Rub staze prikazat ćemo kao dužinu (dio brojevnog pravca). Početku staze pridružit ćemo broj $0,$ a zatim ćemo označiti točke koje su od početka staze udaljene $1,$ $2,$ $3,$ $4,$ $5$ i $6$ (metara).

Da bismo odredili mjesto za drugu sadnicu čempresa (prva je na početku staze), moramo razmak između $0$ i $1$ (metra) podijeliti na dva jednaka dijela. Točki koja je polovište ove dužine pridružit ćemo razlomak $\frac{1}{2}$ (metra).

Nastavljajući na isti način, na po dva jednaka dijela dijelimo razmake između $1$ i $2,$ $2$ i $3,$ $3$ i $4,$ $4$ i $5$ te $5$ i $6.$

Budući da je $1=\frac{2}{2}$ i $2=\frac{4}{2},$ polovištu dužine između točaka pridruženih brojevima $1$ i $2$ pridružit ćemo razlomak $\frac{3}{2}.$ Polovištima preostalih dužina redom pridružimo brojeve $\frac{5}{2},$ $\frac{7}{2},$ $\frac{9}{2}$ i $\frac{11}{2}.$

Rub staze prikazat ćemo kao dužinu (dio brojevnog pravca). Početku staze pridružit ćemo broj $0,$ a zatim ćemo označiti točke koje su od početka staze udaljene $1,$ $2,$ $3,$ $4,$ $5$ i $6$ metara.

Da bismo odredili mjesto za drugu sadnicu ruže (prva je na početku staze), moramo razmak između $0$ i $1$ metra podijeliti na pet jednakih dijelova. Prvoj točki nakon ishodišta  pridružit ćemo razlomak $\frac{1}{5},$ drugoj točki razlomak $\frac{2}{5},$ trećoj razlomak $\frac{3}{5},$ a četvrtoj razlomak $\frac{4}{5}.$

Nastavljajući na isti način, na po pet jednakih dijelova dijelimo razmake između $1$ i $2,$ $2$ i $3,$ $3$ i $4,$ $4$ i $5$ te $5$ i $6.$

Budući da je $1=\frac{5}{5}$ i $2=\frac{10}{5},$ točkama koje se nalaze između točaka pridruženih brojevima $1$ i $2$ pridružit ćemo redom razlomke $\frac{6}{5},\frac{7}{5},\frac{8}{5}$ i $\frac{9}{5}.$ Na isti način nastavljamo s ostalim razmacima.

Jedinična dužina podijeljena je na 3 sukladna dijela.

Zato svi razlomci pridruženi istaknutim točkama moraju imati nazivnik 3.

Brojnik razlomka određen je "udaljenošću" točke od ishodišta, pri čemu je "jedinica mjerenja udaljenosti" broj dijelova jedinične dužine.

Zato su točkama $A,$ $B,$ $C$ i $D$ redom pridruženi razlomci $\frac{1}{3},$ $\frac{7}{3},$ $\frac{8}{3}$ i $\frac{11}{3}.$

Uobičajeno je broj pridružen pojedinoj točki zapisati u zagradi nakon imena točke, tj. koristiti se oznakama  $A\left(\frac{1}{3}\right),$ $B\left(\frac{7}{3}\right),$ $C\left(\frac{8}{3}\right),$ $D\left(\frac{11}{3}\right).$

Budući da je nazivnik svih zadanih razlomaka jednak $5,$ organizirat ćemo brojevni pravac s prikladno odabranom jediničnom dužinom koju je moguće jednostavno podijeliti na $5$ jednakih dijelova.

Jediničnu dužinu $\overline{OE}$ dijelimo na pet jednakih dijelova. Dobiveni dio prenosimo od ishodišta udesno $4,$ $7,$ $11,$ odnosno $18$ puta.

a) Prikažimo razlomke $\frac{3}{5}$ i $\frac{4}{5}$ na brojevnom pravcu.

Točka pridružena razlomku $\frac{3}{5}$ nalazi se lijevo od točke pridružene razlomku $\frac{4}{5},$ što znači da je $\frac{3}{5}<\frac{4}{5}.$

Isti zaključak možemo potkrijepiti i grafički, prikazujući zadane razlomke kao dijelove jednakih objekata (npr. sukladnih pravokutnika).

b) Prikažimo razlomke $\frac{7}{8}$ i $\frac{11}{8}$ na brojevnom pravcu.

Točka pridružena razlomku $\frac{7}{8}$ nalazi se lijevo od točke pridružene razlomku $\frac{11}{8},$ što znači da je $\frac{7}{8}<\frac{11}{8}.$

Isti zaključak možemo potkrijepiti i grafički, prikazujući zadane razlomke kao dijelove jednakih objekata (npr. sukladnih krugova).

Prikažimo grafički obje čokolade kao sukladne pravokutnike. Prvi pravokutnik podijelimo na pet, a drugi na deset jednakih dijelova pa obojimo $\frac{3}{5}$ prvog i $\frac{3}{10}$ drugog pravokutnika.

Sa slike je vidljivo da je Maja pojela više čokolade nego Petra, tj. da je  $\frac{3}{5}>\frac{3}{10}.$