x
Učitavanje

Aktivnosti za samostalno učenje

    Europska unija, Zajedno do fondova EU
    Sadržaj jedinice
    Povećanje slova
    Smanjenje slova
    Početna veličina slova Početna veličina slova
    Visoki kontrast
    a Promjena slova
    • Verdana
    • Georgia
    • Dyslexic
    • Početni
    Upute za korištenje

    Na početku...

    Provedite i vi u svojoj školi ili razredu jedno takvo istraživanje. Napravite anketu prema uzoru na anketu koju vam predlažemo. Podijelite je učenicima u školi i prikupite podatke.

    Na slici je anketa među učenicima o provođenju slobodnog vremena

    Analizirajte podatke i prikažite ih u obliku tablica i dijagrama.

    Prikupljene podatke prikažite plakatom. Plakat možete napraviti s pomoću jednog od online alata za izradu infografika.

    Infografika služi za vizualno prikazivanje informacija i podataka s pomoću slika, grafikona i dijagrama. Izrađuje se s pomoću jednostavnih alata, čije su inačice uglavnom dostupne online i besplatne. Primjeri takvih alata su Piktochart i Canva, online alati za izradu plakata, izvještaja i prezentacija. Za uporabu tih alata morate biti stariji od 13 godina.

    Riješite, provjerite i podijelite

    Za uvježbavanje prikupljanja i analize podataka predlažemo vam nekoliko zadataka koje možete samostalno riješiti u bilježnici ili u nekom interaktivnom elementu. Nekoliko posljednjih zadataka je za one koji žele znati više, ali svi ih možete pokušati riješiti. Nakon što riješite zadatke, usporedite svoje rješenje s rješenjima ostalih učenika. Podijelite svoje znanje s njima ili ih zamolite da vam pomognu ako vam je neki zadatak težak.

    Zadatak 1.

    U tablici su prikazani podatci o djelatnosti hitne medicinske pomoći iz 2010. godine. Izvor podataka je DZS.

    Intervencije Broj intervencija
    Intervencija u ordinaciji
    1 026 000
    Intervencije u kući bolesnika 187 000
    Intervencije na terenu 69 000
    Sanitetski prijevoz 542 000

    Podaci u prikazuju vrstu i broj intervencija hitne medicinske pomoći u 2010. godini.

    Vrsta intervencije je , a broj intervencija je skupa podataka.  

    Pomoć:

    Pročitajte pažljivo jedinicu Prikupljanje podataka.

    null

    Zadatak 2.

    Na slici je linijski dijagram o broju kinematigafa od 2001. do 2010. godine

    U linijskom je dijagramu prikazan broj kinematografa u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2010. godine. (Izvor: DZS)

    Dopunite rečenice.

    1. Od godine 2004. do 2006. broj kinematografa u Republici Hrvatskoj naglo:

      Pomoć:

      Kod linijskog dijagrama pratimo linije slijeva nadesno.

      null
    2. Od godine 2006. do 2007. broj kinematografa u Republici Hrvatskoj :

      Pomoć:

      Kod linijskog dijagrama pratimo linije slijeva nadesno.

      null

    Zadatak 3.

    U tablici su podatci o prosječnoj godišnjoj količini voća u kilogramima utrošenoj po članu kućanstva u Republici Hrvatskoj u 2010. godini.

    Vrsta voća Količina voća po članu kućanstva u kg
    južno voće 13.2
    banane 9.1
    jabuke 16.0
    kruške 1.5
    koštuničavo voće 3.8
    bobičasto voće 2.3
    ostalo voće 4.9
    sušeno voće i jestive sjemenke 1.7

    Izvor: DZS

    1. Nacrtajte stupčasti dijagram frekvencija za te podatke.
    2. Kojeg je voća najviše utrošeno po članu kućanstva 2010. godine?
    3. Kojeg su voća članovi kućanstva najmanje pojeli u 2010. godini?
    4. Koliko je kilograma voća prosječno pojeo jedan član kućanstva u 2010. godini?
    5. Koliko bi to približno kilograma bilo na tjedan po članu kućanstva?
    6. Koliko posto se pojelo bobičastog voća po članu kućanstva u 2010. godini u odnosu prema ukupnom voću koje je utrošeno po članu kućanstva te godine?
    na slici je stupčasti dijagram koji pokazuje količinu voća utrošenog po članu kućanstva u 2010. godini
    1. Stupčasti dijagram frekvencija
    2. Najviše se pojelo jabuka.
    3. Najmanje se jelo krušaka.
    4. Svaki je član kućanstva 2010. godine pojeo prosječno 52.5 kg voća.
    5. To bi na tjedan bilo približno 1 kg voća po članu kućanstva.
    6. Bobičastog voća u odnosu prema ukupnom voću pojelo se 4.38 % .

    Zadatak 4.

    Andrea je otvorila trgovinu prirodnih proizvoda za njegu tijela. Prvi je mjesec zaradila 2 000 kn , drugi 3 000 kn , treći 12 000 kn , četvrti 18 000 kn , peti 6 000 kn i šesti mjesec 4 000 kn .

    1. Odredite frekvenciju i relativnu frekvenciju Andreine zarade u prvih šest mjeseci od otvaranja trgovine.
    2. Koji je mjesec ostvarila najveću, a koji najmanju zaradu? Koliki je udjel zarade tih mjeseci u ukupnoj zaradi?
    3. Nacrtajte stupčasti dijagram relativnih frekvencija.
    4. Izračunajte Andreinu prosječnu mjesečnu zaradu.

    a. Frekvenciju i relativna frekvencija Andreine zarade u prvih šest mjeseci

    Mjesec Frekvencija Relativna frekvencija Relativna frekvencija
    u obliku postotka
    1. 2 000 0.01 1 %
    2. 3 000 0.15 15 %
    3. 2 500 0.13 13 %
    4. 3 500 0.18 18 %
    5. 6 000 0.3 30 %
    6. 3 000 0.15 15 %
    Ukupno 20 000 1 100 %

    b. Najveću je zaradu imala peti mjesec kad je ostvarila 30 % ukupne zarade. Najmanju je zaradu imala prvi mjesec kad je ostvarila 1 % ukupne zarade.

    Na slici je stupčasti dijagram relativnih frekvencija koji prikazuje  zaradu u prvih šest mjeseci od otvaranja trgovine.
    c) Stupčasti dijagram relativnih frekvencija

    c. Stupčasti dijagram relativnih frekvencija.

    d. Prosječnu zaradu izračunajte s pomoću formule za aritmetičku sredinu podataka.

    x n - = 2 000 + 3 000 + 2 500 + 3 500 + 6 000 + 3 000 6

    x n - = 3 333.33 kn

    Prosječna zarada bila joj je 3 333.33 kn .


    Projekt

    Zamislite da vodite poduzeće s prijateljem iz razreda. Osmislite čime će se ono baviti i kako će se zvati. Odredite koliki su vam troškovi svaki mjesec, ali i kolika vam je zarada. Koliki udjel određenog proizvoda ste prodali. Podatke prikažite s pomoću tablica i dijagrama. Prikažite svoj rad plakatom.

    Zadatak 5.

    Pogledajte dijagram i odgovorite na pitanja. (Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2016.)

    1. Koje je godine prosječna dob ženika bila najveća?
    2. Koje je godine prosječna dob nevjeste bila 22.3 godine?
    3. Usporedite i objasnite prosječnu dob pri ulasku u brak 1970 . godine i 2015 . godine.
    Na slici je višestruki stupčasti dijagram koji pokazuje prosječnu dob stupanja u brak

    1. Prosječna dob ženika bila je najveća . godine.

      Pomoć:

      Odgovor upišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.

      null
    2. Prosječna dob nevjeste 22.3 godine bila je . godine.

      Pomoć:

      Odgovor upišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.

       

    3. Prosječna dob pri ulasku u brak 2015 . godine bila je  nego prosječna dob 1970 . godine.

      Pomoć:

      Pozorno pogledajte dijagram.

    Projekt

    Zamijetite da je većina podataka preuzeta od Državnog zavoda za statistiku. U Statističkom ljetopisu 2016. godine pronađite dio s tablicama za obrazovanje. Podijelite se u skupine. Izaberite jednu tablicu, pripremite pitanja vezana za nju. Izaberite dijagram i pripremite pitanja za njegovu analizu. Dajte svoja pitanja drugoj skupini, a ona neka vama da svoja. Napravite izvješće o aktivnosti koristeći se jednim od online alata za infografiku. Neki od njih spomenuti su i u ovoj cjelini.

    Zadatak 6.

    U Hrvatskoj je bilo 28 129 potencijalnih počinitelja kaznenih djela čija je podjela prema vrsti odluke suda prikazana kružnim dijagramom.

    1. Koliko ima počinitelja kojima je prekinuta istraga?
    2. Koliko ima počinitelja kojima je odbačena prijava?

    Imajte na umu da mnogi od potencijalnih počinitelja kaznenih djela nisu to isto djelo i počinili te je zato protiv njih prekinuta istraga ili odbačena prijava.

    Na slici je broj potencijalnih počinitelja kaznenih djela čija je podjela prema vrsti odluke suda prikazana kružnim dijagramom.

    1. Protiv počinitelja kaznenih djela odbačena je prijava.

      Pomoć:

      Rješenje napišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.

      null
    2. Protiv počinitelja prekinuta je istraga.

      Pomoć:

      Rješenje napišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.

      null

    Kutak za znatiželjne

    Zadatak 7.

    Najviša prosječna visina snijega na vrhovima hrvatskih planina jedne zime bila je 108 cm . Podatci za vrh Vojak na Učki obrisali su se. Izračunajte s pomoću preostalih podataka iz tablice visinu snijega na vrhu Vojak te zime. Istražite gdje se nalaze ostali vrhovi.

    Vrh Visina snijega u cm
    Zavižan 207
    Sljeme 25
    Štimčev vrh
    162
    Veliki Snježnik 178
    Sveta Gera 59
    Sveti Jure 120
    Vojak

    Prosječna visina snijega x ¯ je 108 cm . Jedan podatak nam je nepoznat, označimo ga s x , ostali podatci su nam poznati. Prosječna visina računa se tako da sve podatke zbrojimo i podijelimo s brojem vrhova. Uvrstimo podatke u jednadžbu.

    x ¯ = 207 + 25 + 162 + 178 + 59 + 120 + x 7

    108 = 207 + 25 + 162 + 178 + 59 + 120 + x 7

    108 = 751 + x 7 / · 7

    756 = 751 + x

    x = 5 cm .

    Najviša visina snijega na Vojaku te zime bila je 5 cm .


    Zadatak 8.

    Prosječna visina djece u razredu od 23 učenika je 150 cm . Kad u razred dođe jedan novi učenik, prosječna visina učenika u razredu je 151 cm . Koliko je visok dječak koji je došao u taj razred?

    Prosječna visina 23 učenika x ¯ je 150 cm . Postavimo jednadžbu tako da izračunamo zbroj svih visina učenika.

    x ¯ = x 1 + x 2 + . . . + x 23 23  

    150 = x 1 + x 2 + . . . + x 23 23   / · 23

    x 1 + x 2 + . . . + x 23 = 3 450 .

    Kad u razred dođe novi učenik, učenika je 24 , a njihova prosječna visina sada je 151 cm . Postavimo novu jednadžbu.

    x ¯ = x 1 + x 2 + . . . + x 23 + x 24 24  

    151 = x 1 + x 2 + . . . + x 23 + x 24 24   / · 24

    3 624 = x 1 + x 2 + . . . + x 23 + x 24

    Iz prve jadnadžbe dobili smo da je x 1 + x 2 + . . . + x 23 = 3 450 . Uvrstimo taj izraz u novu jednadžbu i riješimo.

    3 624 = 3 450 + x 24

    x 24 = 174 cm

    Novi je dječak visok 174 cm .


    Zadatak 9.

    Proglašavanje mjera zaštite od poplave ovisi o visini vodostaja neke rijeke. Stupnjevi mjera zaštite od poplave su:

    • normalno stanje vodostaja
    • pripremno stanje
    • redovite mjere zaštite od poplave
    • izvanredne mjere zaštite od polave i
    • izvanredno stanje.
    Na slici je stupčasti dijagram vodostaja rijeka neke regije

    Na slici su prikazani vodostaji rijeka jedne regije u jednom satu. Pravokutnik na intervalu od 0 do 100 cm predočuje da 12  rijeka ima vodostaj niži od 100 cm , a primjerice pravokutnik na intervalu od 501 do 600 cm predočuje da 4  rijeke imaju visinu vodostaja veću od 501 cm i manju od 600 cm .

    1. Koliko je rijeka u toj regiji?
    2. Koliko cm treba biti vodostaj da bi se proglasile izvanredne mjere ili izvanredno stanje obrane od poplave ako znamo da za 58  rijeka nisu proglašene ni izvanredne mjere ni izvanredno stanje.
    1. Zbrojimo sve visine stupaca, tj. brojeve rijeka na svakom intervalu. Rijeka u toj regiji ima 86 .
    2. Zbrojimo visine prvih 5 stupaca, 12 + 6 + 8 + 18 + 14 = 58 . Visinu vodostaja do 500 cm   ima 58 rijeka, znači vodostaj treba biti 501 cm da bi se proglasile izvanredne mjere zaštite od poplave.

    ...i na kraju

    Za kraj ove zanimljive cjeline riješite još jedan zadatak, a kada dođe ljeto, otiđite u pratnji roditelja ili nekoga starijeg na kupanje u nekom od jezera Lijepe Naše.

    Zadatak 10.

    U tablici su prikazane dubine nekih jezera u Republici Hrvatskoj.

    1. Nactrajte stupčasti dijagram frekvencija za te podatke.
    2. Izračunjate prosječnu dubinu tih jezera.
    3. Koja su jezera dublja od prosjeka?
    Jezero Dubina u metrima
    Vransko jezero na Cresu 74
    Peruća 64
    Prokljansko jezero 25
    Lokvarsko jezero 40
    Sabljačko jezero
    6
    Bajersko jezero 7
    Baćinska jezera 32

    Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2016.

    Na slici je stupčasti dijagram dubina nekih  jezera u RH

    b. Prosječna je dubina tih jezera 35.43 metra.

    c. Dublja od prosjeka su Vransko jezero na Cresu, Peruća i Lokvarsko jezero.