Koliko je bojica u posudici za pribor?
U posudici za pribor je
20 bojica.
Prethodni zadatak riješili smo brojenjem. Brojeve kojima brojimo nazivamo prirodnim brojevima, a skup takvih brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva.
Poveži odgovarajuće parove.
Ožujak ima
|
7 dana. |
Minuta ima
|
31 dan. |
Dan ima
|
12 mjeseci. |
Tjedan ima
|
60 sekundi. |
Godina ima
|
24 sata. |
Zadatak povezivanja riješili smo koristeći se općepoznatim činjenicama vezanim uz brojeve. Ljudima su brojevi s vremenom postali izuzetno važni te danas jednostavno ne možemo ni zamisliti svijet bez brojeva.
A kako je sve počelo?
Vjeruje se da su se brojevi počeli koristiti iz potrebe i za opisivanje svijeta oko sebe.
Jedan od prvih dokaza brojenja i upotrebe brojeva je Ishango kost stara oko 20 000 godina. Kost je pronađena 1950. godine u tada belgijskoj koloniji Kongu. Duga je oko
10 cm i u nju su urezane brojne crtice. Danas je izložena u Muzeju znanosti u Bruxellesu u Belgiji.
Narod Piraha u prašumi Amazone nema riječi za brojeve veće od dva te se koristi izrazima poput nešto ili nekoliko.
Oznaka
N skupa prirodnih brojeva dolazi od prvog slova latinske riječi naturalis što znači prirodan.
Prirodni brojevi
Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N, a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.
N={1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11...}
Brojeve s obzirom na broj znamenaka dijelimo na jednoznamenkaste, dvoznamenkaste, troznamenkaste, četveroznamenkaste, peteroznamenkaste itd.
Razvrstaj zadane brojeve prema broju znamenaka.
Parni brojevi djeljivi su s brojem 2, tj. pri dijeljenju s brojem 2 nemaju ostatka. Parni brojevi završavaju znamenkama 0, 2, 4, 6 ili 8.
Neparni brojevi pri dijeljenju s brojem 2 imaju ostatak. Neparni brojevi završavaju znamenkama 1, 3, 5, 7 ili 9.
Razvrstaj brojeve na parne i neparne.
Skup prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo elemenata. Najmanji element skupa prirodnih brojeva je broj 1, a najveći ne postoji.
U skupu prirodnih brojeva svaki broj ima svog neposrednog sljedbenika. U skupu prirodnih brojeva svaki broj, osim broja 1, ima svog neposrednog prethodnika.
Prisjeti se, neposredni prethodnik je broj koji je za jedan manji od zadanog broja, a neposredni sljedbenik je broj koji je za jedan veći od zadanog broja.
Skup prirodnih brojeva s nulom
Dodamo li skupu prirodnih brojeva broj 0, dobivamo skup čiji su članovi 0, 1, 2, 3, 4... Taj skup brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva s nulom.
N0={0, 1, 2, 3, 4...}.
Brojeve zapisujemo brojkama. Znakove 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 nazivamo znamenkama dekadskog (desetinskog) brojevnog sustava. Njima zapisujemo sve brojke.
Brojeve
10,
100,
1 000,
10 000... nazivamo dekadskim jedinicama, a naš brojevni sustav nazivamo dekadskim brojevnim sustavom.
Brojke kojima danas zapisujemo brojeve nazivaju se arapske brojke jer ih Europljani preuzeli od Arapa u srednjem vijeku.
Arapi su ove brojke preuzeli iz indijskog Brahmi sustava.
Riješi sljedeća dva zadatka spajanja te razmisli što je različito u ovim načinima zapisivanja brojeva.
Poveži odgovarajuće brojke.
IX.
|
9 |
III.
|
12 |
XII.
|
7 |
VII.
|
3 |
Poveži odgovarajuću brojku i brojevnu riječ.
703
|
dvadeset i pet |
37
|
trideset i sedam |
52
|
sedamsto tri |
25
|
pedeset i dva |
Pri zapisivanju rimskih brojki značenje pojedine rimske znamenke nije ovisilo o tome gdje se ona nalazi dok je kod arapskih brojki vrijednost znamenke ovisila o mjestu na kojem se nalazi.
U dekadskom brojevnom sustavu svaka znamenka ima svoju mjesnu vrijednost odnosno poziciju. Takav sustav zovemo pozicijskim sustavom.
DEKADSKA MJESTA | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
MJESNE VRIJEDNOSTI BROJA |
ST 100 000 10 · 10 · 10 · 10 · 10 |
DT 10 000 10 · 10 · 10 · 10 |
T 1 000 10 · 10 · 10 |
S 100 10 · 10 |
D 10 10 |
J 1 |
Stotisućice | Desettisućice | Tisućice | Stotice | Desetice | Jedinice | |
BROJ | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ako pogledamo zapis nekog prirodnog broja, možemo primijetiti da ga možemo napisati kao zbroj umnožaka znamenaka i brojeva
1,
10,
100,
1 000,
10 000 itd.
Primjerice, broj 2 345 možemo napisati kao
2 345=2·1 000+3·100+4·10+5·1
tj.
2 345=2·1 000+3·100+4·10+5.
Možemo reći da najdesniju znamenku u zapisu množimo s brojem 1. Ostale znamenke kod višeznamenkastih brojeva množimo tako da idemo redom dalje s zdesna na lijevo i množimo brojevima 10, 100, 1 000, 10 000 itd. Kažemo da je najdesnija znamenka znamenka jedinica, zatim lijevo od nje slijedi znamenka desetica, zatim stotica, zatim tisućica itd.
Dekadske jedinice ( 1, 10, 100, 1 000, 10 000 itd.) kraće zapisujemo
1 =10010 =101100 =1021 000 =10310 000=104100 000 =105
itd.
Koristeći se kraćim zapisom dekadskih jedinica, broj 2 345 možemo zapisati
2 345=2·103+3·102+4·101+5·100.
Broj
2 345 čitamo dvije tisuće tristo četrdeset (i) pet.
Primjer 1.
Napišimo u obliku prirodnog broja sljedeće brojeve.
- 7·1 000 + 4·100 + 2·10 + 3·1
- 9·105 + 3·104+6·103+5·102
1 | jedan |
100 |
10 | deset | 101 |
100 | sto | 102 |
1 000 |
tisuću | 103 |
10 000 |
deset tisuća | 104 |
100 000 |
sto tisuća |
105 |
1 000 000 |
milijun | 106 |
10 000 000 |
deset milijuna |
107 |
100 000 000 |
sto milijuna |
108 |
1 000 000 000 |
milijarda | 109 |
1 000 000 000 000 |
bilijun | 1012 |
1 000 000 000 000 000 |
bilijarda | 1015 |
Više o čitanju velikih brojeva možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije.
Gugol (engl. googol) je naziv za broj koji u svome dekadskom zapisu ima znamenku
1 koju slijedi sto nula, tj. broj 10100.
Ime mu je dao devetogodišnji dječak Milton Sirotta, nećak matematičara Edwarda Kasnera. Gugolpleks (engl. googolplex) je broj 10googol.
Poznata tražilica Google dobila je svoje ime po netočno napisanom nazivu ovoga broja. Njezini su osnivači, Larry Page i Sergey Brin, 1997. godine birali naziv svoje tvrtke. U pretraživač slobodnih domena zabunom su upisali google umjesto googol. Domena je bila slobodna, a naziv im se svidio te su je odabrali za svoju tražilicu. Sjedište kompanije koje se nalazi u Kalifoniji nazvano je Googleplex.
Za potrebe praktičnog računanja ili za provjeru smislenosti rješenja nije uvijek potrebno precizno računanje. Dobivene vrijednosti tada zaokružujemo do najbliže desetice, stotice, tisućice itd. Pri tome se pridržavamo jednostavnih pravila.
Ako je znamenka koju ''zanemarujemo'' manja od 5, početni dio broja ne mijenjamo, a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule.
Ako je znamenka koju ''zanemarujemo'' veća ili jednaka 5, znamenku koja joj prethodi povećavamo za 1, a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule.
Primjer 2.
Broj 19 862 zaokružimo na:
a) najbližu deseticu
b) najbližu stoticu
c) najbližu tisućicu
d) najbližu desettisućicu.
a) Znamenka jedinica zadanog broja je 2, dakle početni dio broja ne mijenjamo, a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule te možemo napisati 19 862≈19 860 te čitamo 19 862 približno je 19 860.
b)
19 862≈19 900
c)
19 862≈20 000
d)
19 862≈20 000
Znak ≈ čitamo približno.
Marko je pisano zbrojio brojeve 1 358 i 235 i dobio 3 708. Andrea je odmah rekla da je pogriješio pri računu jer je trebao dobiti oko 1 600. Što misliš kako je Andrea došla do te procjene? Objasni svoj odgovor.
Andrea je brojeve zaokružila na najbližu stoticu te je dobila redom 1 400 i 200.
Zaokružene brojeve je zbrojila i dobila 1 600. Rješenje Markovog zadatka trebalo je biti oko 1 600 stoga je odmah znala da je Marko pogriješio pri računu.
U Večeri matematike 2016. sudjelovalo je ukupno
95 954 sudionika. U novinama je zabilježeno da je broj sudionika iznosio
100 000. Kako su novine došle do te procjene? Što misliš, zašto je napisano
100 000, a ne
95 954?
Novine su broj sudionika zaokružile na najbližu desettisućicu. Čitateljima je jednostavnije upamtiti broj 100 000 nego broj 95 954.
U Večeri matematike 2018. godine sudjelovalo je
105 160 osoba. Odluči na koju bi mjesnu vrijednost bilo smisleno zaokružiti broj sudionika ako pišeš novinski članak? Objasni svoj odgovor.
Broj sudionika najsmislenije bi bilo zaokružiti na najbližu tisućicu. Broj koji se dobije nije značajno različit od stvarnog broja, a jednostavnije je upamtiti podatak.
Pomogni kornjači doći do salate i pri tome dodatno uvježbaj zaokruživanje prirodnog broja na najbližu deseticu i/ili najbližu stoticu.
Istraži deset različitih zanimljivosti u kojima se spominju veliki brojevi. Napravi plakat u kojem ćeš ih predstaviti. Napiši sve brojeve kao brojke i kao brojevne riječi.
Ako želiš, možeš odigrati i sljedeću igru.