x
Učitavanje

2.4 Veza eksponencijalne i logaritamske funkcije

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Treći ste razred, približava se ispit zrelosti - matura. Koliko naučenog gradiva ste zaboravili?

Ebbinghausova eksponencijalna krivulja zaboravljanja
Eksponencijalna krivulja zaboravljanja Hermanna Ebbinghausa.

Zanimljivost

Poznata Ebbinghausova eksponencijalna krivulja zaboravljanja pokazuje da se naučeni materijal neposredno nakon učenja brže zaboravlja, a s vremenom sve sporije. Ponavljanjem gradiva, krivulja zaboravljanja je sve blaža, odnosno vrijeme učenja istog materijala je kraće, u odnosu na prethodno učenje.

Korelacija

Hermann Ebbinghaus je njemački psiholog (1850. - 1909.), utemeljitelj je eksperimentalnog proučavanja pamćenja. Otkrio je krivulju zaboravljanja i efekte razmaka učenja. Prvi je opisao i krivulju učenja. Zaslužan je i za otkrivanje optičke iluzije po njemu nazvane Ebbinghausova iluzija (na slici).

Ebbinghausova iluzija
Ebbinghausova iluzija

Ljubičasti krug na lijevoj strani se čini manji od onog na desnoj, a zapravo su identični.

Računajmo s logaritamskom funkcijom

Zadatak 1.

Danas vam je na satu pažnja bila prilično loša. Činilo vam se da su svi pojmovi nebitni i u skladu s time ste i pratili nastavu. Vaša krivulja pamćenja dana je formulom f t = 100 · 1.84 log t 1.25 + 1.84 , gdje je t vrijeme u minutama, a f ( t ) količina zapamćenih podataka u postocima (uz pretpostavku da ste ipak sve čuli što se radilo na satu).

Pretpostavlja se da do 1 minute još uvijek sve znate. Dakle, funkcija je definirana za  t 1 .

  1. Koliko gradiva će ostati zapamćeno nakon 2 sata?
  2. Koliko gradiva ćete zaboravili nakon 6 sati?
  3. Koliko gradiva je ostalo u sjećanju nakon 24 sata?
  4. Nakon koliko vremena ćete zaboraviti 50 %  gradiva?

Točke koje predstavljaju rješenje potražite u sljedećoj interakciji.

  1. 120 , 42.43
  2. 360 , 36.28  Postotak zaboravljnog gradiva je 63.72 .
  3. 1440 , 30.41
  4. 42.54 , 50

Prije nego što pomoću džepnog računala riješite zadatak, provjerite jeste li razumjeli zadatak.

Zadatak 2.

Riješite prva tri zadatka. Izračunajte pomoću džepnoga računala vrijednosti funkcija za 2 , 6 i 24 sata.

f 120 = 42.43 Nakon 2   sata ostat će zapamćeno oko 42 % gradiva.

f ( 360 ) = 36.28 Nakon 6 sati zaboravit ćete oko 64 % gradiva.

f ( 1 440 ) = 30.41 Drugi dan u isto vrijeme znat ćete oko 30 % gradiva.


Prije nego riješimo zadnji zadatak, ponovimo vezu između eksponencijalne i logaritamske funkcije.

Inverzne funkcije

Nakon što ste pažljivo pogledali animaciju, odgovorite na sljedeća pitanja.

Konačno, riješimo zadnji dio početnog zadatka.

Kutak za znatiželjne

Ako je  y = f t = 100 · 1.84 log t 1.25 + 1.84 prikažite vrijeme t kao funkciju od y .

Riješite se nazivnika u jednakosti  y = 184 log t 1.25 + 1.84 i ostavite nepoznanicu na jednoj strani.

log t 1.25 + 1.84 y = 184 log t 1.25 = 184 y - 1.84

Primijenite pravilo koje povezuje potencije i korijene te na kraju pretvorite logaritamsku jednadžbu u eksponencijalni zapis (antilogaritmirajte).

log t = 184 y - 1.84 1.25 t y = 10 184 y - 1.84 1.25 .


Zadatak 3.

Izračunajte nakon koliko minuta ćete zaboraviti 50 %   gradiva.

Možete koristiti prethodno dobivenu formulu, ali se i postepenim uvrštavanjem i računanjem može doći do rješenja.

t 50 = 10 184 50 - 1.84 1.25 = 42.5 minuta, što znači da da ćete pola gradiva zaboraviti za manje od jednog školskog sata.


...i na kraju

Primjena eksponencijalne i logaritamske funkcije je raširena u svim područjima života, ali i granama znanosti. Pogledajmo još jedan primjer primjene.

Zanimljivost

e   je matematička konstanta (Eulerov broj, Napierova konstanta), iracionalan je broj, e 2.71828   18284   59045   23536   02874   71352   34678   2376732.. . .

Kada je e baza logaritamske funkcije pišemo log e x = ln x . Ovakav logaritam nazivamo prirodni logaritam, a broj e   zovemo baza prirodnog logaritma. O prirodnim logaritmima ćete nešto više naučiti kasnije.

Korelacija

Kako se penjemo u visine, atmosferski tlak eksponencijalno pada otprilike 12 % na svakih 1 000 m . Tlak na razini mora (nadmorska visina 0 m ) je u prosjeku 1 013 hPa (ovisno o vremenskim uvjetima).

Neka je eksponencijalni pad dan formulom p s = a · e k s , gdje je a tlak na razini mora, k konstanta, p s tlak u hPa i s visina u m .

Iz početnog podatka o tlaku na 1 000 m odredimo najprije konstanu k .

Ako je na 1 000 m tlak smanjen 12 % u odnosu na 1 013 hPa , računom dobijemo (na dvije decimale) za s = 1 000 m , p ( 1 000 ) =
hPa .
Uvrštavanjem podataka u formulu za s = 1 000 m 891.44 = 1 013 e 1 000 k , dobijemo konstanu (zaokružite na barem 6 decimala i pazite na predznak), k =
m - 1 , odnosno možemo pisati k = ln 0.88 1 000 m - 1 .
null
null

Projekt

Izračunajte tlak na vrhu Mount Everesta, našeg najvišeg vrha Dinare i na vrhu Zagrebačke katedrale. Što primjećujete? Pronađite još neke zanimljive vrhove i odredite tlak na tim nadmorskim visinama.

Potrebne podatke potražite na Internetu.

Mount Everest
Planina Mount Everest

Dinara, 1 831 m , p ( 1 831 ) = 801.6 hPa

Mount Everest, 8 848 m , p ( 8 848 ) = 326.9 hPa

Zagrebačka katedrala, 10 5 m , p ( 105 ) = 999.5 hPa


Povratak na vrh