x
Učitavanje

4.1 Razlomci i decimalni brojevi

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Možeš li pomoći ovim brojevima pronaći pravi put?

Na koja vrata, prema tvom mišljenju, nikako ne bi trebali pokucati?

Zašto? 

Pripadnost razlomka skupu
Brojevi 0.1 i 3/100 neodlučni su koja su vrata njihova: N, Z ili Q

Pogledaj video i provjeri bi li tvoj savjet pomogao brojevima iz uvodne ilustracije.

O brojevnim skupovima

Decimalni zapis dekadskog razlomka

Iako postoje i negativni razlomci, odnosno negativni decimalni brojevi, za sada se njima nećemo baviti. Proučavat ćemo nenegativne brojeve.

Što misliš, postoji li uopće razlika između pojmova pozitivni broj i nenegativni broj?

U zadatcima koji slijede provjeri svoje predznanje. 

Postotak i promil

U svakodnevnom se životu vrlo često upotrebljavaju dekadski razlomci, posebno oni kojima je nazivnik 100  i 1000 . Ovi se razlomci mogu zapisati kao postotak ( % i promil ( ).

Postotak

Postotak je razlomak s nazivnikom 100 .

p 100 = p %

Promil

Promil je razlomak s nazivnikom  1000 .

p 1000 = p

Zanimljivost

Promilima se najčešće iskazuje salinitet (slanost) morske vode, udio alkohola u krvi i stopa demografskih promjena.

Jadransko more, na primjer, ima salinitet 38 , što znači da 1000 g morske vode sadrži 38 g soli, a 962 g čiste vode. Za usporedbu, prosječna slanost svjetskog mora iznosi 35 .

Vozač ne smije upravljati vozilom ako u krvi ima iznad 0.5 alkohola. Želiš li saznati više detalja, posjeti mrežne stranice Ministarstva unutarnjih poslova.

Na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku možeš pronaći razne podatke. Promili su, umjesto znakom , u mnogim tablicama istaknuti opisno: primjerice, stopa na 1000 stanovnika.

Omjeri

Želimo li zapisati koliko je puta neka veličina manja od druge ili koliko je puta neka veličina veća od druge, zapisujemo omjer tih dviju veličina.

Omjer

:Količnik brojeva a i b , b 0 nazivamo još i omjerom tih brojeva i zapisujemo a : b . Zapisani omjer čitamo: a prema b ili a naprema b .

Vrijedi: a : b = a b .

Broj a je prvi član omjera (brojnik), a broj b je drugi član omjera (nazivnik).

Primjer 1.

Koji omjer ima  1 g   prema  1 kg ? Zapiši taj omjer i kao razlomak.

Želimo li zapisati omjer dviju veličina, one moraju biti istoimene, tj. moraju biti zapisane istim mjernim jedinicama. S obzirom na to da vrijedi 1 kg = 1000 g možemo pisati:

1 g : 1 kg = 1 g : 1000 g = 1 : 1000 = 1 1000 .

Iz ovoga zapisa možemo vidjeti da je gram 1000 puta manji od kilograma.


Zanimljivost

Omjer je, dakle, količnik ili kvocijent.

Na mnogim jezicima riječ kvocijent – quoziente (tal.), Quotient (njem.), quotient (fr.), quotient (engl.), quotiens (lat.) – počinje slovom Q pa je to slovo odabrano kao oznaka skupa racionalnih brojeva.

Odakle naziv racionalni? Odgovor ponovno možeš naći u korijenu riječi – ratio (lat.), ratio (engl.) – što znači omjer.

Drugim riječima, skupu Q pripadaju brojevi koji se mogu zapisati kao omjer, odnosno kvocijent dvaju brojeva.

Precizniju i detaljniju definiciju skupa racionalnih brojeva upoznat ćeš u sedmom razredu.

Projekt

S pomoću geografske karte odaberi nekoliko mora iz različitih toplinskih pojaseva, istraži na internetu njihovu salinitetu te pokušaj naći vezu između geografskog položaja i saliniteta mora. Provjeri svoje zaključke u razgovoru s predmetnim nastavnikom Geografije.

...i na kraju

... ne zaboravi: količnik, omjer, razlomak, postotak, promil, decimalni broj – nisu različite vrste brojeva; sve su to samo načini na koje možemo zapisati isti broj.

U jedinicama koje slijede uvježbat ćeš prijelaze iz jednog zapisa u drugi.

Povratak na vrh