegovi elementi dani su u tjednu.
Skup smatramo zadanim ako znamo koji su njegovi članovi. Naziv skupa označavamo velikim tiskanim slovom. Elemente skupa zapisujemo unutar vitičastih zagrada i odvajamo zarezima. Primjerice:
je skup jednoznamenkastih neparnih brojeva, a
je skup dvoznamenkastih višekratnika broja
Katkad je takav način neprikladan jer ne možemo ispisati sve članove skupa - ako članova ima puno ili čak beskonačno. U tom slučaju skup zadajemo navođenjem (nekih) članova iz kojih je vidljivo svojstvo koje imaju svi članovi tog skupa. Primjerice, skup brojeva kojima brojimo su članovi skupa prirodnih brojeva:
,
,
Skup prirodnih brojeva označavamo slovom prema riječi naturalis, lat. prirodan.
Brojevi , , čine skup koji nazivamo skup prirodnih brojeva. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom
Skup možemo zadati i tako da zapišemo, primjerice,
te ga čitamo: U skupu
su svi članovi x takvi da su x-evi učenici 5. a razreda. Znak
čita se tako da se kaže “takvi da”.
Skup možemo zadati i svojstvom koje imaju njegovi članovi. Primjerice, pišemo:
(u skupu su svi članovi
sa svojstvom da je član
učenik 5. a razreda)
(u skupu su svi brojevi sa svojstvom da je broj paran prirodni broj).
Primjer 3.
Isti skup možemo zadati na više različitih načina.
Skup zadan opisno Skup zadan nabrajanjem elemenata Skup zadan simbolima skup je skup
svih godišnjih dobaskup je skup svih
parnih prirodnih brojeva
Promotrimo skup parnih jednoznamenkastih prirodnih brojeva:
Činjenicu da broj pripada skupu zapisujemo
(čitamo „ je član skupa “ ili “ je element skupa ”).
Činjenicu da broj ne pripada skupu zapisujemo
(čitamo „ nije član skupa“ ili “ nije element skupa ”).
Primjer 4.
Za skupove , , i čiji su članovi zadani opisom ispišimo sve članove i odredimo broj članova svakoga od njih.
a)
b)
c)
d)
a)
Skup
ima
članova.
b)
Skup
ima
članova.
c)
Skup
ima
član.
d) Budući da ne postoji prirodan broj koji pomnožen brojem
daje
zaključujemo da skup
nema nijednog člana.
Skup koji nema nijednog člana naziva se prazan skup i označuje se
Katkad se prazan skup označuje i
Pronađi odgovarajuće parove.
Razvrstaj likove u oval i otkrij pravilo. Zatim odaberi pravilo i odaberi likove koji zadovoljavaju pravilo.