Za viteške dvoboje sigurno ste čuli. Znate li da su se i matematičari borili na dvobojima? Za pobjedu na dvoboju trebalo je riješiti više matematičkih zadataka u zadanom vremenu. Poznat je dvoboj iz 16. stoljeća između Tartaglije i Fiora. Tartaglia je neposredno prije dvoboja otkrio formulu za rješavanje kubnih jednadžbi koje imaju oblik
i zahvaljujući tome pobijedio u dvoboju. Kako je Tartaglia rješavao kubne jednadžbe i do kojih je to otkrića u matematici dovelo, proučit ćete u ovoj jedinici. O matematičkim dvobojima možete pročitati više na ovoj poveznici.
Primjer 1.
Rješenje jednadžbe koja ima oblik dobiva se formulom
Riješimo jednadžbu
Vidimo da je i Uvrstite vrijednosti i izračunajte U računu se koristite džepnim računalom. Koji ste broj dobili? Je li taj broj zaista rješenje jednadžbe? Provjerite.
Dobili smo Dobiveni broj je rješenje, a to možemo provjeriti uvrštavanjem u jednadžbu.
Koristeći se formulom iz primjera 1. riješite jednadžbu
Jeste li dobili rješenje? Zašto? Možete li na neki drugi način riješiti jednadžbu?
Iz jednadžbe možemo pročitati da je i Primjenjujući formulu dobivamo što ne možemo izračunati jer ne postoji realni broj čiji bi kvadrat bio Jednadžba se može riješiti faktorizacijom:
pa su rješenja
U prethodnom smo zadatku vidjeli primjer jednadžbe koja očito ima rješenja. Formula do koje su u 16. stoljeću došli Tartaglija i još neki drugi matematičari ne može se primijeniti jer se u njoj pojavljuje drugi korijen iz negativnog broja. Taj su slučaj nazivali casus irreducibilis. Rješenje problema predložio je 1572. godine matematičar Bombelli u svojoj knjizi Algebra. Bombelli je uveo nove brojeve čiji su kvadrati negativni i opisao je kako se s njima računa.
Spomenuti matematičar Bombelli opisao je broj koji nije realan. Nazvao ga je plus od minusa i rekao je da plus od minusa pomnožen s plusom od minusa daje minus. Današnjim bismo jezikom rekli da je kvadrat tog broja negativan.
Opišimo brojeve čiji su kvadrati negativni. Za početak uzmimo broj čiji je kvadrat
Broj
sa svojstvom da je
zove se imaginarna jedinica
.
Primjer 2.
Realne brojeve znamo zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Kako ćemo računati s imaginarnom jedinicom? Za početak pomnožimo imaginarnu jedinicu s nekim realnim brojem i zapišimo rezultat.
...
Dobili smo brojeve oblika
Broj oblika gdje je realan broj različit od a je imaginarna jedinica sa svojstvom da je zove se imaginarni broj .
Primjer 3.
Zbrojimo realan i imaginaran broj.
Dobili smo brojeve oblika
Kompleksni broj je broj koji ima oblik gdje su i realni brojevi, a je imaginarna jedinica,
Broj
nazivamo realni dio kompleksnog broja
i označujemo
Broj nazivamo imaginarni dio kompleksnog broja i označujemo
Skup čiji su elementi kompleksni brojevi nazivamo skup kompleksnih brojeva.
Skup kompleksnih brojeva je skup
Riješite zadatke.
Realne smo brojeve prikazivali na brojevnom pravcu. Kako ćemo prikazati kompleksne brojeve?
Primjer 4.
Prikažimo kompleksni broj Realni dio kompleksnog broja je imaginarni je dio Ta dva broja možemo prikazati u ravnini. Prikažimo realni dio na osi apscisa, a imaginarni dio na osi ordinata. Kompleksni broj prikazat ćemo točkom Ravninu u kojoj prikazujemo kompleksne brojeve nazvat ćemo Gaussova ili kompleksna ravnina.
Gaussova ili kompleksna ravnina je ravnina u kojoj prikazujemo kompleksne brojeve. Realni dio kompleksnog broja prikazujemo na osi apscisa, a imaginarni dio na osi ordinata.
Prikažite u Gaussovoj ravnini kompleksne brojeve.
Koji su kompleksni brojevi prikazani na slici? Opišite kako su povezani? Kako biste opisali njihov međusobni položaj u Gaussovoj ravnini?
Prikazani su kompleksni brojevi
Ta dva kompleksna broja imaju jednake realne dijelove i imaginarne dijelove suprotnog predznaka. U Gaussovoj ravnini prikazani su točkama koje su simetrične s obzirom na os apscisa.
Kompleksne brojeve čiji su realni dijelovi jednaki i imaginarni dijelovi suprotnog predznaka nazivamo konjugirano kompleksni brojevi. Označujemo ih sa
i
Ako je
onda je
U Gaussovoj su ravnini prikazani točkama koje su simetrične s obzirom na os apscisa.
Spojite konjugirano kompleksne brojeve.
|
|
|
|
|
|
|
Prisjetimo se apsolutne vrijednosti realnog broja. Riješite zadatke.
Na isti ćemo način definirati apsolutnu vrijednost ili modul kompleksnog broja.
Modul ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja je udaljenosti tog broja od ishodišta u Gaussovoj ravnini. Označuje se sa
Primjer 5.
Kako ćemo odrediti modul zadanoga kompleksnog broja? Pogledajte u animaciji.
Odredite modul kompleksnog broja sa slike.
Poredajte korake računa.
Zapišite formulom kako se računa modul kompleksnog broja
Modul kompleksnog broja računa se formulom
Modul kompleksnog broja je:
Prisjetite se skupova brojeva koje znamo otprije.
Uparite.
Naučili ste rješavati različite jednadžbe. Vezano za jednadžbu možemo promatrati kojem skupu brojeve pripada njezino rješenje. Kažemo da je jednadžba rješiva u nekom skupu brojeva ako njezino rješenje pripada tom skupu. Ako rješenje ne pripada danom skupu, jednadžba nije rješiva u tom skupu. Riješite zadatke.
Jednadžba nije rješiva u skupu
Jednadžba nije rješiva u skupu
Jednadžba nije rješiva u skupu
Jednadžba nije rješiva u skupu
Vidimo da se pri svakom proširivanju skupova brojeva u novom skupu mogu riješiti jednadžbe koje u prethodnom nije bilo moguće riješiti.