U mjenjačnici „Kuna“ možemo za
750kn kupiti
100 eura.
Koliko bismo eura mogli kupiti u ovoj mjenjačnici za
7500kn?
Mogli bismo kupiti 1000 eura.
Zanimljivost
Valuta je novčana jedinica pojedine države. Primjerice, valuta Republike Hrvatske jest kuna i ima oznaku HRK. Valuta Europske unije (Europske monetarne unije) jest euro i ima oznaku EUR. Omjer vrijednosti dviju valuta izračunava se pomoću deviznog tečaja. Devizni se tečaj mijenja svaki dan, ovisno o ponudi i potražnji deviza na deviznom tržištu. Devizno je tržište trgovina novcem. Tečajevi se objavljuju svaki dan na tečajnim listama koje prikazuju vrijednost jedinice strane valute u odnosu na domaću valutu, primjerice 750kn:100 eura. Tečajne liste objavljuje Hrvatska narodna banka, skraćeno HNB. Više o tečajnim listama pogledajte na stranici tečajna lista Hrvatske narodne banke.
Mogli bismo kupiti deset puta više eura za deset puta više kuna. To je bilo lako izračunati. Ali ako imamo 2055kn, koliko bismo onda kupili eura toga dana u toj mjenjačnici? Kako bismo to izračunali, potrebna nam je informacija po kojem se deviznom tečaju računa, odnosno informacija o omjeru kune naprema euru.
Ako znamo da za 750knmožemo kupiti 100eura, možemo izračunati vrijednost omjera kuna i eura, 750:100=7.5.Omjer mora imati jednaku vrijednost za bilo koji iznos kuna koji želimo zamijeniti za eure. Ako želimo promijeniti 2055knu eure, po istom tečaju, moramo izračunati drugi član omjera 2055:x=7.5, kako smo naučili u jedinici Omjeri. x=2055:7.5tj. x=274, odnosno za 2055 kuna kupit ćemo 274eura. Ovdje smo imali dva omjera jednake vrijednosti pa takav zadatak možemo zapisati kao jednakost dvaju omjera: 750:100=2055:274. Tako zapisanu jednakost dvaju omjera zovemo proporcija ili razmjer.
Proporcija
ili razmjer
Jednakost dvaju omjera nazivamo proporcija ili razmjer.
Zapis proporcije ili razmjera
Proporciju ili razmjer pišemo u oblikua:b=c:d, pri čemu su a,b,c,d∈Q, te b≠0id≠0.
Čitanje proporcije ili razmjera
Proporciju ili razmjera:b=c:dčitamo anaprema bodnosi se kao cnaprema d.
Članovi proporcije ili razmjera
Članove
a i
d nazivamo vanjski članovi proporcije ili razmjera.
Članove
b i
c nazivamo unutarnji članovi proporcije ili razmjera.
Zadatak 1.
Istražite jednakost omjera. Uočite da su omjeri jednaki ako su u sredini označene iste boje. Kada istražujete jednakost omjera ili proporciju, klizač pomaknite udesno, a kada istražujete omjere, klizač pomaknite ulijevo.
Primjer 1.
Izračunajmo pomoću proporcije koliko ćemo eura u istoj mjenjačnici dobiti za 450kn.
Iz tečajne je liste vidljivo da je omjer količine kuna i količine eura
750:100. Ovdje trebamo uočiti da je prvi član omjera količina kuna, a drugi član omjera količina eura. Drugi omjer mora imati istu vrijednost jer želimo po istom tečaju promijeniti kune u eure. U tom drugom omjeru opet mora prvi član biti količina kuna, ona količina kuna koju želimo promijeniti,
450kn. Drugi član mora biti količina eura, za sada nepoznanica
x. Sada ta dva omjera stavimo u jednakost i dobit ćemo proporciju s jednom nepoznanicom:
750:100=450:x
odnosno jednadžbu s jednom nepoznanicom. Kako ćemo riješiti tu jednadžbu s jednom nepoznanicom? Za sada to možemo riješiti tako da omjere zapišemo u razlomačkom obliku:
750100=450x.
Učili smo da ako su dva razlomka jednaka, onda su im jednaki i unakrsni umnošci brojnika i nazivnika pa slijedi:
750·x=100·450
Pogledajmo koji su to članovi proporcije ili razmjera. Broj
750 i nepoznanica
x vanjski su članovi proporcije, a broj
100 i broj
450 unutarnji su članovi proporcije.
Prema tome, proporcije jednostavnije možemo rješavati tako da odmah pomnožimo vanjske članove i napišemo ih s jedne strane jednakosti, a potom pomnožimo unutarnje članove proporcije i napišemo ih s druge strane proporcije, bez pretvaranja u razlomački oblik.
Dalje rješavamo uobičajeno kao svaku drugu linearnu jednadžbu s jednom nepoznanicom, onako kako smo naučili u šestom razredu:
x·750=45000
x=45 000:750
x=60.
Za
450kn
tog bismo dana u toj mjenjačnici dobili
60 eura.
Rješavanje proporcije ili razmjera
Umnožak vanjskih članova proporcije
a:b=c:d jednak je umnošku unutarnjih članova te proporcije
a·d=b·c.
Zadatak 2.
Izračunajte i odgovorite.
U istoj mjenjačnici za
225kn dobit ćemo
Odgovor upišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.
eura, a za
3412.50kndobit ćemo
Odgovor upišite u obliku cijelog broja na za to predviđeno mjesto.
eura.
Pomoć:
Postavite razmjer, pomnožite vanjski član s vanjskim i unutarnji s unutarnjim, te riješite dobivenu jednadžbu, kako je pokazano u primjeru.
Postupak:
Za
225kn postavimo razmjer
750:100=225:x i riješimo jednadžbu
750·x=225·100
Za
3412.50kn postavimo razmjer
750:100=3412.50:x i riješmo jednadžbu
750·x=3412.50·100
Zanimljivost
Kada pišemo iznos novca, uvijek ga pišemo tako da decimalni dio ima dvije decimale, odnosno stotinke. Tako se odmah vidi koliko imamo manjih jedinica. Glavna novčana jedinica podijeljena je na 100 manjih. Primjerice, kuna ima 100 lipa, a euro ima 100 centi.
Nepoznati član proporcije
Primjer 2.
Izračunajmo nepoznati član proporcije 24:15=x:3.
Zadana je proporcija 24:15=x:3.
Pomnožimo vanjski član s vanjskim članom i unutarnji s unutarnjim i dobijemo jednadžbu:
24·3=15·x
Pritom nije važno koji umnožak pišemo s koje strane jednakosti pa jednadžbu možemo pisati i ovako:
Kada kupujemo kune, tada prodajemo devize. Stoga
na tečajnoj listi
gledamo prodajni tečaj za devize. Kada prodajemo kune, a kupujemo devize,
na tečajnoj listi
gledamo kupovni tečaj za devize. Primijetite kako je prodajni tečaj uvijek skuplji nego kupovni!
Praktična vježba
Otvorite stranicu s aktualnom tečajnom listom HNB-a pa izračunajte sljedeće zadatke. Pri računanju, valute zaokružite na približno dvije decimale.
Koliko biste EUR-a dobili za 250HRK
-a?
Koliko biste USD-a dobili za
250HRK
-a?
Koliko biste HRK-a dobili za 250EUR-a?
Razmjeri u svakodnevnom životu
Zanimljivost
Na ideju mjerenja visine objekata pomoću sjene i štapa došao je grčki matematičar i filozof Tales iz Mileta koji je živio od 624. do 547. g. prije Krista. Legenda kaže da je izmjerio visinu Keopsove piramide u Egiptu tako da je čekao da sjena štapa bude jednaka duljini štapa i onda je izmjerio sjenu piramide i tako saznao visinu piramide.
Jedan od najstarijih problema koji se rješavaju razmjerima jest mjerenje visine objekata pomoću njegove sjene. Ako u isto vrijeme istog dana mjerimo visine objekata i duljine njihovih sjena, one će biti u istom omjeru.
Primjer 3.
U videosnimci "Visina stabla" pogledajte kako rješavamo jedan takav primjer.
Izračunajte visinu zgrade čija sjena ima duljinu 6.4m, ako je istovremeno duljina sjene čovjeka visokog 190cm koji uspravno stoji ispred te zgrade jednaka 80cm.
Stavimo visine i duljine sjena u razmjer, pri čemu moramo paziti na članove omjera.
Prvi članovi omjera trebaju biti visina zgrade, odnosno čovjeka, a drugi članovi duljina sjene zgrade, odnosno duljina sjene čovjeka.
Omjer se može pojednostavniti pa je dovoljno da su u jednom omjeru iste mjerne jedinice. Ne moramo sve mjerne jedinice preračunavati u iste.
visina zgrade : duljina sjene zgrade = visina čovjeka : duljina sjene čovjeka
Ovdje je nepoznata veličina visina zgrade, stoga najprije uvrstimo poznate veličine, a umjesto visine zgrade stavimo
x:
x:6.4=190:80.
Riješimo razmjer.
80x=6.4·190
80x=1216
x=15.2m.
Zgrada je visoka 15.2m.
Zadatak 15.
Izračunajte visinu breze čija sjena ima duljinu 2.75m, ako je istovremeno duljina sjene parkirnog stupića visokog 6dm koji stoji pokraj te breze jednaka 33cm.
Pazite na mjerne jedinice u omjerima.
Prvi je član omjera visina breze, odnosno stupića, a drugi član duljina sjene breze, odnosno duljina sjene stupića.
Duljina visine stupića i njegova sjena u omjeru su i trebaju biti u istoj mjernoj jedinici.
Ako je najkraća udaljenost između oznaka dvaju gradova na karti 5cm, a stvarna je udaljenost između tih dvaju gradova 80km, u kojem je mjerilu napravljena karta?
Mjerilo neke karte piše se u obliku omjera kojemu je prvi član jednak broju
1. Prvi član tog omjera jest udaljenost između oznaka mjesta na karti u centimetrima, a drugi član predstavlja stvarnu udaljenost između tih mjesta, također u centimetrima.
Za istu kartu vrijednost omjera koji predstavlja mjerilo i vrijednost omjera udaljenosti između nekih mjesta na karti i u stvarnosti jednake su pa ih možemo prikazati kao proporciju u kojoj će nepoznati član biti drugi član u omjeru. Označimo nepoznati član s
x. Još moramo
80km preračunati u centimetre,
80km=8000000cm.
U mnogim trgovinama koje prodaju boju postoji mogućnost računalnog miješanja boja. Kupac odabere iz široke palete boja nijansu koja mu se sviđa, prodavač upiše u stroj za miješanje boja šifru nijanse, a računalni program izračuna koliko koje boje treba pomiješati. Programer je morao povezati šifru nijanse s omjerom boja i proporcijom pomoću koje se izračuna koju količinu neke boje treba upotrijebiti za određenu količinu neke nijanse. Kupi li se premalo boje, pomoću šifre lagano se dokupi još iste nijanse.
Primjer 5.
Za bojenje zidova dječje sobe soboslikar mora pomiješati zelenu i žutu u omjeru
2:9 za određenu nijansu boje. Ako u posudu stavi
8dL zelene, koliko mora staviti žute boje?
Omjer zelene i žute jest
2:9. Soboslikar je stavio u posudu
8dL zelene. Te podatke uvrstimo u proporciju.
2:9=8:x
Izračunamo nepoznati član proporcije.
2x=72
x=36dL.
Žute boje treba staviti
36dL ili
3 litre i
6 decilitara.
Proporcijama se koristimo kada znamo omjer nekih veličina, a jedna se od njih poveća ili smanji nekoliko puta pa nas zanima kolika će biti druga veličina.
Za beton miješamo šljunak i cement u omjeru
4:1 i dodamo vode po potrebi. Izračunajte koliko kilograma šljunka treba nabaviti ako imamo
1.2kg cementa.
Treba nabaviti 4.8kg šljunka.
Zadatak 22.
Mjedena kvaka radi se od zlatne mjedi koju dobijemo slitinom bakra i cinka u omjeru 17:3. Izračunajte koliko treba dodati cinka u 25.5kg bakra ako želimo dobiti tu vrstu mjedi.
Treba dodati 4.5kg cinka.
Zadatak 23.
Za dobar žele od kupina treba pomiješati kupine i šećer u omjeru
5:2. Koliko šećera treba dodati u
3.5kg kupina za takav žele?
Za takav žele treba dodati 1.4kg šećera.
Zadatak 24.
Za slastičarsku kremu od vanilije treba pomiješati šećer i maslac u omjeru
10:3. Ako stavimo
150g šećera, koliko treba staviti grama maslaca?
Izračunajmo nepoznatu veličinu
x iz proporcije
(x-5):12=17:3.
Vanjski su članovi proporcije izraz
(x — 5) i broj
3, a unutarnji su članovi brojevi
12 i
17. Pomnožimo vanjske članove i stavimo u jednakost s umnoškom unutarnjih članova.
Jednakost dvaju omjera zove se proporcija ili razmjer. Pomoću razmjera možemo saznati visinu nekih objekata koju ne možemo jednostavno izmjeriti. Znamo li mjerilo karte, pomoću ravnala možemo izmjeriti udaljenost između nekih mjesta na karti te izračunati njihovu stvarnu udaljenost. Kada izrađujemo neke smjese, slitine, kolače, miješamo boje ili slično i želimo sačuvati svojstva, a povećati ili smanjiti količinu jedne tvari, pomoću proporcije lako možemo izračunati potrebne količine ostalih tvari koje nam trebaju. Pomoću razmjera u banci ili mjenjačnici razmjenjujemo devize po tečajnoj listi. Proporcijom ili razmjerom stalno se koristimo u svakodnevnom životu, o čemu će biti riječi i u idućim jedinicama.
PROCIJENITE SVOJE ZNANJE
1
Jednakost dvaju omjera nazivamo proporcija ili razmjer.
Pročitajte definiciju proporcije ili razmjera.
null
null
2
U razmjeru
članovi
i
su članovi razmjera, a članovi
i
su članovi razmjera.