Edita je prihvatila posao prodavačice sladoleda. Ponuđena joj je plaća od kuna na dan i lipa za svaki prodani sladoled.
a. Koliko će u jednome danu zaraditi ako proda sladoleda?
b. Koliko je sladoleda prodala u jednome danu ako je zaradila kuna?
Ako Edita proda
sladoled, zaradit će
kuna, a za svaki sljedeći prodani sladoled još
kuna, pa zaključujemo da se radi o aritmetičkome nizu čiji je početni član
a. Za prodanih sladoleda Edita će zaraditi kuna.
b. Zarada kuna znači pa slijedi
odnosno da je Edita taj dan prodala
sladoleda.
U prethodnim ste jedinicama upoznali aritmetički i geometrijski niz. Kako ih razlikujemo? Kako ćemo iz podataka u zadatku odrediti o kojem se nizu radi? Pogledajmo.
Zadan je niz s općim članom
Odgovorite na pitanja.
Izračunajte:
Na osnovi prethodnih računa zaključujemo da niz nije
Poredajte korake računanja.
Primjer 1.
Promotrimo još jednom formulu za opći član niza iz prethodnog zadatka: Uočavamo da je ovisnost općeg člana o rednom broju linearna. Zaključili smo da je ovaj niz aritmetički jer je za sve prirodne brojeve Jesu li aritmetički svi nizovi u kojima je ovisnost općeg člana o rednom broju linearna? Zapišite neke primjere pa provjerite.
Provjerimo i općenito. Neka je Izračunajte razliku Što zaključujemo?
i zaključujemo da je niz aritmetički s razlikom
Niz u kojemu je ovisnost općeg člana o rednom broju linearna aritmetički je niz s razlikom
Zadan je niz s općim članom
Odgovorite na pitanja.
Izračunajte:
Na osnovi prethodnih računa zaključujemo da niz nije
Poredajte korake računanja.
Primjer 2.
Promotrimo još jednom formulu za opći član niza iz prethodnog zadatka: Ovisnost općeg člana o rednom broju je eksponencijalna. Zaključili smo da je ovaj niz geometrijski jer je za sve prirodne brojeve Jesu li geometrijski svi nizovi u kojima je ovisnost općeg člana o rednom broju eksponencijalna? Zapišite neke primjere pa provjerite.
Provjerimo i općenito. Neka je Izračunajte kvocijent Što zaključujemo?
Niz je geometrijski s kvocijentom
Za svaki od nizova odredite prvi član te je li niz aritmetički ili geometrijski. Za aritmetičke odredite razliku, za geometrijske kvocijent.
Riješite još nekoliko zadataka s aritmetičkim i geometrijskim nizom.
Primjer 3.
Kada govorimo o modeliranju, obično mislimo na situacije iz stvarnoga života. No modelirati možemo i unutar matematike.
Pogledajmo jedan primjer.
Osnovni format papira nosi oznaku A uz koju se stavljaju brojevi Početni format A ima dimenzije i površina mu iznosi približno Sljedeći format A dobije se tako da se dulja stranica formata A prepolovi, format A dobije se tako da se dulja stranica formata A prepolovi i tako dalje s ostalim formatima.
Proučite što se događa s površinama papira te odredite površinu papira formata A