Kada smo označeni dio fotografije
uvećali, slika se raspala na mnoštvo kvadratića. Tako izgleda prikaz slike na ekranu. Slika je složena od tisuća malih kvadratića koji se nazivaju pikseli. Veličina piksela je
ili manje na ekranima visoke rezolucije. Tipične dimenzije ekrana su
piksela. Ekran je definiran kao Kartezijev koordinatni sustav s ishodištem u gornjem lijevom kutu s pozitivnim koordinatnim osima. Pikseli su smješteni u cjelobrojnim koordinatama.
Upišite koordinate točaka koje nedostaju i pojavit će se zanimljiv crtež.
Zadatak 2.
Procijenite površinu koju zauzima
riba iz prethodnog zadataka u koordinatnom sustavu. Znate li izračunati površinu?
Uočite da riba stane u kvadrat
Ako uspoređujete površinu unutar i izvan ribe u kvadratu, možete zaključiti da su te dvije površine otprilike jednake pa je dobra procjena za površinu ribe
Za računanje površine možete
lik
dijeliti na trokute i pravokutnike kojima se površina može jednostavno izračunati. Ili primijeniti metodu vezica.
Nacrtajte sami
u koordinatnom sustavu
pojednostavnjeni crtež prema vlastitom izboru upotrebljavajući samo dužine. Procijenite i izračunajte površinu dobivenoga lika.
Dvije ekipe A i B krenule su u lov na blago. Ekipa A išla je
metara u smjeru zapada pa
metara u smjeru juga te stigla do obale rijeke. Ekipa B krenula je u smjeru sjevera, nakon
metara skrenula desno te nakon
metara naišla na skriveno blago. Koliko je ekipa A udaljena od skrivenoga blaga?
Ekipa A udaljena je od blaga metara.
Zadatak 4.
Snalazite li se u koordinatnom sustavu?
Snalazite li se u koordinatnom sustavu?
Koristeći skicu, odredite koordinate ostalih vrhova trokuta i polovišta treće stranice. Točka
prikazana u koordinatnom sustavu je vrh, a točke
i
polovišta su stranica
i
trokuta
S pomoću skice odredite koordinate ostalih vrhova i polovišta.
,
,
,
,
.
null
null
U koordinatnom su sustavu prikazana dva susjedna vrha kvadrata.
Koje od navedenih točaka mogu biti vrhovi toga kvadrata?
Pristup geometriji preko koordinatizacije ravnine naziva se analitička geometrija. Probleme koji su u običnoj euklidskoj geometriji rješivi, ali je ta metoda rješavanja složena,
jednostavnije
ćemo
riješiti analitičkom geometrijom. Relacije među elementima modelirat ćemo
algebarski
i rješavati dobivene jednadžbe.
Zanimljivost
René Descartes
Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične) euklidske geometrije ravnine i prostora primjenjujući algebarske metode. Njezin tvorac, René Descartes (1596. – 1650.), lat. Renatus Cartesius, u svojemu ju je djelu napisanom 1619., a objavljenom tek 1637. godine nazvao i metodom koordinata. Osnovna ideja analitičke geometrije je da se točke ravnine i prostora opisuju koordinatama, dakle, parovima ili trojkama realnih brojeva, a ostali objekti (pravci, ravnine, krivulje, plohe itd.) jednadžbama. Prema tome, ispitivanje odnosa medu objektima svodi se na rješavanje sustava jednadžbi. Analitička geometrija je vrlo raširena metoda proučavanja euklidske geometrije i prisutna je u mnogim granama matematike. Povijesno je imala velik utjecaj i na razvoj diferencijalnog računa. Izvor:
Za rješavanje toga primjera treba poznavati osnovnu činjenicu o rombu, a to je da romb ima sve četiri stranice jednake duljine. To znamo izračunati.
Analogno za ostale dvije stranice dobivamo
što znači da su sve stranice jednakih duljina, odnosno da zadane točke određuju romb.
Zadatak 5.
Odredite polovišta stranica
romba određenog
točkama , i
Polovište stranice
je točka
,
.
null
null
Polovište stranice
je točka
,
null
null
Polovište stranice
je točka
,
.
null
null
Polovište stranice
je točka
,
.
null
null
Primjer 2.
Dokažimo da je četverokut određen polovištima stranica romba iz prethodnog primjera paralelogram. Za dokazivanje tvrdnje koristit ćemo se činjenicom da se dijagonale paralelograma raspolavljaju. Primjenjujući formulu za polovište dužine nalazimo polovište dijagonale
odnosno točku
Računanjem polovišta dijagonale
dolazimo do iste točke
Znači da se dijagonale četverokuta sijeku u jednoj točki koja je polovište i jedne i druge dijagonale, tj. dijagonale se raspolavljaju. Time smo pokazali da je četverokut određen polovištima romba paralelogram.
Kutak za znatiželjne
Kada nacrtanom četverokutu izračunate koordinate polovišta stranica, dobit ćete upisani četverokut. Mijenjajte položaj vrhova
i
Istražite upisani četverokut. Uočavate li neku pravilnost?
Dokažite tvrdnju.
Polovišta stranica konveksnoga četverokuta vrhovi su paralelograma.
Dokaz: Neka su
i
vrhovi četverokuta.
Polovišta njogovih stranica su točke
i
Kako bismo dokazali da su to vrhovi paralelograma, dovoljno je dokazati da se dijagonale raspolavljuju. Izračunajmo polovišta dijagonala.
Riješite ovaj geometrijski zadatak s pomoću analitičke geometrije.
Stranice romba produžite kao na skici za duljinu stranice romba. Spojite dobivene vrhove. Koliko je puta površina dobivenog četverokuta veća od površine romba?
Za početak ćemo zadati vrhove romba
i
Pokušajte poopćiti zaključak.
Izračunamo površinu romba
pa površinu paralelograma
U ovom slučaju zaključimo da je površina paralelograma
puta veća od površine romba.
Izračunajte za još neke konkretne slučajeve pa pokušajte pronaći opću formulu.