Možeš li pomoći ovim brojevima pronaći pravi put?
Na koja vrata, prema tvom mišljenju, nikako ne bi trebali pokucati?
Zašto?
Pogledaj video i provjeri bi li tvoj savjet pomogao brojevima iz uvodne ilustracije.
Iako postoje i negativni razlomci, odnosno negativni decimalni brojevi, za sada se njima nećemo baviti. Proučavat ćemo nenegativne brojeve.
Što misliš, postoji li uopće razlika između pojmova pozitivni broj i nenegativni broj?
U zadatcima koji slijede provjeri svoje predznanje.
U svakodnevnom se životu vrlo često upotrebljavaju dekadski razlomci, posebno oni kojima je nazivnik i Ovi se razlomci mogu zapisati kao postotak ( ) i promil ( ).
Postotak
Postotak je razlomak s nazivnikom
Promil
Promil je razlomak s nazivnikom
Promilima se najčešće iskazuje salinitet (slanost) morske vode, udio alkohola u krvi i stopa demografskih promjena.
Jadransko more, na primjer, ima salinitet što znači da morske vode sadrži soli, a čiste vode. Za usporedbu, prosječna slanost svjetskog mora iznosi
Vozač ne smije upravljati vozilom ako u krvi ima iznad alkohola. Želiš li saznati više detalja, posjeti mrežne stranice Ministarstva unutarnjih poslova.
Na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku možeš pronaći razne podatke. Promili su, umjesto znakom u mnogim tablicama istaknuti opisno: primjerice, stopa na stanovnika.
Želimo li zapisati koliko je puta neka veličina manja od druge ili koliko je puta neka veličina veća od druge, zapisujemo omjer tih dviju veličina.
:Količnik brojeva
i
nazivamo još i omjerom tih brojeva i zapisujemo
Zapisani omjer čitamo:
prema
ili
naprema
Vrijedi:
Broj je prvi član omjera (brojnik), a broj je drugi član omjera (nazivnik).
Primjer 1.
Koji omjer ima prema Zapiši taj omjer i kao razlomak.
Želimo li zapisati omjer dviju veličina, one moraju biti istoimene, tj. moraju biti zapisane istim mjernim jedinicama. S obzirom na to da vrijedi
možemo pisati:
Iz ovoga zapisa možemo vidjeti da je gram puta manji od kilograma.
Omjer je, dakle, količnik ili kvocijent.
Na mnogim jezicima riječ kvocijent – quoziente (tal.), Quotient (njem.), quotient (fr.), quotient (engl.), quotiens (lat.) – počinje slovom Q pa je to slovo odabrano kao oznaka skupa racionalnih brojeva.
Odakle naziv racionalni? Odgovor ponovno možeš naći u korijenu riječi – ratio (lat.), ratio (engl.) – što znači omjer.
Drugim riječima, skupu Q pripadaju brojevi koji se mogu zapisati kao omjer, odnosno kvocijent dvaju brojeva.
Precizniju i detaljniju definiciju skupa racionalnih brojeva upoznat ćeš u sedmom razredu.
S pomoću geografske karte odaberi nekoliko mora iz različitih toplinskih pojaseva, istraži na internetu njihovu salinitetu te pokušaj naći vezu između geografskog položaja i saliniteta mora. Provjeri svoje zaključke u razgovoru s predmetnim nastavnikom Geografije.
... ne zaboravi: količnik, omjer, razlomak, postotak, promil, decimalni broj – nisu različite vrste brojeva; sve su to samo načini na koje možemo zapisati isti broj.
U jedinicama koje slijede uvježbat ćeš prijelaze iz jednog zapisa u drugi.