Zaigrajmo memory. Spojite parove jednakih formula zapisanih pomoću potencija i korijena. U formulama su zadani
i
.
Primjenjujući navedene formule riješite sljedeće zadatke.
Ovako se korijeni ne skraćuju!
Primjer 1.
Odredimo vrijednost izraza za i
Najprije pojednostavnimo izraz primjenjujući svojstvo dijeljenja korijena. Cijeli razlomak možemo svesti pod zajednički korijen Skratimo li brojnik i nazivnik i djelomično korjenujemo, dobit ćemo
Sada uvrstimo vrijednosti za i i dobivamo
Odredite vrijednosti izraza ako je
Izračunajte vrijednosti izraza:
Pogledajmo sada kako bismo mogli riješiti isti zadatak na dva načina: upotrebom potencija s racionalnim eksponentima i pomoću korijena.
Primjer 2.
Izračunajmo
1. način - upotreba potencija
Zapišimo korijene u obliku potencija:
Rastavimo baze potencija na proste faktore:
Sada ćemo pomnožiti i podijeliti potencije istih baza. Pritom primjenjujemo pravila za množenje i dijeljenje potencija istih baza te potenciranje potencija. Primijenit ćemo i svojstvo da je vrijednost potencije s eksponentom jednaka I konačno dobijemo:
2. način - upotreba korijena
Zapišimo potencije s racionalnim eksponentima u obliku korijena:
Pomnožimo radikande korijena koji imaju iste eksponente:
Rastavimo radikande oba korijena na proste faktore:
Nakon sređivanja izraza dobivamo:
Ipak, u ovakvim zadatcima najekonomičnije je koristiti i račun s potencijama i s korijenima.
Istražimo
Razmislite:
Koje su prednosti, a koji nedostatci računanja s potencijama?
Koje su prednosti, a koji nedostatci računanja s korijenima?
Koji je vama "lakši" način i zašto?
Koristeći se potencijama ili korijenima odredite vrijednosti izraza:
Računanje s korijenima ili potencijama s racionalnim eksponentima ima primjenu u raznim područjima života.
Primjer 3.
Brzina vjetra za pojedini stupanj Beaufortove ljestvice računa se po formuli:
pri čemu je brzina vjetra na visini iznad morske površine, a
je Beaufortov broj (iz skale). Za umjeren vjetar vrijedi
Kolika je tada brzina vjetra?
Oluja je osmi stupanj Beaufortove ljestvice. Kolika je tada brzina vjetra?
Izrazimo tu brzinu u
Geometrijska sredina brojeva računa se po formuli Primjenjuje se u analizi vremenskih nizova podataka, odnosno kada podatci slijede geometrijsku progresiju.
Odredimo geometrijskom sredinom prosječan porast broja stanovnika u nekom naselju ako je: 2015. godine ondje živjelo
stanovnika,
2016. godine
stanovnika,
a 2017. godine stanovnika.
Indeks porasta s 2015. na 2016. iznosi
Indeks porasta s 2016. na 2017. iznosi
Tada prosječni porast stanovništva iznosi:
Ponovimo pravila za računanje s korijenima i potencijama
Spojite lijevu i desnu stranu pripadne formule.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|