Trigonometrija primjenu pronalazi u vrlo različitim područjima kao što su arhitektura, geodezija, astronomija, fizika i forenzika.
Trigonometrija (barem slična onome što danas upotrebljavamo) pojavila se vezano za astronomiju, navigaciju i kalendare prije godina. Geometrija je starija, a trigonometrija ima temelje u geometriji. Podrijetlo trigonometrije seže do drevnog Egipta (piramida i premjeravanja poplavljenih oranica), Mezopotamije (u izgradnji hramova) i Indije prije više od godina.
Što je zajedničko svim slikama?
Primjena trigonometrije pravokutnog trokuta u svakodnevnom životu.
Ipak nije sve tako jednostavno. Jedan dio problema svodi se na planimetrijske gdje veze između osnovnih elemenata lika nalazimo iz dobro odabranoga pravokutnog trokuta. Ovdje ćemo proučiti nekoliko tipičnih primjera.
Jednakokračan trokut sastoji se od osnovice i krakova. Određen je dvama svojim elementima:
Nije važno koji je kut zadan zato što imamo dva kuta iste mjere, a znamo da je zbroj svih kutova u bilo kojem trokutu
Ako spustimo visinu na krak ili osnovicu, dobit ćemo dva pravokutna trokuta na koja dalje možemo primijeniti trigonometrijske omjere pravokutnih trokuta. Pogledajmo primjere.
Primjer 1.
U jednakokračnom trokutu zadani su osnovica duljine i kut uz osnovicu Treba odrediti drugi kut, katetu i površinu.
Za početak svakako treba nacrtati skicu i označiti poznate elemente i tražene elemente. Na slici ćemo lakše uočiti pravokutni trokut i trigonometrijske omjere koji će nam poslužiti za određivanje traženih veličina.
Na slici smo žutom bojom označili poznate veličine.
Budući da znamo jedan kut, drugi računamo.
Primijetimo na slici dva pravokutna trokuta koja su nastala spuštanjem visine na okomicu. U računanju ćemo se koristiti
je priležeća kateta kutu a je hipotenuza. Možemo, dakle, upotrijebiti sljedeći omjer:
Za računanje površine trokuta trebamo još visinu koju možemo izračunati s pomoću Pitagorina poučka.
Izračunajte ostale elemente jednakokračnog trokuta ako je zadan krak duljine i kut nasuprot osnovici od Obvezno na papiru nacrtajte skicu.
O tim smo geometrijskim likovima učili u prvom razredu pa se prisjetite ako je potrebno.
Za rješavanje sljedećih zadataka trebate, osim trigonometrije, ponoviti kako pronaći opseg i površinu tih likova te u kakvom su odnosu stranice, kutovi i dijagonale.
Paralelogram
Paralelogram je geometrijski lik kojemu su nasuprotne stranice usporedne i jednakih duljina. Opseg paralelograma je zbroj duljina svih stranica.
Površinu računamo s pomoću formule:
Pravokutnik
Pravokutnik je vrsta paralelograma. Kao što samo ime kaže, taj lik ima sve prave kutove. Pravokutnik je geometrijski lik čiji su kutovi pravi, a po dvije nasuprotne stranice usporedne i jednakih duljina.
– opseg je zbroj svih stranica
Ako pravokutnik i paralelogram imaju istu visinu i širinu, imaju jednaku površinu.
– površina
Dijagonale pravokutnika se raspolavljaju.
Romb
Romb je geometrijski lik kod kojeg su sve stranice jednake duljine, a nasuprotne su stranice usporedne. Kvadrat je vrsta romba koji ima četiri prava kuta. Romb za razliku od kvadrata nema prave kutove, ali se dijagonale sijeku pod pravim kutom kao i kod kvadrata te romb dijele na četiri sukladna pravokutna trokuta. Dijagonale romba raspolavljaju unutarnje kutove romba, tj. kvadrata.
Formulu za opseg i površinu pravokutnika ili paralelograma lako prilagodimo.
Trapez
Trapez je četverokut kojemu su dvije stranice usporedne. Ako su mu krakovi jednake duljine, onda je to jednakokračni trapez.
Kako je prema definiciji opseg četverokuta zbroj duljina stranica, opseg trapeza je:
Površinu možemo računati tako da trapez podijelimo na dva pravokutna trokuta i pravokutnik. Nakon računanja dobijemo formulu:
U sljedećem ćete videozapisu vidjeti kako možemo dokazati da je površina paralelograma jednaka:
Primjer 2.
Primjer 3.
Dijagonale pravokutnika zatvaraju kut od Ako je opseg pravokutnika kolika mu je površina?
Najprije crtamo skicu.Pogledajte pravokutni trokut Možemo dovesti u vezu katete s polovicom kuta između dijegonala.
Iz poznatog opsega imamo vezu između stranica i
Pravokutnik ima površinu
a opseg
Koliki kut stranice zatvaraju s dijagonalom?
Uputa: Svakako nacrtajte sliku.
Iz podataka o površini i opsegu dobit ćete sustav dviju jednadžbi koje se svode na kvadratnu jednadžbu.
Rješenja su stranice
i
Zapravo imamo dva moguća pravokutnika gdje se izmjenjuju njihova širina i visina.
Primjer 4.
Stranica romba duga je a površina iznosi Kolika je visina romba, a koliki tupi kut?
Najprije treba nacrtati skicu i uočiti pravokutne trokute.
Prvo iz površine i stranice računamo visinu.
Uočavamo pravokutni ružičasti trokut sa slike u kojem su nam poznate kateta i hipotenuza . Na osnovi tih dviju veličina možemo izračunati kut nasuprot visini
Tupi kut računamo oduzimanjem šiljastog od ispruženog kuta.
Uočite da je važno prepoznati i uočiti pravokutan trokut te povezati njegove poznate elemente s definicijama trigonometrijskih omjera.
Primjer 5.
Izračunajmo kutove jednakokračnog trapeza kojemu su osnovice i a krakovi duljine Prvo obvezno nacrtajmo skicu.
Sada imamo priležeću katetu kutu i hipotenuzu Što je omjer priležeće katete i hipotenuze? To je kosinus kuta.
Tupi kut izračunajte sami.
Uputa: Koliki je zbroj kutova u četverokutu?
Romb ima dijagonale dugačke
i
Koliki su kutovi romba?
Uputa: Uočite pravokutan trokut koji zatvaraju polovice dijagonala i stranica romba. Dijagonale se raspolavljaju pa u tom trokutu znamo katete. S pomoću kateta računamo kutove.
Ako jednakokračni trapez ima šiljasti kut a osnovice i izračunajte mu površinu.
Uputa: Uočite pravokutni trokut kao i u riješenom primjeru. U tom trokutu znamo kut i priležeću katetu tom kutu, a možemo izračunati nasuprotnu katetu koja je zapravo visina trapeza. Uz visinu i zadane osnovice, računamo površinu.
Osim u navedenim primjerima, trigonometrijski omjeri pravokutnog trokuta koriste se i u zadatcima s kružnicom, krugom i pravilnim poligonima, ali i u stvarnim situacijama. Trigonometrija će se još dugo družiti s vama. Pogledajte primjer.
Geostacionarni sateliti kruže oko Zemlje na visini od Kolika je udaljenost točaka na Zemljinoj površini koje se sa satelita vide u isto vrijeme? Uzmite za polumjer (Uputa: Promatrajte tangente na kružnicu iz satelita, što vijedi za tangentu kružnice i polumjer kružnice?)
Imamo pravokutan trokut u kojem znamo udaljenost satelita do točke na Zemlji (nasuprotna kateta) i udaljenost satelita od središta Zemlje (hipotenuza). Koji omjer upotrebljavamo s tim veličinama da bismo pronašli
Iz središnjeg kuta možemo sada izračunati duljinu kružnog luka.
S pomoću polumjera Zemlje možemo izračunati opseg Zemlje.
Zaključujemo da bi nam
takvih satelita bilo dovoljno za pokrivanje Zemlje.
Odredite duljinu tetive koja pripada obodnom kutu od
ako je polumjer kružnice
Za rješavanje se prisjetite poučka o obodnom i središnjem kutu kružnice koji kaže da je središnji kut dvostruko veći od obodnog, a posljedica je da su svi obodni kutovi nad danom tetivom sukladni. Zbog toga možemo birati onaj obodni kut čiji jedan krak prolazi kroz središte kružnice. Tako imamo pravokutan trokut čija je hipotenuza promjer kružnice.
Duljina je tetive
Nadamo se da smo vam uspjeli pokazati kao ćete trigonometriju pravokutnog trokuta susretati bez obzira na to koje zanimanje odabrali, pa čak i u svakodnevnim situacijama kod kuće. Ako vas nismo uvjerili, pogledajte još sljedeću jedinicu i isprobajte neke od ponuđenih aktivnosti.
Za kraj vježbajte nekoliko zadataka.
U jednakokračnom trokutu na slici zadane su duljine stranica i Odaberite pravokutan trokut kojemu, koristeći se samo zadanim stranicama, možete izračunati kut
Uparite formule za površinu i geometrijske likove čija se površina računa.
Kolika je duljina tetive kružnice polumjera kojoj pripada središnji kut od
Koliki je polumjer osmerokutu upisane kružnice?
Ako uz cestu stoji znak to znači da je kut ceste prema horizontali