Sedmašima je učiteljica najavila mjerenje visine na satu Tjelesne i zdravstvene kulture. Pronašla je u svojoj bilježnici njihove izmjerene visine kada su došli u 5. razred. Sada će usporediti koliko su narasli. Tamara i njezin prijatelj Bojan ne mogu se složiti o brzini svojega rasta. Bojanu se čini kako su podjednako brzo rasli (misli da su im jednaki omjeri visina kao i u 5. razredu), a Tamara tvrdi da je brže rasla, odnosno da ga je gotovo stigla. Pogledajmo tko ima pravo.
Prije nego što utvrdimo tko je imao pravo, ponovimo nekoliko pojmova.
Dopunite riječi koje pripadaju definiciji.
Odnos između dviju veličina nazivamo , pri čemu je omjera, a omjera.
U kojem su odnosu mjere, odnosno veličine koje se jednako puta povećaju ili smanje?
Pogledajmo sada što su Tamara i Bojan dobili mjerenjem i računom.
Pogledajte još jedanput animaciju iz uvoda, zapišite rezultate mjerenja i odgovorite na pitanja.
Usporedili smo visine iz 5. i 7. razreda. Utvrdili smo da je i kod Tamare i kod Bojana nova visina puta veća od visine iz 5. razreda.
Dovucite dobivene rezultate na točne pojmove.
|
vrijednost (količnik) omjera |
|
omjer |
|
razmjer |
Tamara i Bojan su vrijednost omjera zaokružili na dvije decimale. Izračunajte vrijednosti njihovih omjera na tri decimale.
Tamara:
Bojan:
Vidimo da se tu već razlikuje vrijednost dvaju omjera.
Najprije se činilo da Bojan ima pravo, ali preciznijim računom vidjeli smo da je ipak Tamara malo više narasla i približila se Bojanovoj visini.
Uočite razliku između onoga kada se traži koliko puta su narasli (što smo upravo dobili) i pitanja za koliko su narasli. Vidjeli smo da je Tamara viša za
a Bojan za
Koliko je posto narasla Tamara, a koliko Bojan u odnosu prema 5. razredu? Zaokružite na jednu decimalu.
Tamara je narasla
a Bojan
u odnosu prema visini iz 5. razreda.
Vratimo se na animaciju s početka priče i pogledajmo kako smo visinu učenika prikazali s pomoću dužina. Usporedili smo njihove duljine i izračunali njihov kvocijent (vrijednost omjera). Napravimo isto s dužinama u sljedećem primjeru.
Primjer 1.
Promotrimo dužine sa slike. Odredimo omjere dužina i te omjere dužina i Usporedimo dobivene koeficijente proporcionalnosti.
Postupak pogledajte u rješenjima.
Omjer dužina iskazujemo omjerom njihovih duljina izraženih istom mjernom jedinicom.
Ako vrijedi proporcija
za dužine
kažemo da su te dužine proporcionalne.
Koliki je omjer dužina
ako je
Izračunajte duljinu dužine
ako je dužina
duga
a njihov je omjer jednak
Prvi način
Drugi način
Zadatak se može riješiti i s pomoću trojnog pravila.
Veličine su proporcionalne pa vrijedi:
Dalje je isto kao u prvom slučaju.
Jedna od anegdota o Talesu Miletskom naziva se Pad u bunar.
Jedne se noći Tales toliko zadubio u zvijezde da nije vidio kuda hoda te je pao u bunar. Na poziv upomoć neka duhovita starica mu se narugala: „E, Talese, ti nisi kadar vidjeti što ti je pod nogama, a htio bi spoznati što je na nebu.”
Više o Talesu Miletskom (640. – 546. g. pr. Krista) pročitajte na Wikipediji.
Primjer 2.
Nacrtajmo kut s vrhom Krakove kuta presijecimo parom usporednih pravaca kao na slici.
Koje sve dužine uočavate?
Primjer 3.
Izmjerimo pa izračunajmo i usporedimo vrijedosti sljedećih omjera:
Napravite u bilježnicu tablicu s duljinama stranica i pripadajućim omjerima (kao na slici).
Interakcija u nastavku omogućava vam pomicanje točaka i Promatrajte što se događa s omjerima. Jesu li neki omjeri jednaki?
Napišite pripadajuće proporcije koje ste uočili da vrijede.
Talesov poučak o proporcionalnim dužinama.
Usporedni pravci na krakovima kuta odsijecaju proporcionalne dužine.
Proporcionalnost dužina određena presjekom paralelnih pravaca bila je poznata još babilonskim matematičarima, iako se to otkriće pripisuje Talesu Miletskom (640. – 546. g. pr. Krista) po kome je poučak dobio naziv.
Tales je izmjerio visinu piramide s pomoću sjene. Čekao je da duljina njegove sjene bude jednaka njegovoj visini. U tom trenutku izmjerio je duljinu sjene piramide i zaključio koliko je visoka.
S pomoću zadanih dužina na slici provjerite vrijede li jednakosti:
Ispišite u bilježnicu duljine svih potrebnih dužina te izjednačite proporcionalne dužine.
S obzirom na oznake sa slike, odgovorite na pitanja.
U kakvom su položaju pravci
i
?
Dovucite omjere na njihove jednakosti.
|
|
|
|
|
Koja je dužina sukladna dužini
Duljine dužina označavamo malim slovima. Neka je:
Ispišite u bilježnicu sve proporcije koje vrijede za proporcionalne dužine (Talesov poučak) s pomoću novih oznaka (kao na slici).
Prva proporcija:
Druga proporcija:
Primjer 4.
Odredimo nepoznatu veličinu sa slike.
Koristit ćemo se proporcijama koje smo ispisali u prethodnom zadatku te pravilima računanja proporcija ili razmjera.
Ovdje ćemo primijeniti prvu proporciju. Imamo pa vrijedi
Nakon množenja vanjskih i unutarnjih članova, na lijevu stranu stavimo umnožak s nepoznanicom.
Odredite
sa slike.
S pomoću proporcije
odredite nepoznanicu
sa slike.
Dvanaest metara od stabla postavljena je rampa duljine
i visine
Odgovorite na pitanja.
Koliko je visoko stablo? | |
Koliko je puta stablo više od visine rampe? | |
Kolika je udaljenost od rampe do stabla? | |
Ako ste na vrhu rampe, koliko ste udaljeni od vrha stabla u odnosu prema duljini kosine rampe? |
Pomoć:
je trostruko od pa je visina stabla trostruko od
je dvostruko od pa je udaljenost od vrha rampe do vrha stabla dvostruko veća od duljine kosine rampe.
Postupak:
duljina kosine rampe udaljenost od vrha rampe do vrha stabla
Koristeći se Talesovim poučkom riješite zadatke.
Za zadani omjer rasporedite elemente na pravo mjesto na slici.
Odredite nepoznanicu
Za dani razmjer iz prethodnog primjera dovucite točke na pravo mjesto na slici ako je
Primjer 5.
Odredite nepoznate elemente sa slike.
Odredite nepoznate elemente sa slike.
Primjer 6.
Odredite nepoznate elemente sa slike.
Izračunajmo nepoznate duljine dužina koje na krakovima kuta odsijecaju tri usporedna pravca.
Odsječke na krakovima usporedimo u parovima, ovisno što nam je zadano.
Zadatak možemo riješiti zapisom s pomoću razmjera, ali ga možemo riješiti i tako da omjer stavimo u razlomak.
Pazite: Krak s kojeg duljinu prvu stavljate u omjer mora u proporciji uvijek biti prvi. Obično na prvo mjesto stavljate nepoznanicu radi lakšeg računanja.
Izračunajte nepoznate veličine sa slike.
Iskorstite dobiveni
U sljedećoj interakciji odaberite s pomoću klizača željeni broj paralelnih pravaca koji presijecaju krakove zadanog kuta i dijele dužinu
na manje dužine jednakih duljina. Uočite što se događa kada su odsječci na zadanoj dužini jednaki. Jesu li i na drugom kraku ti odsječci jednaki? Kako to zaključujemo? Vrijedi li tu Talesov poučak? Promijenite kut pomičući točku
Jesu li i dalje odsječci na drugom kraku jednaki?
U sljedećoj jedinici upravo ćemo Talesov poučak iskoristiti za podjelu zadane dužine na jednake dijelove.