x
Učitavanje

4.5 Rješavanje linearnih nejednadžbi

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

sendvič

Matej je dobio mjesečni džeparac od 500 kuna. Svaki školski dan (a ima ih 21 ) od toga iznosa treba kupiti užinu. Ovaj je mjesec koncert njegova omiljenog sastava, a ulaznica za koncert stoji 70 kuna. Koliko Matej najviše smije svaki dan potrošiti na užinu da bi mu ostalo dovoljno novca za ulaznicu i 35 kuna za piće na koncertu?

Označimo s x iznos koji će Matej svaki dan platiti za užinu. ​Stavimo zadane podatke u vezu.

500 iznos džeparca - 21 broj dana · x iznos   za   užinu 70 ulaznica za   koncert + 35 piće   na koncertu  

Odnosno, 500 - 21 x 70 + 35 .

Dobili smo linearnu nejednadžbu.

Nejednadžbu 500 - 21 x 70 + 35 trebamo riješiti. Što znači riješiti nejednadžbu?

Riješiti nejednadžbu znači odrediti sve realnog broja x koje uvrštene u umjesto x   daju nejednakost.

null
null

Pri rješavanju linearnih nejednažbi provodit ćemo računske radnje tako da nejednakost bude očuvana. Podsjetimo se.

  1. Ako objema stranama nejednakosti
     
    ili oduzmemo
     
    realni broj, znak
     
    se
     
    .

    isti
    ne mijenja
    dodamo
    nejednakosti

    null
    null
  2. Ako obje strane nejednakosti

     
    ili podijelimo s istim
     
    realnim brojem, znak
     
    se
     
    .

    nejednakosti
    pozitivnim
    ne mijenja
    pomnožimo

    null
    null
  3. Ako obje strane nejednakosti pomnožimo ili

     
    s istim
     
    realnim brojem, znak
     
    se
     
    .

    nejednakosti
    negativnim
    okreće
    podijelimo

    null
    null

Navedenim smo transformacijama dobivali ekvivalentne nejednadžbe. To su nejednadžbe koje imaju jednake skupove rješenja.

Riješimo nejednadžbu iz uvodnog primjera.

500 - 21 x 70 + 35

Prvo ćemo od obiju strana oduzeti 500 .

- 21 x 70 + 35 - 500 , odnosno

- 21 x - 395 .

Sada ćemo nejednadžbu podijeliti s - 21 . Znamo da se znak nejednakosti okreće kada dijelimo s negativnim brojem.

x 395 21 , odnosno

x 18.80952381 .

Ako Matej svaki dan za užinu potroši najviše 18.80 kuna, imat će dovoljno novca za koncert.

Primjer 1.

Riješimo linearnu nejednadžbu​ 12 11 x - 2 .

Prvo ćemo izraz s desne strane srediti.

12 11 x - 22 / - 11 x

- 11 x + 12 - 22 / - 12

- 11 x - 34 / : - 11

x 34 11

Skup je rješenja nejednadžbe - , 34 11 .

Jesmo li zadatak mogli drukčije riješiti? Objasnite.

Prvi način: Nejednadžbi 12 11 x - 22 dodamo 22  i podijelimo s 11 pa dobivamo 34 11 x , odnosno x 34 11 .

Drugi način: Nejednadžbi 12 11 x - 22 zamijenimo lijevu i desnu stranu i okrenemo znak nejednakosti. Dobili smo ekvivalentnu nejednadžbu 11 x - 22 12 koju nam je jednostavnije riješiti.


Zadatak 1.

Riješite nejednadžbe.

Povećaj ili smanji interakciju

Zadatak 2.

Uparite zadatke s rješenjima.

x - 2  

3 x - 2 > x + 5   ​

2 5 1 - x   ​

8 x + 7 < 6 x - 2  

3 5 - 2 x 27   ​

 

null

Grafički prikaz rješenja linearne nejednadžbe

Rješenje nejednadžbe možemo prikazati na brojevnom pravcu. Pogledajmo.

Primjer 2.

x manji od minus četiri sedmine

Riješimo linearnu nejednadžbu 2 x + 7 < 3 - 5 x .

2 x + 7 < 3 - 5 x / - 7

2 x < 3 - 5 x - 7 / + 5 x  

2 x + 5 x < 3 - 7

7 x < - 4 / : 7

x < - 4 7

Skup je rješenja nejednadžbe​ - , - 4 7 .

Prikažimo rješenje na brojevnom pravcu.

Zadatak 3.

Odaberite pravu linearnu nejednadžbu za prikaz rješenja na brojevnom pravcu.


  1. Na slici je otvoreni interval od 5 do beskonačnosti.

    null

  2. Na slici je zatvoreni interval od -91 do beskonačnosti.

     

    null

  3. Na slici je otvoreni interval od - beskonačnosti do -49/22.

    null

  4. Na slici je zatvoreni interval od minus beskonačnosti do -1.

    null
    null

Broj rješenja linearne nejednadžbe

Podsjetimo se kakve linearne jednadžbe mogu biti s obzirom na broj rješenja. Neke imaju jedinstveno rješenje, neke nemaju rješenja, a nekima je rješenje cijeli skup realnih brojeva.

Što se može dogoditi u linearnim nejednadžbama? Ima li svaka nejednadžba rješenje?

Pogledajmo u sljedećoj animaciji kako ćemo riješiti nejednadžbu 5 x + 6 < 2 + 5 x .

Što možemo zaključiti?

Ako transformacijama nejednadžbe dobijemo nejednakost koja ne vrijedi, odnosno koja nije istinita, tada početna nejednadžba nema rješenje.

Zadatak 4.

Podsjetite se koje su nejednakosti istinite, a koje nisu.

  1. 0 < 3

     

     

  2. 0 5  

     

  3. 0 0  

    null
    null
  4. 10 > - 6  

    null
    null
  5. 0 < - 2  

    null
    null
  6. - 7 - 8  

    null
    null
Rješavanje nejednadžbe

A što ako transformacijama dobijemo nejednakost koja uvijek vrijedi? Pogledajmo sljedeći primjer.

Rješenje linearne nejednadžbe može biti interval realnih brojeva, može biti skup svih realnih brojeva, a može se dogoditi da linearna nejednadžba nema rješenja.

Ako pri rješavanju linearne jednadžbe dobijemo nejednakost koja nije istinita, nejednadžba nema rješenja.

Ako pri rješavanju nejednadžbe dobijemo nejednakost koja uvijek vrijedi, tada je rješenje nejednadžbe skup svih realnih brojeva.

Zadatak 5.

Riješite linearne nejednadžbe.

  1. 1 - 2 x - 3 2 5 - x - 1  
  2. 1 - 4 x 4 - 3 1 - x 3 0.75  
  3. 2 3 x + 5 - 11 > 6 x - 1  
  4. 7 - 2 x 8 < 3 - x 4
  1. 0 2 nema rješenja
  2. 0 6 rješenje su svi realni brojevi
  3. 0 > 0 nema rješenja​
  4. 0 < - 1 nema rješenja ​

Zadatak 6.

Provjerite sljedeće tvrdnje.

  1. Skup rješenja linearne nejednadžbe x 2 - 2 x 3 > 7 je - , 42 .

    null
    null
  2. Skup rješenja linearne nejednadžbe 5 - 2 x 3 < 6 je - 3 2 , .

    null
    null
  3. Skup rješenja linearne nejednadžbe 3 x - 2 x 3 < 5   ​je - , 7 15 .

    null
    null
  4. Skup rješenja linearne nejednadžbe ​ 1 - 3 x 2 > - 3  je - , 8 3 .

    null
    null

Kutak za znatiželjne

Za dva pozitivna realna broja a i b definiramo harmonijsku sredinu H = 2 1 a + 1 b , geometrijsku sredinu G = a b , aritmetičku sredinu A = a + b 2 i kvadratnu sredinu K = a 2 + b 2 2 .

Dokažite da je H G A K .

Dokaz da je​ G A :

a b a + b 2 2 a b a + b 0 a - 2 a b + b 0 a - b 2 .

Zadnja nejednakost vrijedi s obzirom na to da je kvadrat svakoga realnoga broja nenegativan.

Za dokaz da je​ H G zapišite AG nejednakost za brojeve 1 a i 1 b pa sredite izraze.

Za dokaz da je​ A K krenite od a + b 2 = a 2 + 2 a b + b 2 i primijenite da je a 2 + b 2 2 a b .  


...i na kraju

Uparite nejednadžbu s rješenjem prikazanim na brojevnom pravcu.

Idemo na sljedeću jedinicu

4.6 Rješavanje sustava nejednadžbi