Radar je elektronički uređaj koji se koristi za otkrivanje objekata koji su predaleko ili nevidljivi ljudskom oku. Prvi radari pojavili su se oko 1900. godine i razvijeni su u svrhu sprečavanja sudara brodova.
Danas radar imaju važnu ulogu u pomorskoj i zrakoplovnoj navigaciji. Radari se sastoje od antene, radioodošiljača, radioprijamnika i računala, te rade na načelu odašiljanja radiovalova. Domet radara u zračnoj kontroli iznosi oko 400 km.
Osim u pomorskoj i zrakoplovnoj navigaciji, radari se upotrebljavaju i u meteorologiji.
Granice područja koje radar može pratiti mogu se na zaslonu prikazati KRUŽNICOM.
Na stranicama Državnoga meterološkog zavoda pogledajte radarsku sliku oblaka u istočnoj Slavoniji.
Primjer 1.
Zrakoplov i dvije zračne kontrolne točke nalaze se u položaju prikazanom na koordinatnom sustavu u ravnini (visina zrakoplova nam nije u ovom slučaju potrebna pa ju ne navodimo). Polumjer dometa prve zračne kontrole je a druge Kojoj od zračnih kontrola se posada zrakoplova treba javiti u danom trenutku?
Domet svakoga kontrolnog tornja zadan je polumjerom. Ako je udaljenost zrakoplova veća od polumjera kontrolnog tornja, zrakoplov se ne može javiti. Provjerimo udaljenost zrakoplova od tornjeva.
Polumjer dometa tornja K1 je pa se zrakoplov može javiti tom tornju.
Provjerimo za toranj K2.
Polumjer dometa drugog tornja K2 je pa se zrakoplov ne može javiti tom tornju.
Problem smo mogli riješiti i grafički.
Jednadžba kružnice je
Rješenje je sjecište kružnice i osi apscisa
Dvije su točke:
i
Marija nastavlja put na istok, pa radijsku postaju može slušati još
U sljedećem videoisječku pogledajte kako jedan od gornjih problema rješava Toni Milun s pomoću digitalnih alata.
Ispitajte leži li točka
na kružnici kojoj je središte u ishodištu i sadržava točku
Točka leži na kružnici jer zadovoljava jednadžbu kružnice.
Kružnica promjera
ima središte u drugom kvadrantu. Pravci
i
tangente su kružnice. Napišite jednadžbu kružnice.
Krivulje koje su dobivene presjekom ravinine i stošca nazivaju se konike ili krivulje drugog reda. U konike pripadaju kružnica, elipsa, hiperbola i parabola.
Pogledajmo kako s pomoću koncentričnih kružnica nacrtati elipsu, hiperbolu i parabolu.
Što su mandale?
Mandalu možete vidjeti u arhitekturi, umjetosti, filozofiji, na modnoj sceni (na mnogim odjevnim predmetima). Mandala se pojavljuje i u znanosti. Zaleđena kristalna struktura vode ima oblik mandale. U filogenetici se podatci istraživanja prikazuju u mandalnoj formi. Chladnijeve figure, čelične ploče koje posute pijeskom pod utjecajem zvučnih valova tvore mandalne oblike imaju veliku primjenu u znanosti.
Mandale počinjemo crtati s pomoću kružnice.
Pogledajte neke od primjera mandale.
Primjer mandale u nastavku nacrtan je s pomoću GeoGebre.
Mandala u nastavku je samo jedan primjer. Pokušajte i sami konstruirati mandalu.