Matematika 4

Jeste li znali?

Spomenuti matematičar Bombelli opisao je broj koji nije realan. Nazvao ga je plus od minusa i rekao je da plus od minusa pomnožen s plusom od minusa daje minus. Današnjim bismo jezikom rekli da je kvadrat tog broja negativan.

Jeste li znali?

Rimljani su se latinskom riječilimes koristili za granicu između dvaju posjeda, odnosno utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva. Pritom je limes mogao biti umjetno podignuta granica u obliku bedema, nasipa, kule za promatranje, rovova i sl. Rimski su limesi bili: Antoninov zid i Hadrijanov zid u Britaniji, Limes Germanicus u Germaniji, Dunavski limes, Trajanov zid u istočnoj Europi, Limes Alutanus i Limes Transalutanus u Daciji, Limes Arabicus u Arabiji i Limes Tripolitanus u Libiji.

Jeste li znali?

Oznaku $f (x)$ za standardni zapis realne funkcije Leonard Euler uveo je 1734. godine. Godine 1755. objavio je knjigu pod naslovom Institutiones calculi differentialis u kojoj definira pojam funkcije. Prema Euleru, ako neka veličina ovisi o drugoj veličini na način da se mijenja čim se mijenja i druga veličina, ona se naziva funkcijom druge veličine, koju tada nazivamo i nezavisnom veličinom.

Jeste li znali?

Diferencijalni račun grana je matematike koja je nastala u 17 . stoljeću. Sir Isaac Newton (1643. – 1727.) i Gottfried von Leibnitz (1646. – 1716.) zaslužni su za važan iskorak u razmišljanju potrebnom za razvoj diferencijalnog računa. Oba matematičara pokušavala su pronaći algebarsku metodu za računanje koeficijenta smjera tangente u proizvoljnoj točki krivulje i računanje brzine promjene jedne varijable u odnosu na drugu.

Jeste li znali?

Problemom brzine bavio se engleski matematičar Isaac Newton, koji je uočio povezanost brzine i puta. Njegovo prvo otkriće bila je matematička metoda koju je nazvao fluksija, a danas je poznata kao diferencijalni račun.

Jeste li znali?

Engleski logičar i filozof John Venn (1834. – 1923.) prvi je opisao dijagram 1880-ih. Nazvao ih je eulerijskim krugovima po švicarskom matematičaru Leonardu Euleru, koji je 1700-ih osmislio slične dijagrame.

Jeste li znali?

Vjerojatnosno stablo je alat koji se upotrebljava u vjerojatnosti i statistici i jednostavan je način predstavljanja niza događaja. Pomaže izračunati broj mogućih ishoda na organiziran način. Kao stablo odlučivanja upotrebljava se u mnogim područjima, uključujući financije.