Naučili smo zbrajati i oduzimati vektore te množiti vektore skalarom. Možemo li množiti dva vektora? Što dobivamo kao rezultat?
Postoje dvije vrste množenja vektora: skalarno (rezultat množenja je skalar) i vektorsko (rezultat množenja je vektor). Oba imaju značajnu ulogu u primjeni u mnogim područjima znanosti. Srednjoškolska matematika bavi se skalarnim umnoškom vektora, s kojim ćemo se sada upoznati, a vektorski umnožak ostavit ćemo za fakultet.
Primjer skalarnog umnoška u fizici jest tok električnog polja. To je veličina određena skalarnim umnoškom dviju vektorskih veličina, jakosti električnog polja
i vektora površine
pri čemu silnice električnog polja upadaju na plohu
pod nekim kutom
Kada kroz plohu neće prolaziti nijedna silnica, odnosno kada će električni tok biti jednak nuli? Pronađimo odgovor u nastavku.
Svakom vektoru pripada
pravac na kojem vektor leži ili je s njim paralelan.
Za vektore koji leže na istom pravcu ili na nekom paralelnom pravcu kažemo da im je jednak
Vektori s istim pravcem nositeljem jesu kolinearni.
Ortogonalna projekcija točaka
i
na pravac
jest presjek pravca
i pravca kroz točku
(odnosno kroz točku
) koji je okomit
na pravac
Pogledajte sliku i odgovorite na sljedeća pitanja.
Ortogonalna projekcija dužine na os jest
Vektori
i
imaju isti smjer.
Vektori
i
imaju istu duljinu.
Vektori
i
jednaki su.
Trokut
je pravokutan pa iz trigonometrijskog omjera zaključujemo da vrijedi:
Ortogonalna ili skalarna projekcija
(oznaka:
)
vektora
na vektor
ili na njegov pripadajući pravac nositelj jest vektor duljine
pri čemu je
kut između vektora
i
Nacrtajmo dva nekolinerana vektora: i Translatirajmo ih tako da imaju zajedničku početnu točku. Ortogonalno projicirajmo vektor na pravac nositelj vektora i obrnuto.
Ako
pomnožimo s
i
pomnožimo s
dobit ćemo isti izraz:
Taj umnožak zove se skalarni umnožak vektora
i
Skalarni umnožak dvaju vektora jednak je umnošku njihovih modula i kosinusa kuta između njih.
Pomoću sljedeće interakcije istražite kako iznos skalarnog umnoška ovisi o promjeni duljine, smjera i orijentacije vektora te o kutu između vektora.
Možete pomicati završne točke oba vektora, i . Pomicanjem točke B mijenja se kut, dok se pomicanjem točke mijenja duljina vektora Interakcija u svakom trenutku računa njihov skalarni umnožak.
Odgovorite na sljedeća pitanja (uz pomoć interakcije).
Kako vrijednost skalarnog umnoška
i
ovisi o kutu između vektora,
je šiljasti kut
|
|
je pravi kut
|
|
je tupi kut
|
|
|
Što je modul vektora veći, skalarni je umnožak
Za skalarni umnožak istih vektora vrijedi:
Za umnožak vektora sa samim sobom vrijedi:
Zaključimo!
- Kvadrat vektora jednak je kvadratu njegova modula (pozitivnost).
- Dva vektora od kojih nijedan nije nulvektor jesu okomita ako i samo ako im je skalarani umnožak jednak nuli (okomitost).
- Ako je barem jedan od vektora nulvektor, tada se pojam kuta između vektora ne definira, a skalarni je umnožak po definiciji jednak nuli.
- Skalarni je umnožak komutativan (komutativnost).
- Za skalarni umnožak vrijedi svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju.
Prethodne tvrdnje zapišite matematičkim simbolima.
Istražimo
Uvjerite se pomoću prethodne interakcije da za vektore i i skalar vrijedi svojstvo homogenosti:
odnosno
Istražite kakav je kut između vektora i s obzirom na predznak skalara i u kakvoj je vezi s kutom između vektora i
Prikažimo vektore pomoću koordinata u Kartezijevom koordinatnom sustavu.
Izračunajmo njihov skalarani umnožak.
računamo primjenjujući najprije svojstvo
Koja svojstva trebamo primijeniti da bismo izraz sredili do kraja?
Primijenimo sljedeće identitete kako bismo ovaj izraz sredili do kraja.
Pridružite izrazu pripadajuću vrijednost.
|
|
|
Skalarni umnožak u koordinatnom sustavu
Skalarni umnožak dvaju vektora zadanih pomoću koordinata dobije se tako da se njihove istoimene koordinate pomnože i dobiveni umnošci zbroje.
Zadani su vektori: Izračunajte:
Istražimo
Možete li iz crteža procijeniti koji kut zatvaraju vektori iz prethodnog zadatka?
Pokušajte pomoću interakcije sa skalarnim umnoškom vektora doći do točnog odgovora.
Primjer 1.
Izračunajmo kut prethodnog zadatka analitički. Za to je potrebno povezati obje formule koje smo naučili za skalarni umnožak.
Pomoću sljedeće animacije, izvedimo formulu za kut između dvaju vektora.
S obzirom na to da već imamo sva rješenja, dovoljno je koristiti se ovom formulom:
Zbog negativnog kosinusa znamo da je kut veći od
Primjer 2.
U trokutu i pomoću skalarnog umnoška vektora odredimo kutove trokuta.
Pomoću koordinata točaka odredimo vektore između kojih je kut
Izračunajmo njihove module:
Uz pomoć skalarnog umnoška odredimo
pa je kut
Za kut
potrebni su nam vektori
i
je suprotan vektoru
pa je
Njihovi su moduli:
Treći kut dobijemo iz formule:
Zadana su tri vrha paralelograma:
Kut između dijagonala zadanog paralelograma iznosi:
Primjer 3.
Dokažimo poučak o srednjici trokuta.
Srednjica trokuta koja spaja polovišta dviju stranica trokuta paralelna je s trećom stranicom i po duljini jednaka njezinoj polovini.
i su polovišta stranica pa po definiciji srednjice vrijedi: i Prema pravilu trokuta vrijedi:
Iz svojstva modula vektora slijedi:
Dokazali smo poučak o srednjici, vrijedi:
Dokažite Pitagorin teorem za pravokutni trokut i poopćenje teorema za proizvoljni raznostranični trokut.
Do rješenja ćemo doći postupno. Najprije ponovimo i primijenimo nekoliko činjenica koje znamo o vektorima.
Iz činjenice da za sve vektore i pripadajuće dužine
vrijedi
te primjenom definicije skalaranog umnoška, slijedi rješenje zadatka.
Ovu formulu nazivamo kosinusov poučak za kut
za raznostranični trokut sa stranicama
i
pri čemu je
kut nasuprot stranice
Izvedite analogno formulu za kosinusov poučak za kutove
i
Izvedite adicijski teorem za kosinus:
Uvedite vektore i oznake kao na slici.
Analogno odredite vektor te ih pomnožite skalarno po definiciji i pomoću koordinata. Izjednačite dobivene rezultate.
Kako glasi adicijski teorem za kosinus zbroja dva kuta?
1. način: promatramo zbroj kutova na brojevnoj kružnici i provedemo analogni postupak.
2. način: zamijenimo
sa
te primijenimo parnost i neparnost kosinusa i sinusa.
Možete li sada odgovoriti na pitanje iz uvoda:
kada će električni tok biti jednak nuli?
Kako se radi o skalarnom umnošku znamo da je on jednak nuli ako je kut između vektora pravi. Dakle, kroz plohu ne prolazi nijedna silnica ako je vektor jakosti električnog polja okomit na vektor površine.
Kada će biti električni tok najveći?
Kada je kut između vektora
jakosti električnog polja
i vektora površine jednak nuli.