x
Učitavanje

4.14 Aktivnosti za samostalno učenje

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Upoznao/upoznala si se sa svijetom književnosti i brojnim pojmovima koji ti pomažu da dublje otkriješ taj čudesni svijet riječi.

Bez obzira na to u kojoj se ulozi nađeš u svijetu književnosti, mogućnosti su brojne i nepredvidive. Zaigrajmo se i zabavimo uz nekoliko novih aktivnosti u kojima ćeš primijeniti naučeno.

Stvaramo paralelnu pjesmu

Primjer 1.

Gitara jesenjeg vjetra

Vjetar je opet uzeo svoju staru gitaru,

staru, staru, jako staru.

I pjesmu jeseni uz nju zapjevao,

pjevao, pjevao, pjevao...

A list po list u zraku plesat stao

list po list

list po list

pao

pao

pao

pao

Grigor Vitez

Pjesnička sloboda je mogućnost koja pjesniku dopušta odstupanja od pravila standardnoga (književnoga) jezika u pisanju lirske pjesme.

Pjesnici često odstupaju od pravila uporabe rečeničnih znakova/velikoga početnoga slova kako bi ostvarili željeni ritam i/ili istaknuli osjećaje i raspoloženja.

Praktična vježba

Zasigurno si upamtio/upamtila što je lirska pejzažna pjesma i koja su njezina obilježja.

Sada imaš priliku napisati svoju lirsku pejzažnu pjesmu po uzoru na pjesmu Grigora Viteza Gitara jesenjega vjetra

Paralelna pjesma treba imati jednak broj stihova i strofa kao izvorna (zadana) pjesma.

Možeš promijeniti naslov, ali tema i motivi trebaju biti vezani uz krajolik i opis krajolika. 

Pokušaj pjesmu napisati vezanim stihom (stih povezan rimom).

Obrati pažnju i na grafički izgled pjesme - neka bude povezan s temom i motivima.

Naravno, kao svaki pjesnik, možeš uživati u čarima pjesničke slobode.

Idemo u bajkaonicu

Praktična vježba

Jedan dio tvojega odrastanja zasigurno su obilježile bajke i likovi iz bajki.

Vjerujemo da si ponekad poželio/poželjela biti jedan od likova iz omiljene bajke.

Likovi iz bajki
Djevojčica razmišlja koji bi lik mogla odabrati za zadatak prepričavanja bajke. Po mislima joj se vrte razni likovi iz bajki.

Zadatak 1.

Evo prilike! Organiziraj bajkaonicu sa svojim prijateljima iz razreda na sljedeći način:

- odaberi omiljenu bajku i lik u koji ćeš se prerušiti

- pripremite izmijenjeni tekst bajke tako što ćete bajku prepričati s promjenom gledišta (u prvoj osobi)

- tekst je potrebno uvježbati da pripovijedanje bude bajkovito

- zabavite se u školi ili kući pripovijedajući bajke na drugačiji način

- nagradite najboljeg pripovjedača/pripovjedačicu i/ili najbolje kostimiranu osobu.

Zadatak 2.

Poslušaj primjer pripovijedanja uvodnog dijela Puškinove bajke Bajka o ribaru i ribici koji ti može pomoći u pripremi i pripovijedanju bajke. Bajku pripovijeda starac ribar.

Pripovijedanje bajke
TRANSKRIPT

Moja priča nije nimalo laka ni kratka. Ja sam jedan stari siromašni ribar koji već 33 godine živi sa svojom ženom u kućici od gline na obali sinjega mora. Nije nam lako, znaj... Ribarenje je težak posao... Jednoga dana, nećete mi vjerovati jer nisam ni sam vjerovao svojim očima... Jednoga sam dana najprije izvukao mrežu punu mulja... Od mulja se ne živi... Bacim opet... U mreži morska trava! Srećo luda, gdje li si nestala, pomislio sam! Bacim mrežu i treći put... Kad u mreži ribica zlatna. I to ribica koja govori! Mislio sam da je to od moje starosti... S godinama se čovjeku svašta dogodi. Kaže meni riba zlatna: „Pusti mene, starče, u sinje more, iskupit ću ti se zlatnim darom!” Stvarno sam mislio da je problem u mojoj glavi i ušima. Bacim ribicu natrag u more. Usput sam joj rekao neka pođe svojim putem. Nikakvog otkupa ni dara tražio nisam. I sve je bilo dobro dok to nije čula moja stara!

Upute za pripovijedanje bajke

  1. Bajku (izmijenjeni tekst) ćete pripovijedati uz povremeno korištenje teksta (čitanje). Svakako je važno uspostaviti neverbalnu komunikaciju sa slušateljima - pogledati ih u oči i pridobiti njihovu pažnju.
  2. Da biste živo pripovijedali bajku, trebate puno vježbati. Bajku nekoliko puta kod kuće glasno pročitajte, a pritom pazite na:
    • brzinu čitanja (brzo – sporo)
    • jačinu glasa (glasno – tiho)
    • živost i napetost u pripovijedanju.
    Napetost nastaje kad pojedine dijelove puno jače naglasite. Brzinu čitanja, glasnoću i ton rečenice možete mijenjati. Zatim opet čitajte smirenije. U tekstu koji ćete čitati označite mjesta koja ćete istaknuti.
  3. Prepoznatljiva obilježja bajke (stihove, čarobne riječi, ponavljanja…) naučite napamet. Ti dijelovi imaju poseban ritam i lako se pamte. Istaknite ih u pripovijedanju, npr. izgovorite ih mrmljajući, tajanstveno ili kao da govorite čarobne riječi ili…
  4. Za određeni dio bajke pokušajte napraviti poseban izraz lica. Neka i vaše ruke pomognu pripovijedanju. Vaš izraz lica i kretnje ruku dodatno će pripovijedanje učiniti zabavnijim.
  5. Osobito duge bajke možete podijeliti u više uloga. Dogovorite se u manjim grupama tko će se pripremiti za koji dio bajke.

Zanimljivost

Riječ bajka nastala je od staroslavenskog glagola bajati što znači čarati, vračati.

Neki smatraju da je najstarija sačuvana bajka - Bajka o brodolomniku iz Egipta nastala prije četiri tisuće godina.

Od riječi do rečenice – od rečenice do priče

Zadatak 3.

Jesi li ikada pokušao/pokušala napisati priču?

Znaš li što znači 'nedostatak zamisli' i 'dobrih rješenja'?

Ako su tvoji odgovori na ova pitanja potvrdni, vrijeme je za jedan kreativni zadatak pisanja i maštanja. U tome će ti pomoći ponuđena fotografija i odabrane riječi i izrazi.

Praktična vježba

Pažljivo promotri fotografiju te pokušaj osmisliti što više rečenica koristeći se ponuđenim riječima i izrazima. Rečenice zapiši na list papira.

Obiteljski izlet
Otac, majka i dvoje djece su na izletu u šumi. Obitelj je dobro raspoložena i okupljena oko vatre na kojoj peku sljezove kolačiće.
Ponuđene riječi i izrazi:
izlet sa štapom iznenada
jutros zar na klupi
u torbi polako te
ne ej oko
i kvrc vatre
lijevo iz šume hihot

Praktična vježba

Nakon što si promotrio/promotrila fotografiju i osmislio/osmislila nekoliko rečenica, vrijeme je za drugi korak. Neka ti fotografija s izleta u šumi posluži kao poticaj za pisanje priče.

Najprije osmisli:

- tko su glavni likovi (sudionici)

- što se dogodilo (početak, glavni događaj, kraj)

- gdje se odvija radnja

- kada se što dogodilo

- kako je došlo do toga

- koju su pouku iz svega izvukli sudionici…

U stvaranju priče služi se različitim pripovjednim postupcima (pripovijedanjem, opisivanjem i dijalogom). Obrati pažnju na slikovitost opisa koristeći se epitetima, kontrastima, usporedbama, personifikacijama i sl.

Naslov odaberi prema sadržaju priče.

Ako si zadovoljan/zadovoljna napisanim, zatraži povratnu informaciju i mišljenje starije osobe.

Ako nisi zadovoljan/zadovoljna napisanim, imaš priliku ponoviti zadatak.

Priču možemo početi pisati tek kad odredimo tko će biti likovi. Likovi su ljudi, životinje ili druga bića o kojima se u priči govori. Glavni likovi su oni koji su za priču najvažniji. Često ima i drugih likova koji su manje važni ili sporedni. Kad odaberemo likove, trebamo odlučiti hoćemo li pisati priču tako da jedan od likova pripovijeda svoje doživljaje u prvoj osobi (ja) ili priču pripovijeda netko „izvana“, promatrač i pripovjedač u trećoj osobi (on, ona, oni) da bi dočarao događaje, misli i osjećaje likova iz priče.

Mjesto i vrijeme radnje može se opisati u uvodnom dijelu priče, a po potrebi se mjesto i vrijeme radnje u razvoju priče mogu mijenjati, npr. ako se lik preseli.

Razvoj događaja obuhvaća uvod, zaplet, vrhunac i rasplet. Zaplet je dio priče u kojem se započinju graditi odnosi među događajima i likovima. Sve to stvara napetost (problem) koji dolazi do vrhunca i zatim se mora razriješiti u raspletu.

Opisivanje i pripovijedanje dva su glavna načina kojima gradimo priče. Opisujemo svijet oko sebe, prirodu, biljke, životinje, ljude i njihov izgled. Pripovijedamo doživljaje koji su stvarni, a mogu biti i izmišljeni. Također možemo pripovijedati svoje doživljaje ili ispričati nešto zanimljivo što se dogodilo nekom drugom. Ako želimo da naša priča djeluje življe i uvjerljivo, možemo unijeti govor likova i to kao upravni govor, napisan u navodnicima.

Dramatiziraj(mo)!

Želiš li neki pripovjedni tekst ''pretvoriti'' u dramski tekst, odnosno napisati ga tako da se može izvesti na pozornici, potrebno je prilagoditi tekst tako da bude namijenjen glumcima i pripremiti upute po kojima će se tekst izvoditi na pozornici. Što je još potrebno za uspješnu dramatizaciju, saznaj u nastavku.

Dramatizacija

Dramatizacija je prilagodba književnog teksta, obično pripovjednoga, ali i dramskoga, za potrebe kazališne izvedbe te filmske ili televizijske ekranizacije. Uglavnom proširuje dijalog i monolog i na one dionice teksta koje su čitatelju posredovane glasom pripovjedača, zbog čega ih publika ne bi mogla doživjeti.

Praktična vježba

Basna je književna vrsta koja nam nudi niz mogućnosti - jedna je od njih i dramatizacija, odnosno prilagodba teksta za izvođenje na pozornici.

Tvoj je zadatak istražiti i prisjetiti se basni koje si već čitao/čitala.

Pronađi basnu koja te se dojmila svojim sadržajem, poučnošću i/ili likovima.

Tekst basne preoblikuj u dijalog i monolog.

Neki su dijelovi basne možda već napisani u tom obliku, ali pripovjedački dijelovi zahtijevaju prilagodbu i sažimanje.

U prilagodbi se možeš služiti svojim riječima i izrazima pridržavajući se sadržaja teksta.

Ne zaboravi da dramski tekst osim likova i dijaloga mora sadržavati i didaskalije, upute namijenjene glumcima, redatelju i scenografu.

Tvoj će dramatizirani tekst već u sljedećem zadatku ispuniti pravu svrhu.

Naravno, ako si voljan/voljna prihvatiti se kazališnih izazova!

Kutak za znatiželjne

Basne i basnopisci

Istraživači se ne slažu u tome je li prvi stvaratelj basni bio Ezop u Grčkoj ili učitelj Višnušarman koji je živio u Indiji. Višnušarman je napisao udžbenike za djecu svoga kralja, da ih poduči mudrosti i političkim vještinama. U te udžbenike unio je basne. Nazvani su Pančatantra.

Ezop svoje basne nije zapisivao, jer nije znao pisati. Basne kakve su bile Ezopove, kratke priče, širile su se europskim prostorom. Iz Grčke su krenule u Rim, a tijekom srednjega vijeka i u druge europske zemlje: Francusku, Njemačku, Englesku. Osim književnika i nastavnika, basnu su širili i svećenici.

Najpoznatiji pisac suvremenih basni je francuski književnik Jean de la Fontaine. Uz njega, tu su i Gotthold Ephraim Lessing i Ivan Andrejevič Krilov, iako utjecaj basni vidimo i kod mnogih drugih važnijih pisaca.

I u hrvatskoj književnosti imamo poznate pisce basni, od kojih su najpoznatiji Gustav Krklec i Ivana Brlić-Mažuranić.

Ako do sada nisi čitao basne Ivane Brlić-Mažuranić, neke od njih možeš poslušati u nastavku: Ivanine basne

Primjer 2.

Ezop, Kornjača i zec

Zec je ismijavao kornjaču zbog njezine tromosti i nespretnosti. Kornjači to dojadi, te ga pozove na utrkivanje. Zec od šale prihvati njezin poziv. Osvane dan utrke. Odrede cilj, i u isti čas oba krenu na put. Kornjača je gmizala polagano, ali neprestance i neumorno, a zec je kao mahnit skakao samo da pokaže, kako prezire kornjaču. Napokon je umoran, blizu cilja, legao i zaspao kao zaklan. Najednom počnu gledatelji vikati. Zec se prene, poskoči, ali kornjača je bila već na cilju. Opazivši je kako se već natrag vraća, ukloni joj se postiđen zec s puta, i prizna sam da ga je najsporija životinja na svijetu osramotila, jer se previše uzdao u svoju brzinu.

I pametnoga vjetrenjaka, natkriliti može glava laka!

Zec i kornjača
Uprizorenje čuvene basne o zecu i kornjači. Nasmijani zec juri prema cilju dok ga kornjača prati krajnjim naporom.

Primjer 3.

Kornjača i zec (dramatizirani tekst)

LIKOVI: zec, kornjača, gledatelji

I. prizor: Zec i kornjača na livadi razgovaraju, oko njih je grmlje i cvijeće.

Zec (obraća se kornjači podrugljivo): Kako si nespretna i spora!

Kornjača (ljutito odgovara zecu): Misliš da si spretniji i brži?! Dokaži!

Zec (i dalje podrugljivo): Zašto ne? Može li sutra u 12 sati kraj staroga hrasta?

Kornjača: Dogovoreno!

II. prizor: Zec i kornjača našli su se kraj staroga hrasta i spremni su za utrku. Vjeverica im daje znak za početak utrke. Na cilju ih čekaju druge životinje.

Zec (podrugljivo): Ipak se želiš osramotiti pred svima?

Kornjača (samouvjereno): Bit će mi čast izgubiti utrku od takvog hvalisavca!

Vjeverica: Vrijeme je za početak! Krećemo za.... pet, četiri, tri, dva, jedan... KRENI!!!

III. prizor: Kornjača se polako vuče prema cilju, zec skače na sve strane i ruga se kornjači, trčkara oko nje, smije se dok ona polako ide prema cilju. Druge životinje navijaju i čekaju.

IV. prizor: Izmoreni zec, uvjeren u pobjedu, legne nadomak cilja i zaspe. Kornjača dolazi do cilja.

Životinje (uzbuđeno viču ): Pobjeda! Pobjeda!

Zec (budi se, trlja oči i gleda prema cilju): Štooooo?! To ne može biti istina!

Kornjača (zadovoljno se smješka): I pametnoga vjetrenjaka, natkriliti može glava laka!

Kazalište Čarobna kutijica

Zadatak 4.

Kazalište je mjesto prepuno čarolija i užitaka.

Stvori svoje maleno kazališno carstvo.

U prethodnome zadatku/vježbi saznao/saznala si kako dramatizirati književni tekst.

Sada taj isti tekst možeš pretočiti u kazališnu stvarnost.

Praktična vježba

Kako izraditi kartonsku pozornicu?

Od kartonske kutije (za cipele) izradi malu kazališnu pozornicu.

Kutija neka bude otvorena samo s jedne strane koja će biti usmjerena prema publici.

Prednji dio pozornice možeš djelomično prekriti tkaninom/zastorima.

Pokušaj svojoj pozornici udahnuti malo živosti i svjetla s pomoću LED svjetla/žaruljica.

Osmisli izgled pozornice prema radnji teksta (basne) koji si dramatizirao/dramatizirala.

Likove možeš izrezati od kartona i kolaža te ih zalijepiti na drvene štapiće s pomoću kojih ćeš pomicati likove dok se nalaze na pozornici.

Likovi mogu biti i plišane igračke ili figurice koje imaš u kući.

Rekviziti/predmeti na pozornici također mogu biti izrađeni od kartona ili kolaža.

Pazi na detalje kao pravi scenograf!

Ne zaboravi da se osim scenografijom u ovome zadatku baviš i kostimografijom, svjetlom i tonom koji će dodatno obogatiti cjelokupni ugođaj.

Kad tvoje malo kazalište bude spremno, podijeli s prijateljima i obitelji djelić čarolije koji si osmislio/osmislila.

Kutak za znatiželjne

Znaš li što je kazalište sjena?

Pogledaj video u kojem ćeš otkriti više o toj temi.

Klub malih čitatelja

Projekt

Čitanje je aktivnost koja nas oblikuje i višestruko obogaćuje. Svi imamo svoje čitateljske navike, književne vrste koje nas privlače, naslove koje bismo opet pročitali...

Klub malih čitatelja omogućit će tebi i tvojim prijateljima da proširite svoje čitateljske vidike. Uz pomoć učitelja/učiteljice Hrvatskoga jezika ili knjižničara/knjižničarke pokreni u školi Klub malih čitatelja.

Osim čitanja u klubu ćete njegovati vještine govorenja i izlaganja o pročitanim knjigama.

Predstavite jedni drugima knjige koje su vas zainteresirale svojim sadržajem i/ili likovima.

Organizirajte filmske večeri i pogledajte film koji je snimljen prema nekoj od knjiga koju ste pročitali.

Svatko od članova kluba neka vodi bilješke o knjigama koje je pročitao: ime pisca, naslov knjige, književna vrsta, broj stranica...

Nakon tri mjeseca nagradite člana kluba koji je pročitao najviše stranica. Nagrade možete dodjeljivati i u ostalim kategorijama (najbolji predstavljač knjige, najbolji govornik).

Savjeti za čitanje i predstavljanje knjige u klubu

TRAJANJE IZLAGANJA

Predstavljanje knjige i izlaganje o njezinoj temi i sadržaju trebalo bi trajati od 10 do 15 minuta.

ČITANJE ULOMKA ILI NAVODA

Ako u izlaganju želite pročitati određene ulomke ili navode, svakako ih označite naljepnicama u raznim bojama (zastavicama) i uvježbajte čitanje naglas. Ako je potrebno čitati dijalog između više likova, pokušajte glasom pokazati da se oni razlikuju od glasa pripovjedača.

VIZUALNI MATERIJALI

Ponekad je lakše govoriti ako su pred nama stvarni predmeti o kojima želimo nešto reći. Za bolje uočavanje motiva iz pročitane knjige donesite stvarne predmete koji su važni u razvoju radnje djela (npr. lopta koja je razbila prozor, sat koji je izgubio glavni lik i sl.). Također možete donijeti fotografije likova (iz kazališne predstave ili filma), kartu grada u kojem se odvija radnja djela, životopis i sliku književnika, svoje crteže glavnih likova i događaja itd.

POMOĆNA SREDSTVA

Kao pomoć pri izlaganju dobro je imati napisane kartice s natuknicama podijeljene prema glavnim točkama izlaganja (slajdovi prezentacije u ispisanom obliku), bilješke o likovima, bilješke iz dnevnika čitanja s navodima koje želimo pročitati, plakat o književnom djelu, kutiju s ključnim podatcima, umnu mapu o pročitanom djelu i slična pomoćna sredstva kojima se inače služimo u izlaganjima i referatima u drugim nastavnim predmetima.

KAKO ČITATI DJELO KOJE ĆEMO PREDSTAVLJATI?

Knjigu koju ćete predstavljati pročitajte što pozornije i pomnije, uočavajući sve likove i događaje, prateći pripovijedanje i opisivanja mjesta i likova, pojedinosti koje ne smiju biti zaboravljene, uzroke i posljedice. Tijekom čitanja pravite bilješke (najbolje na malim žutim samoljepljivim papirićima) te ih umetnite u knjigu. Možete u svoj dnevnik čitanja pisati bilješke o tome što želite istaknuti i pročitati za vrijeme izlaganja knjige. Nakon što pročitate cijelu knjigu, pregledajte sve bilješke (one s listića zalijepljenih u knjizi i one iz dnevnika čitanja) te izdvojite najvažnije bilješke. Njih u obliku natuknica zapišite na kartice veličine pola lista papira koje ćete označiti brojevima kako se ne bi izmiješale dok izlažete. Nikako ne pišite cijele rečenice jer tijekom izlaganja trebate slobodno govoriti, prateći natuknice na karticama, a ne čitati s njih. Time ćete postići uspjeh kod slušatelja jer radije slušamo slobodni govor nego čitanje.

Pročitanu knjigu predstavite uz pomoć sljedećih kartica/natuknica:

Knjiga o kojoj ću govoriti zove se…

Naslov knjige koju vam želim predstaviti je…

Knjigu je napisao/napisala…

Okreni

Knjigu sam izabrao/izabrala zato što…

Povratak

U ovoj je knjizi riječ o…

Glavni likovi doživjeli su… / proživljavaju razne pustolovine….

Radnja započinje u mjestu…, a nastavlja se u…

Posebno je zanimljiv trenutak kad… / Osobito je zabavno čitati o…

Okreni

Sada vam želim pročitati jedan dio iz ove knjige koji smatram osobito važnim/lijepim/zabavnim…

Povratak

Knjiga mi se svidjela zato što…

Na mene je osobito ostavilo dojam to što knjiga…

Okreni

Knjigu možete posuditi i pročitati...

Povratak

Važno, važno!

• Pred slušateljima trebate stajati uspravno – pronađite svoj udobni položaj za stajanje.

• Govorite slobodno i ne čitajte napisano. Smijete pogledati u kartice s natuknicama, a zatim govorite.

• Govorite sporije i razgovijetno; u govoru pravite stanke – da dođete do zraka i da slušatelji shvate što ste upravo rekli.

• Održavajte kontakt očima sa slušateljima – šećite pogledom s jedne na drugu osobu i pratite razumiju li što im govorite, je li im zanimljivo i žele li čuti još. Ako su slušatelji umorni, više puta ponovite što je važno.

Zanimljivost

Najmanja tiskana knjiga ima dimenzije svega 0,9 x 0,9 mm, a izdana je u svega 100 primjeraka. Radi se o izdanju Chameleona, ruskog autora Antona Checkova. Najdeblja knjiga na svijetu široka je 4 metra. Naslov je Das dickste Buch des Universums (Najdeblja knjiga na svijetu). Njezina težina iznosi 220 kg i ima 50 560 stranica.

...i na kraju

Samostalno učenje vrijeme je za kreativnost i kritičko promišljanje. Vjerujemo da ste odabrane aktivnosti uspješno odradili i saznali više o hrvatskom jeziku.

Povratak na vrh