Baka želi kupiti kvadratni stolnjak za svoj kružni stol tako da vrhovi kvadrata točno dodiruju rub stola. Promjer stola je
1.5 metara.
Kolika bi trebala biti duljina stranice tog stolnjaka?
Stolnjak je u obliku kvadrata i njegova bi dijagonala trebala biti jednaka promjeru stola. Kako bismo riješili taj primjer, moramo naučiti kako primijeniti Pitagorin poučak na kvadrat.
Gdje je Pitagora u kvadratu?
Proučimo nacrtani kvadrat sa stranicom duljine
a i duljinom dijagonale
d.
Dijagonala dijeli kvadrat na dva sukladna, jednakokračna pravokutna trokuta.
Za bilo koji kvadrat sa stranicom duljine
a i duljinom dijagonale
d vrijedi Pitagorin poučaka2+a2=d2.
Primjer 1.
Uočimo da u izrazu za Pitagorin poučak možemo pojednostavniti izraz za duljinu dijagonale kvadrata.
d2=a2+a2
d2=2a2/√
d=√2a2
d=√2√a2
d=a√2
Duljina dijagonale d kvadrata izražena duljinom stranice kvadrata a jest d=a√2.
Primjer 2.
Izračunajmo duljinu dijagonale kvadrata sa stranicom duljine
a=5cm.
Napišimo izraz za računanje duljine dijagonale kvadrata sa stranicom duljine
a
i uvrstimo duljinu stranice.
Duljina stranice kvadrata s dijagonalom duljine
150cm metara iznosi
75√2≈106cm metara. Duljina stranice bakina stolnjaka trebala bi biti približno
106cm.
Zadatak 3.
Odredi pripadajuće duljine dijagonale kvadrata
d i duljine stranice kvadrata
a. Iznosi su u centimetrima.
Uočimo da dijele kvadrat na četiri sukladna jednakokračna pravokutna trokuta.
Pitagorin poučak za jedan tako dobiven trokut daje
(d2)2+(d2)2=a2.
Zadatak 4.
Zadana je duljina dijagonale kvadratad. Vaš je zadatak izračunati i upisati iznos površine kvadrata (nakon upisa iznosa stisnite tipku ENTER) zadanog duljinom njegove dijagonale. Riješite točno sve zadatke iz sljedeće aktivnosti i naučit ćete nešto zanimljivo.
Zanimljivost
Sofija Vasiljevna Kovalevska (1850.
–
891.)
Poznata matematičarka Sofija Vasiljevna Kovalevska (1850. – 1891.) rođena je u Petrogradu u Rusiji. Njezine matematičke sposobnosti pokazale su se kada je imala 13 godina. Udala se s 18 godina za Vladimira Kovalevskog te s njime otputovala u Njemačku. Prvo se upisala na Sveučilište u Heidelbergu, a poslije su otišli u Berlin, gdje ju je poučavao Weierstrass. Nakon četverogodišnjeg rada s Weierstrassom fakultet u Göttingenu dodijelio joj je doktorat summa cum laude (najviši status iznadprosječnog studenta). Vratila se u Petrograd, ali ondje nije mogla ništa postići jer je ženama znanstvena katedra bila zatvorena. Krajem 1883. godine Gosta Mittag-Leffler, koji je također bio Weierstrassov student, pozvao ju je u Stockholm, gdje je dobila posao docenta, a uskoro i profesora na sveučilištu. Bila je urednica matematičkog časopisa Acta Mathematica, koji je i danas jedan od najuglednijih matematičkih časopisa u svijetu. Bavila se ozbiljnim znanstvenim proučavanjem, a pisala je i romane, pjesme i drame. Mnogima je njezina sklonost poeziji i matematici bila neobična. No ona je to objašnjavala riječima: „Ne možeš biti matematičar ako istodobno u duši nisi pjesnik.ˮ Njezin najvažniji znanstveni rad bio je potpuno rješenje zadatka o rotaciji čvrstog tijela oko fiksne točke. Za taj joj je rad 1886. godine dodijeljena nagrada
Francuske akademije znanosti
Prix Bordin.
Rješenje s četvrtinom kvadrata
Površina uporabom niza
Istražimo još koje rješenje prethodnog zadatka.
Smjestimo kvadrat u kvadratnu mrežu. Jedan kvadrat mreže ima površinu
1m2, a to je četvrtina srednjeg kvadrata
Kvadrat je višestruko osnosimetričan lik. Izračunajmo površinu jedne četvrtine i pomnožimo taj iznos s četiri.
(2+2+1+0.5+0.5)·4=8m2p=4·8=32m2
Srednji kvadrat ima površinu 4. Uzorak je sljedeći: svaki sljedeći kvadrat ima dvostruko veću površinu pa površine redom slijede niz:
4,8,16 i
32.
Zadatak 7.
Radnici su iskopali kružni bunar promjera 100cm. Nisu ga stigli ozidati. Moraju zaštititi otvor kako
netko
ne bi pao u rupu.
Na gradilištu su pronašli kvadratnu ploču duljine stranice 85cm.
Hoće li ta ploča biti dovoljno velika da pokrije otvor?
Proučimo rješenje zadatka u animaciji.
Povezani sadržaji
Izračunajte duljinu dijagonale kvadrata i površinu kvadrata na slici smještenog u pravokutnome koordinatnom sustavu u ravnini. Vrhovi kvadrata imaju cjelobrojne koordinate. Jedinična duljina iznosi 1cm.
Za kvadrat kojemu je stranica duljine
a duljina njegove dijagonale iznosi
d=a√2. Izrazite postotkom omjer duljine dijagonale kvadrata i duljine njegove stranice.
Stavimo u omjer duljinu dijagonale i duljinu stranice kvadrata.
Traženi je omjer:
a1√2a1=√2≈1.4142=141.42%.
D
uljina dijagonale kvadrata dulja je
41.42% od duljine njegove stranice
.
Duljina stranice kvadrata je
10 metara. Obojeni je lik osnosimetričan s obzirom na vodoravnu dijagonalu kvadrata.
Označimo duljinu stranice kvadrata s
a, a duljinu dijagonale kvadrata s
d.
Kako je dijagonala podijeljena na četiri jednaka dijela, dužina
¯DE
srednjica je trokuta
△ACB, a točke D i Epolovišta su stranica kvadrata.
Lik se sastoji od dvaju polukrugova polumjera
d2 i dvaju
sukladnih jednakokračnih pravokutnih trokuta. Svaki je polukrug promjerom spojen s osnovicom jednakokračnog trokuta.
Duljina polumjera
r izražena duljinom dijagonale
d jest
r=d4=a√24=10√24=2.5√2m.
Ta dva polukruga čine krug polumjera
r=2.5√2m.
Dva sukladna jednakokračna pravokutna trokuta, trokut
△DCE i njemu osnosimetričan
△D' čine kvadrat sa stranicom duljine
Ukupna je površina lika
Zadatak 11.
U zadanom kvadratu dijagonale
manji je kvadrat čija je dijagonala
Odredite koji je dio površine velikog kvadrata manji kvadrat.
Duljinu stranice većeg kvadrata
izrazit
ćemo
iz duljine dijagonale
Površina je većeg kvadrata
Duljinu stranice manjeg kvadrata
na isti ćemo način izraziti iz duljine manje dijagonale
Iz uvjeta zadatka
Odredimo površinu manjeg kvadrata.
Iz rezultata prvog dijela zadatka slijedi
Površina manjeg kvadrata iznosi
površine većeg kvadrata.