U animaciji ste vidjeli pravce za koje smo prvo mislili da se sijeku, a zatim smo vidjeli da nemaju dodirnih točaka. Kako je to moguće? Odgovor potražite u ovoj jedinici.
Ravnina je zadana ili određena nekim elementima ako ih ona sadrži i ako je to jedina ravnina s tim svojstvom.
Ravnina je zadana s:
- tri točke koje ne leže na istom pravcu
- pravcem i točkom koja ne leži na njemu
- s dvama pravcima koji se sijeku
- dvama paralelnim pravcima koji se ne podudaraju.
Proučimo te četiri tvrdnje.
Primjer 1.
Na slici je kocka Istaknimo ravninu koja je određena pravcem i točkom
Nacrtajte na papiru kocku Označite ravnine zadane s:
Ceste na ovom prikazu područja slikanog iz zraka možemo zamisliti kao pravce. Vidimo ceste/pravce koji se sijeku i ceste/pravce koji se ne sijeku.
Ako promatramo pravce u ravnini, u kojim sve položajima dva pravca mogu biti?
Dva pravca u ravnini mogu se naći u sljedećim položajima:
- pravci se podudaraju
- pravci nisu istovjetni i sijeku se
- pravci se ne sijeku.
Primjer 2.
Prva situacija javlja se kada dva pravca prolaze kroz dvije iste točke.
Primjer 3.
Dva pravca koja nisu istovjetna i koja se sijeku za presjek imaju točno jednu točku. Ta točka im je zajednička. Kada bi imali dvije zajedničke točke, imali bismo prvi slučaj i pravci bi se podudarali.
Primjer 4.
Ako se pravci ne podudaraju i ne sijeku, a leže u istoj ravnini, oni su paralelni.
Peti aksiom euklidske geometrije glasi:
Kroz svaku točku može se povući točno jedna paralela sa zadanim pravcem.
Ovaj je aksiom kroz povijest zaokupljao matematičare koji su ga pokušavali dokazati i tako ga zapravo proglasiti teoremom. U 18. stoljeću Saccheri i Lambert pokušavajući dokazati peti postulat, dolaze do rezultata koji čine početak nove neeuklidske geometrije. Na ideju da peti aksiom zamijene i tako stvore geomeriju koja je jednako valjana kao i euklidska došli su Gauss, Bolyai i Lobačevski.
Lobačevski peti aksiom mijenja u:
Postoje barem dva pravca paralelna danom pravcu koja prolaze točkom koja se nalazi izvan tog pravca.
I tako definira hiperboličku geometriju koja zbog neuporabne vrijednosti nije zaživjela.
Riemannova ili eliptička geometrija bila je puno uspješnija. Njezin osnovni kocept glasi da se svaka dva pravca iste ravnine sijeku, pa i paralelni pravci.
Primjer 5.
Na slici su pravci u ravnini koji prolaze kroz vrhove pravilnog šesterokuta.
Koji su pravci paralelni s pravcem
Pravci paralelni s pravcem su pravci i
Koji se pravci sijeku s pravcem
Pravci koji se sijeku s pravcem su i
Uz pomoć slike iz prethodnog primjera odgovorite na pitanja:
Na slici je primjer upotrebe pravca u prostoru u cestovnoj građevini. Ako zamislimo ceste kao pravce, kakvi su ovo pravci? Za njih ne vrijedi ni jedan od položaja koje smo naveli za pravce u ravnini. To je zato što se ovi pravci ne nalaze na istim ravninama.
Pravci u prostoru mogu se nalaziti u dvama položajima:
- pravci leže u istoj ravnini
- pravci ne leže u istoj ravnini
Prisjetimo se kada su pravci paralelni i što vrijedi kada se sijeku.
Dva su pravca mimoilazna ako ne leže u istoj ravnini.
Mimoilaznost i paralelnost međusobno se isključuju. Razlog je tomu definicija paralelnosti. Da bi pravci bili paralelni, moraju biti na istoj ravnini. Mimoilazne pravce najlakše je uočiti kao pravac u ravnini i pravac koji siječe ravninu u kojoj leži prvi pravac u jednoj točki koja nije na prvom pravcu (kao na slici).
Primjer 6.
U koliko se točaka sijeku ovi "pravci" - tragovi zrakoplova na nebu?
Ovi pravci se ne sijeku. Nalaze se u različitim ravninama i mimoilazni su.
Primjer 7.
Na slici je kvadar Istražimo u kojem se odnosu nalaze:
- pravci i
- pravci i
- pravci i
Zaključujemo:
- pravci i se sijeku
- pravci i su paralelni (pripadaju ravnini odeđenoj točkama i )
- pravci i su mimoilazni.
Uočiti sijeku li se pravci, jesu li paralelni ili mimoilazni u prostoru uz 2D-skicu je teško.
Pomoću slamki i plastelina možete napraviti 3D-modele koji će vam pomoći da uočite u kojem položaju se nalaze pravci. U 3D-modelu pravce možete zamijeniti štapićima, listovima papira ili prozirnom čvrstom folijom.
Pravci
i
su paralelni.
Pravci
i
su mimoilazni.
Pravci i se sijeku.
Geometrija od vremena Euklida nadograđivala se i razvijala. Jedan od matematičara koji se bavio pitanjem paralelnih pravaca jest i John Playfair.
John Playfair 1795. godine izdao je svoju verziju Euklidovih Elemenata. Također je zaslužan za novi koncept o paralelnim pravcima.U geometriji se Playfairov aksiom koji glasi: "U ravnini, s obzirom na pravac i točku koja nije na pravcu, može se nacrtati najviše jedan pravac paralelan sa zadanim pravcem", može koristiti umjesto petog aksioma.To je ekvivalent Euklidovom aksiomu. Uvjet "najviše" je sve što je potrebno jer se iz preostalih aksioma može dokazati da postoji barem jedan paralelni pravac.