Jednog jutra Marko se probudio u vrućici. Umjesto u školu, krenuo je k liječniku. Liječnk ga je poslao na vađenje krvi i bris grla. Ustanovljeno je da ima bakterijsku upalu grla te da se broj bakterija u njegovom uzorku mijenja eksponencijalno prema formuli N(t)=2000·e0.055t, gdje je t vrijeme u minutama od trenutka uzimanja uzorka.
Za koliko će se vremena broj bakterija u uzorku povećati na 100000?
Da bismo odredili kad će broj bakterija biti
100000, uvrstimo u formulu
N(t)=100000. Dobivamo
100000=2000·e0.055t. Riješimo sada tu jednadžbu.
Podijelimo s 2000 i dobivamo e0.055t=50. Nepoznanica nam se nalazi u eksponentu.
Spoji jednadžbe s pripadnim rješenjima.
2x=4
|
x=22 |
√x=2
|
x=? |
2x=8
|
x=4:2 |
x+2=4
|
x=4-2 |
Logaritam po pozitivnoj bazi (
a≠1) od nekog pozitivnog broja
y označavamo
logay, a čitamo "logaritam broja
y po bazi
a". To je jedinstveni eksponent
x, kojim treba potencirati bazu
a da bi se dobilo
y.
Matematički zapisano:
logay=x⇔ax=y.
Pripazite na zapisivanje logaritama. Oznaka za logaritam log piše se u istoj ravnini kao i argument logaritma y i vrijednost logaritma x, dok je baza a indeks i piše se spušteno, manje veličine.
Primjer 1.
log28=3⇔23=8
log381=4⇔34=81
log2√2=12⇔212=√2
log41=0⇔40=1
Spojite ekvivalentne jednakosti.
log8(18)=-1
|
33=27 |
82=64
|
log497=12 |
log327=3
|
8-1=18 |
√49=7
|
log864=2 |
Spojite ekvivalentne jednadžbe.
logbM=N
|
Mb=N |
MN=x
|
bN=M |
bM=N
|
logbN=M |
logMN=b
|
logMx=N |
Da biste odredili logaritam nekog broja, možete taj broj napisati kao potenciju s bazom koja je ujedno i baza logaritma. Logaritam je tada eksponent te potencije.
"Logaritam je eksponent, to svatko zna!"
Primjer 2.
log216=log224=4
log55=log551=1
log42=log4412=12
log1525=log15(15)-2=-2
Odredite vrijednosti logaritama.
log232= | |
log525= | |
log3(19)= | |
log93= |
Kod definicije logaritama naveli smo da baza mora biti pozitivna i različita od 1.
Što bi se dogodilo da je baza negativna?
Izračunajte:
Iz definicije logaritama slijedi da sve što je zapisano s pomoću logaritama možemo napisati s pomoću potencija, i obrnuto: sve što je napisano s pomoću potencija možemo zapisati s pomoću logaritama.
ELIMINACIJA LOGARITAMA
logay=x⇒y=ax
logaax=x
ELIMINACIJA POTENCIJE
ax=y⇒x=logay
alogay=y
Odredite vrijednost izraza:
5log57=
log5125=
logxx9=
31+log37=
5log57=7
log5125=log553=3
logxx9=9
31+log37=31·3log37=3·7=21
Logaritmi su naziv dobili od škotskog matematičara Johna Napiera (1550.-1617.).
Riječ logaritam dolazi iz grčkog jezika, od dviju riječi: logos, što znači računanje, i arithmos, što znači broj. Napier je mislio kako će otkriće logaritama ubrzati računanje s velikim brojevima.
U njegovo doba to je bila velika korist astronomima, koji su bez upotrebe kalkulatora ili računala trebali računati s vrlo velikim brojevima. Stoga je francuski matematičar Pierre Laplace (1749. - 1833.) izjavio da je Napier "udvostručio život astronoma".
Kako poznavanje logaritama može ubrzati računanje s velikim brojevima, vidjet ćete u jedinici 6.4 Računanje s logaritmima.
Poredajte vrijednosti navedenih izraza po veličini, od manje prema većoj.
Izračunajmo log23.
Broj
3 se ne može prikazati kao potencija s bazom
2 i racionalnim eksponentom.
Znamo da je log22=1 i log24=2.
Vrijednost log23 jednaka je 1.5.
Pomoć:
Prisjeti se potencija i eksponencijalne ovisnosti. Logaritmi su inverzni od potencija.
Da bismo odredili vrijednost logaritma log23, možemo upotrijebiti džepno računalo. Tipka koja nam daje mogućnost računanja logaritama izgleda ovako: logxy ili log.
Vrijednost koju dobijemo računanjem na džepnom računalu je log23=1.584962501.
Ako vaše džepno računalo nema takve tipke, ne očajavajte. Pravim matematičarima ona i ne treba (nekad matematičari nisu ni imali džepna računala). Dovoljne su tipke log ili tipka ln. Postupak prebacivanja logaritama iz jedne baze u drugu detaljno je prikazan u jedinici 6.4 Računanje s logaritmima.
Koristeći se džepnim računalom i tipkom log izračunajte logaritme brojeva 0.01, 0.1, 1, 10, 100, 1000.
-2, -1, 0, 1, 2, 3
Možete li iz rezultata koje ste dobili zaključiti koja bi bila baza logaritma koji nema istaknutu bazu?
(Podsjeća li vas to na drugi korijen? Ipak, baza logy nije 2.)
Kako već svatko zna da je logaritam eksponent, pogledajmo što smo imali u prethodnom zadatku.
log0.01=log10-2=-2
log0.1=log10-1=-1
log1=log100=0...
Ako baza logaritma nije istaknuta, podrazumijeva se da je baza jednaka:
Uvijek kad ne spominjemo bazu logaritma, smatramo da je baza
10.
Primjer 3.
S pomoću džepnog računala odredimo vrijednosti logaritama brojeva 0.1, 0.5, 1, 2, 10, 20, 200, -10.
log0.1=-1
log0.5≈-0.3
log1=0
log2≈0.3
log10=1
log20≈1.3
log200≈2.3
log(-10)=MathError
Pokušajte odrediti logaritam iz još nekih negativnih brojeva ili iz nule (npr.
log(-1),
log(-50),
log0 ...).
Razmislite zašto to nije moguće izračunati? Postoji li realan broj koji na neki eksponent daje negativnu vrijednost ili nulu? Poprima li eksponencijalna funkcija negativne vrijednosti? A poprima li nulu?
Poigrajmo se sada tipkom ln na vašem džepnom kalkulatoru.
Odredite
ln od brojeva
1,
2.718,
7.389.
ln1=0
ln2.718≈0.99998963
ln7.389≈1.9999924
Baza ovog logaritma bila bi približno 2.718, što je i približna vrijednost broja e .
logey=lny
Prirodni ili Napierov logaritam prvi je otkrio John Napier (1550.-1617.), škotski matematičar, fizičar i astronom. Baza mu je Eulerov broj, a može se definirati za sve pozitivne realne brojeve kao površina ispod krivulje y=1t , u granicama od 1 do x.
Kod najčešće korištenih programskih jezika, uključujući C , C++ , MATLAB, Fortran i BASIC, "log" ili "LOG" označava prirodni logaritam (nije logaritam po bazi 10).
S pomoću džepnog računala odredite vrijednosti prirodnog logaritma brojeva
0.1,
1,
2,
10,
-10.
ln0.1≈-2.3026
ln1=0
ln2≈0.6931
ln10≈2.3026
ln(-10)=MathError
Vidjeli smo da je moguće izračunati logaritam bilo kojeg broja većeg od
0. Možemo li sada definirati logaritamsku funkciju?
Logaritamska funkcija po bazi a realna je funkcija oblika f(x)=logax, gdje je a>0 i a≠0, a domena je skup pozitivnih realnih brojeva.
Logaritamska funkcija je realna funkcija, ali ipak ima neka ograničenja. Za x možemo uzeti samo pozitivne realne brojeve, a vrijednosti logaritamske funkcije će biti svi realni brojevi (čak i 0 i negativni realni brojevi).
Kako je logaritam inverzna radnja od potencije, onda je i logaritamska funkcija inverzna funkcija od eksponencijalne. Prisjetite se svojstava i grafičkog prikaza eksponencijalne funkcije pa razmislite koja bi svojstva imala logaritamska funkcija i kakav bi bio njezin graf.
Više o grafu logaritamske funkcije i njezinim svojstvima istražit ćete u idućoj jedinici.
Odredite vrijednosti logritamske funkcije f(x)=log2x ako su vrijednosti od x: 0.25, 0.5, 1, 2, 4.
f(0.25)=log20.25=log22-2=-2
f(0.5)=log20.5=log22-1=-1
f(1)=log21=log220=0
f(2)=log22=log221=1
f(4)=log24=log222=2
Odredite vrijednosti logritamske funkcije f(x)=log12x ako su vrijednosti od x: 0.25, 0.5, 1, 2, 4.
f(0.25)=log120.25=log12(12)2=2
f(0.5)=log120.5=log1212=1
f(1)=log121=log12(12)0=0
f(2)=log122=log12(12)-1=-1
f(4)=log124=log12(12)-2=-2
Logaritam po pozitivnoj bazi ( a≠1) od nekog pozitivnog broja y označavamo logay, a čitamo "logaritam broja y po bazi a. To je jedinstveni eksponent x kojim treba potencirati bazu a da bi se dobilo y.
logay=x⇔ax=y
"Logaritam je eksponent, to svatko zna!"
Logaritamska funkcija po bazi a realna je funkcija oblika f(x)=logax, gdje je a>0 i a≠0, a domena je skup pozitivnih realnih brojeva.
Logaritamska i eksponencijalna funkcija s istom bazom međusobno su inverzne, tj. vrijedi logaax=x i alogay=y.