x
Učitavanje

8.5 Primjena jednadžbe pravca

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Prisjetimo se zakona Charlesa Gay-Lucassa o idealnom plinu: pri stalnom tlaku, volumen određene količine plina zagrijavanjem se pri svakom ° C povećava za 1 273.15  dio volumena koji je plin imao pri 0 ° C .   Na slici možemo vidjeti kako volumen plina linearno raste kada raste temperatura izražena u ° C .

Promjena volumena plina u ovisnosti o promjeni temperature u °C
Promjena volumena plina u ovisnosti o promjeni temperature u °C

Ako s  T označimo temperaturu u Kelvinima ( K ), veza sa ° C  jest sljedeća:  T = t / ° C + 273.15 . Ovisnost volumena plina i temperature u Kelvinima možemo prikazati sljedećim dijagramom.

Promjena volumena plina u ovisnosti o promjeni temperature u K
Promjena volumena plina u ovisnosti o promjeni temperature u K

Zanimljivost

Osim Celzijusa i Kelvina, postoji i Fahrenheitova termodinamička temperaturna ljestvica. Prema toj ljestvici, točka ledišta iznosi  32 ° F , a točka vrelišta vode iznosi 212 ° F . Usporedimo li razlike između točke vrelišta i ledišta na Fahrenheitovoj ( 180 ° F ) i Celzijusijevoj ( 100 ° C ) ljestvici, dobijemo da je temperaturna razlika od 1 ° F jednaka temperaturnoj razlici od 0.5556 ° C .

Pogledajte animaciju na wikipediji koja nam prikazuje kako se plin širi zagrijavanjem.
Vrijeme i volumen proporcionalne su veličine. Takve su veličine zapravo linearno ovisne veličine te se grafički prikazuju pravcem.

Istražimo

Pronađite još neke linearno ovisne pojave u prirodi i grafički ih prikažite pravcem.  

Linearna ovisnost u fizici

Korelacija

Prisjetimo se jednolikog i jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu.

Graf jednolikog gibanja na s, t dijagramu.
Okreni

Jednoliko gibanje

s ( t ) = v · t  

Povratak
Graf jednolikog gibanja na v, t dijagramu.
Okreni

Jednoliko gibanje

v ( t ) = konst.  

Povratak
Graf jednolikog gibanja na a, t dijagramu
Okreni

Jednoliko gibanje

a = 0  

Povratak
Graf jednolikog ubrzanog gibanja na a, t dijagramu
Okreni

Jednoliko ubrzano gibanje

a ( t ) = konst.  

Povratak
Graf jednolikog ubrzanog gibanja na v, t dijagramu
Okreni

Jednoliko ubrzano gibanje

v ( t ) = a t  

Povratak

Riješite sljedeći linearni problem iz fizike.

Određivanje jednadžbe pravca iz grafa

Primjer 1.

Postotak popunjenosti kapaciteta baterije mobitela prilikom punjenja dan je grafički.

Koliko se dugo puni mobitel ako je stavljen na punjenje s 20 % popunjenosti kapaciteta baterije? Prikažite ovisnost postotka popunjenosti o vremenu prilikom punjenja.

Prije samoga rješenja odgovorite na sljedeća pitanja.

Grafički prikaz postotka popunjenosti kapaciteta baterije
Grafički prikaz postotka popunjenosti kapaciteta baterije
 U trenutku kada se mobitel počeo puniti kapacitet baterije iznosio je
 
%.
null
null

Za koliko je % povećan kapacitet baterije nakon 15 minuta punjenja?

null
null

Nakon pola sata punjenja kapacitet baterije iznosi

null
null
Baterija će biti puna nakon
minuta
punjenja.
null
null

Koliko se posto baterija napuni za 8 minuta?

null
null

Pogledajte u sljedećem videu kako iz grafa modelirati funkciju te kako riješiti zadatak.


Grafički prikaz prosječne količine prenesenih podataka
Grafički prikaz prosječne količine prenesenih podataka.

Zadatak 1.

Mijenjate računalo i sve svoje podatke s tvrdog diska trebate prebaciti na vanjski tvrdi disk. Imate jedan kod kuće, kapaciteta 100 GB , ali je već dijelom punjen. Grafički prikaz pokazuje prosječnu količinu prenesenih podataka s računala na ovaj disk u ovisnosti o vremenu.


  1. Koliko je podataka bilo na disku u trenutku početka prijenosa podataka s računala?
  2. Koja je brzina prijenosa (GB/s)?
  3. Koja je količina podataka prenesena nakon pola minute?
  4. Koliko je vremena potrebno da se napuni disk?
  5. Koliko ste podataka s računala mogli pohraniti na ovom vanjskom disku?
  6. Koja jednadžba pravca predstavlja ovaj graf?
  1. 35 GB
  2. 10 GB u 20 s (točke 10,40 i 30,50 ), što znači da se u jednoj sekundi prosječno prenese 0.5 GB podataka.
  3. 15 GB
  4. 130 s  
  5. 65 GB
  6. y = 1 2 x + 35  

Modeliranje pravcem

Primjer 2.

Dvije profesorice na satu dijele jagode za svaki dolazak pred ploču. Kod profesorice Anite svaki učenik dobije 4 jagode za dolazak pred ploču. Ako je na početku sata imala 100 jagoda, a na kraju joj je ostalo 20 , koliko je učenika bilo pred pločom? Jednadžba y = 80 - 3 x prikazuje koliko je jagoda ostalo profesorici Margariti za x dolazaka pred ploču. Koliko jagoda dobije njezin učenik za svaki dolazak pred ploču?

Odgovorite na sljedeća pitanja.

U razredu
Učenici i nastavnica u učionici i nekoliko učenika pred pločom.
Profesorica Anita podijelila je 
jagoda.

S obzirom na to da je svaki učenik dobio 4 jagode, pred pločom je bilo
učenika.
null
null

Odredite linearnu jednadžbu kojom možemo prikazati broj jagoda koje su ostale profesorici Aniti ako je bilo x dolazaka pred ploču.

null
null
Kod profesorice Margarite, učenik za svaki dolazak pred ploču dobije
jagode.

Na početku sata, profesorica je imala
jagoda.
null
null

Ako je kod obje profesorice bio isti broj dolazaka pred ploču, koliko je profesorici Margariti ostalo jagoda na kraju sata?

null
Za koliko dolazaka pred ploču profesorice imaju jagoda?
Profesorica Anita ima dovoljno jagoda za
dolazaka
pred ploču, a profesorica Margarita za
dolazaka.

Pomoć:

Rješenja su nultočke, odnosno prvi prirodni broj manji ili jednak nultočki.

Uz pomoć sljedeće interakcije pomicanjem točaka pozicionirajte pravce tako da pravac a   predstavlja model dijeljenja jagoda profesorice Anite, a pravac m zadani model profesorice Margarite.

Sljedeće zadatke riješite uz pomoć prethodne interakcije. Oznake pravaca (slova a i m ) početna su slova imena u zadatcima. Točno određeni pravac (pravac određujemo pomicanjem dviju točaka kojima je zadan) mijenja boju i pojavljuje se jednadžba pravca koji je rješenje.

...i na kraju

Znadete li nacrtati pravac zadan nagibom i jednom točkom?

Prisjetimo li se formule za nagib pomoću dvije točke, k = y 2 - y 1 x 2 - x 1 , vidimo da je u brojniku razlika između ordinata zadanih točaka pravca, a u nazivniku razlika između apscisa tih točaka. Iskoristimo tu činjenicu tako da nam jedna točka bude odsječak na osi y ,   0 , l . Pogledajte animaciju kako nacrtati pravac iz eksplicitno zadane jednadžbe pravca.

Obrnut postupak možemo koristiti za određivanje jednadžbe pravca iz grafa.

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh