Koliko je bojica u posudici za pribor?
U posudici za pribor je
bojica.
Prethodni zadatak riješili smo brojenjem. Brojeve kojima brojimo nazivamo prirodnim brojevima, a skup takvih brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva.
Poveži odgovarajuće parove.
Godina ima
|
dana. |
Dan ima
|
dan. |
Ožujak ima
|
mjeseci. |
Minuta ima
|
sekundi. |
Tjedan ima
|
sata. |
Zadatak povezivanja riješili smo koristeći se općepoznatim činjenicama vezanim uz brojeve. Ljudima su brojevi s vremenom postali izuzetno važni te danas jednostavno ne možemo ni zamisliti svijet bez brojeva.
A kako je sve počelo?
Vjeruje se da su se brojevi počeli koristiti iz potrebe i za opisivanje svijeta oko sebe.
Jedan od prvih dokaza brojenja i upotrebe brojeva je Ishango kost stara oko 20 000 godina. Kost je pronađena 1950. godine u tada belgijskoj koloniji Kongu. Duga je oko
i u nju su urezane brojne crtice. Danas je izložena u Muzeju znanosti u Bruxellesu u Belgiji.
Narod Piraha u prašumi Amazone nema riječi za brojeve veće od dva te se koristi izrazima poput nešto ili nekoliko.
Oznaka
skupa prirodnih brojeva dolazi od prvog slova latinske riječi naturalis što znači prirodan.
Prirodni brojevi
Skup prirodnih brojeva označavamo slovom a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.
Brojeve s obzirom na broj znamenaka dijelimo na jednoznamenkaste, dvoznamenkaste, troznamenkaste, četveroznamenkaste, peteroznamenkaste itd.
Razvrstaj zadane brojeve prema broju znamenaka.
Parni brojevi djeljivi su s brojem tj. pri dijeljenju s brojem nemaju ostatka. Parni brojevi završavaju znamenkama ili
Neparni brojevi pri dijeljenju s brojem imaju ostatak. Neparni brojevi završavaju znamenkama ili
Razvrstaj brojeve na parne i neparne.
Skup prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo elemenata. Najmanji element skupa prirodnih brojeva je broj a najveći ne postoji.
U skupu prirodnih brojeva svaki broj ima svog neposrednog sljedbenika. U skupu prirodnih brojeva svaki broj, osim broja ima svog neposrednog prethodnika.
Prisjeti se, neposredni prethodnik je broj koji je za jedan manji od zadanog broja, a neposredni sljedbenik je broj koji je za jedan veći od zadanog broja.
Skup prirodnih brojeva s nulom
Dodamo li skupu prirodnih brojeva broj dobivamo skup čiji su članovi Taj skup brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva s nulom.
Brojeve zapisujemo brojkama. Znakove i nazivamo znamenkama dekadskog (desetinskog) brojevnog sustava. Njima zapisujemo sve brojke.
Brojeve
nazivamo dekadskim jedinicama, a naš brojevni sustav nazivamo dekadskim brojevnim sustavom.
Brojke kojima danas zapisujemo brojeve nazivaju se arapske brojke jer ih Europljani preuzeli od Arapa u srednjem vijeku.
Arapi su ove brojke preuzeli iz indijskog Brahmi sustava.
Riješi sljedeća dva zadatka spajanja te razmisli što je različito u ovim načinima zapisivanja brojeva.
Poveži odgovarajuće brojke.
III.
|
|
XII.
|
|
IX.
|
|
VII.
|
Poveži odgovarajuću brojku i brojevnu riječ.
|
dvadeset i pet |
|
trideset i sedam |
|
sedamsto tri |
|
pedeset i dva |
Pri zapisivanju rimskih brojki značenje pojedine rimske znamenke nije ovisilo o tome gdje se ona nalazi dok je kod arapskih brojki vrijednost znamenke ovisila o mjestu na kojem se nalazi.
U dekadskom brojevnom sustavu svaka znamenka ima svoju mjesnu vrijednost odnosno poziciju. Takav sustav zovemo pozicijskim sustavom.
DEKADSKA MJESTA | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
MJESNE VRIJEDNOSTI BROJA |
ST |
DT |
T |
S |
D |
J |
Stotisućice | Desettisućice | Tisućice | Stotice | Desetice | Jedinice | |
BROJ | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ako pogledamo zapis nekog prirodnog broja, možemo primijetiti da ga možemo napisati kao zbroj umnožaka znamenaka i brojeva
itd.
Primjerice, broj možemo napisati kao
tj.
Možemo reći da najdesniju znamenku u zapisu množimo s brojem Ostale znamenke kod višeznamenkastih brojeva množimo tako da idemo redom dalje s zdesna na lijevo i množimo brojevima itd. Kažemo da je najdesnija znamenka znamenka jedinica, zatim lijevo od nje slijedi znamenka desetica, zatim stotica, zatim tisućica itd.
Dekadske jedinice ( itd.) kraće zapisujemo
itd.
Koristeći se kraćim zapisom dekadskih jedinica, broj možemo zapisati
Broj
čitamo dvije tisuće tristo četrdeset (i) pet.
Primjer 1.
Napišimo u obliku prirodnog broja sljedeće brojeve.
jedan |
|
|
deset | ||
sto | ||
|
tisuću | |
|
deset tisuća | |
|
sto tisuća |
|
|
milijun | |
|
deset milijuna |
|
|
sto milijuna |
|
|
milijarda | |
|
bilijun | |
|
bilijarda |
Više o čitanju velikih brojeva možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije.
Gugol (engl. googol) je naziv za broj koji u svome dekadskom zapisu ima znamenku
koju slijedi sto nula, tj. broj
Ime mu je dao devetogodišnji dječak Milton Sirotta, nećak matematičara Edwarda Kasnera. Gugolpleks (engl. googolplex) je broj
Poznata tražilica Google dobila je svoje ime po netočno napisanom nazivu ovoga broja. Njezini su osnivači, Larry Page i Sergey Brin, 1997. godine birali naziv svoje tvrtke. U pretraživač slobodnih domena zabunom su upisali google umjesto googol. Domena je bila slobodna, a naziv im se svidio te su je odabrali za svoju tražilicu. Sjedište kompanije koje se nalazi u Kalifoniji nazvano je Googleplex.
Za potrebe praktičnog računanja ili za provjeru smislenosti rješenja nije uvijek potrebno precizno računanje. Dobivene vrijednosti tada zaokružujemo do najbliže desetice, stotice, tisućice itd. Pri tome se pridržavamo jednostavnih pravila.
Ako je znamenka koju ''zanemarujemo'' manja od početni dio broja ne mijenjamo, a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule.
Ako je znamenka koju ''zanemarujemo'' veća ili jednaka znamenku koja joj prethodi povećavamo za a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule.
Primjer 2.
Broj zaokružimo na:
a) najbližu deseticu
b) najbližu stoticu
c) najbližu tisućicu
d) najbližu desettisućicu.
a) Znamenka jedinica zadanog broja je dakle početni dio broja ne mijenjamo, a preostale znamenke koje slijede pretvaramo u nule te možemo napisati te čitamo približno je
b)
c)
d)
Znak čitamo približno.
Marko je pisano zbrojio brojeve i i dobio Andrea je odmah rekla da je pogriješio pri računu jer je trebao dobiti oko Što misliš kako je Andrea došla do te procjene? Objasni svoj odgovor.
Andrea je brojeve zaokružila na najbližu stoticu te je dobila redom i
Zaokružene brojeve je zbrojila i dobila Rješenje Markovog zadatka trebalo je biti oko stoga je odmah znala da je Marko pogriješio pri računu.
U Večeri matematike 2016. sudjelovalo je ukupno
sudionika. U novinama je zabilježeno da je broj sudionika iznosio
Kako su novine došle do te procjene? Što misliš, zašto je napisano
a ne
Novine su broj sudionika zaokružile na najbližu desettisućicu. Čitateljima je jednostavnije upamtiti broj nego broj
U Večeri matematike 2018. godine sudjelovalo je
osoba. Odluči na koju bi mjesnu vrijednost bilo smisleno zaokružiti broj sudionika ako pišeš novinski članak? Objasni svoj odgovor.
Broj sudionika najsmislenije bi bilo zaokružiti na najbližu tisućicu. Broj koji se dobije nije značajno različit od stvarnog broja, a jednostavnije je upamtiti podatak.
Pomogni kornjači doći do salate i pri tome dodatno uvježbaj zaokruživanje prirodnog broja na najbližu deseticu i/ili najbližu stoticu.
Istraži deset različitih zanimljivosti u kojima se spominju veliki brojevi. Napravi plakat u kojem ćeš ih predstaviti. Napiši sve brojeve kao brojke i kao brojevne riječi.
Ako želiš, možeš odigrati i sljedeću igru.