Keramičar Filip izrađuje mozaike upotrebljavajući kvadratne oblike različitih površina. Površina tih oblika obično iznosi
i/ili
no moguće je dogovoriti i druge dimenzije prema želji naručitelja. Napišite na papiru formulu funkcije
koja površini kvadrata pridružuje duljinu njezine stranice? Prikažite tablicom pridruženih vrijednosti i grafički.
Što zamjećujete?
Pravilo pridruživanja funkcije koja površini kvadrata pridružuje duljinu njezine stranice dano je formulom pri čemu je
Podsjetimo se. Izračunati (drugi) korijen pozitivnog realnog broja znači odrediti nenegativni realni broj koji kvadriran daje zadani broj. Dakle, ako je nenegativni realni broj takav da je onda broj nazivamo drugi ili kvadratni korijen broja i pišemo
Funkcija drugog korijena je funkcija koja svakom nenegativnom racionalnom broju pridružuje njegov drugi korijen. Zapisujemo je formulom pri čemu je
Broj
nazivamo argument funkcije, dok je
Graf je funkcije drugog korijena skup svih točaka ravnine pridruženih uređenim parovima oblika
), pri čemu je
Primjer 1.
Promotrite grafičke prikaze funkcije zadane pravilom pridruživanja i funkcije zadane pravilom pridruživanja Što zamjećujete?
Graf funkcije drugog korijena osnosimetričan je desnom dijelu parabole (grafa kvadratne funkcije). Os je simetrije simetrala prvog i trećeg kvadranta, a jednadžba je tog pravca
Te tvrdnje možete dodatno istražiti u sljedećoj animaciji.
Tvrdnje iz rješenja prethodnog primjera možete dodatno istražiti u sljedećoj animaciji.
Primjer 2.
Izračunajmo vrijednost funkcije zadane pravilom pridruživanja za dane vrijednosti argumenta ako je:
Izračunajte vrijednost funkcije zadane pravilom pridruživanjam za dane vrijednosti argumenta ako je:
Funkcija
zadana je pravilom pridruživanja
Odredite
Funkcija zadana je pravilom pridruživanja
Nacrtajte na papiru i dopunite tablicu pridruženih vrijednosti.
|
||||
Nacrtajte njezin grafički prikaz te iz njega odredite je li funkcija rastuća ili padajuća?
Iz grafičkog prikaza očitajte ordinatu točke koja pripada grafu zadane funkcije, a apscisa joj je
Pripada li točka grafu zadane funkcije?
a.
b. Iz grafičkog prikaza na 1. slici možemo vidjeti da je zadana funkcija rastuća.
c. Na 2. slici možemo vidjeti da ordinata točke čija je apscisa
iznosi
d. Točka
ne pripada grafu zadane funkcije jer je
Pripadaju li točke i grafu funkcije
Točka pripada, a točka ne pripada grafu funkcije
Primjer 3.
U istome pravokutnome koordinatnom sustavu u ravnini nacrtajmo grafove funkcija i zadanih pravilima pridruživanja i Što zamjećujemo?
Napravimo prvo tablice pridruženih vrijednosti za proizvoljno odabrane nenegativne vrijednosti argumenta. (1. slika)
Graf funkcije
zadane pravilom pridruživanja
nalazi se „ispod” grafa „osnovne
” funkcije
zadane pravilom pridruživanja
(2. slika)
Graf funkcije
zadane pravilom pridruživanja
nalazi se „iznad” grafa „osnovne” funkcije
zadane pravilom pridruživanja
(2. slika)
O čemu ovisi hoće li se graf funkcije zadane pravilom pridruživanja nalaziti „ispod” ili „iznad” grafa funkcije zadane pravilom pridruživanja
Kako se mijenja graf funkcije
zadane pravilom pridruživanja
,
promjenom vrijednosti parametra
Istražimo koristeći se sljedećom interakcijom.
Kada je parametar
funkcije
zadane pravilom pridruživanja
veći od
tada se njezin graf nalazi „iznad” grafa funkcije
zadane pravilom pridruživanja
Kada je parametar
funkcije
zadane pravilom pridruživanja
veći od
a manji od
tada se njezin graf nalazi „ispod” grafa funkcije
zadane pravilom pridruživanja
Što je parametar
funkcije
zadane formulom
veći,
to je njezin graf „udaljeniji” od osi
Što je parametar u pravilu pridruživanja funkcije veći, to funkcija brže raste.
Što mislite, za kakve je vrijednosti argumenta
definirana funkcija
zadana pravilom pridruživanja
Kakve vrijednosti poprima ta funkcija? Nacrtajte graf te funkcije. Pri pronalaženju odgovora na to pitanje može vam pomoći priložena interakcija.
Ta je funkcija definirana na skupu negativnih racionalnih brojeva, tj. argumenti te funkcije moraju biti elementi skupa negativnih racionalnih brojeva uključujući nulu
Vrijednosti su te funkcije pozitivne.
Sastavljamo tablicu pridruženih vrijednosti za prema želji odabrane negativne vrijednosti argumenta. (1. slika)
Uočite da povećanje vrijednosti (negativnog) argumenta uzrokuje smanjenje vrijednosti funkcije pa zaključujemo da je ta funkcija padajuća. (2. slika)
Zamijetite, graf
funkcije
zadane pravilom pridruživanja
osnosimetričan je grafu funkcije
zadane pravilom pridruživanja
s obzirom na os ordinata.
Također, možemo zaključiti da što je veća apsolutna vrijednost parametra u formuli funkcije to se vrijednosti funkcije na području definicije brže mijenjaju (ako je i brže rastu, a ako je i brže padaju).
Primjer 4.
Nacrtan je graf funkcije drugog korijena zadane pravilom pridruživanja Očitajmo vrijednost te funkcije za vrijednost argumenta
Kolika je vrijednost parametra ?
Iz grafičkog prikaza možemo vidjeti da je argumentu pridružena vrijednost funkcije
Tražimo vrijednost parametra tako da vrijedi Rješavanjem te jednadžbe dobivamo da je
Nacrtan je graf funkcije drugog korijena zadane pravilom pridruživanja
Iz grafičkog prikaza očitajte
koordinatu točke
koja pripada grafu te funkcije.
Kolika je vrijednost parametra
Iz grafičkog prikaza možemo očitati koordinatu točke koja pripada nacrtanom grafu drugog korijena i čija je ordinata
Tražimo vrijednost parametra tako da vrijedi Rješavanjem te jednadžbe dobivamo da je
Primjer 5.
U istome pravokutnome koordinatnom sustavu u ravnini nacrtajmo grafove funkcija i zadanih pravilima pridruživanja i Što zamjećujemo?
Napravimo prvo tablice pridruženih vrijednosti za proizvoljno odabrane nenegativne vrijednosti argumenta.
Graf funkcije zadane pravilom pridruživanja nalazi se „ispod” grafa funkcije zadane pravilom pridruživanja
Graf funkcije zadane pravilom pridruživanja nalazi se „iznad” grafa funkcije zadane pravilom pridruživanja
Općenito, iz navedenih grafičkih prikaza možemo naslutiti da što je veći parametar funkcije zadane pravilom pridruživanja to funkcija brže raste.
U prethodnom primjeru naslutili smo da što je parametar funkcije zadane pravilom pridruživanja veći, to funkcija brže raste.
U interakciji mijenjajte vrijednost parametra i istražite valjanost te tvrdnje na većem broju primjera. Promotrite što se događa s grafom funkcije za negativne vrijednosti parametra
Ako je parametar
funkcije
zadane pravilom pridruživanja
veći od nule, što je parametar
veći, to funkcija brže raste.
Ako je parametar
funkcije
zadane pravilom pridruživanja
manji od nule, što je parametar
manji, to funkcija brže pada.
Možemo reći da što je apsolutna vrijednost parametra funkcije zadane pravilom pridruživanja veća, to se vrijednost funkcije brže mijenja (ako je funkcija brže raste, a ako je funkcija brže pada).
Što je apsolutna vrijednost parametra funkcije zadane pravilom pridruživanja veća, to funkcija brže raste/pada.
Pri slobodnom padu, uz zanemarivanje otpora zraka, tijelo prijeđe put (u metrima) u vremenu (u sekundama) pri čemu je Za koje će vrijeme na tlo pasti tijelo ispušteno s visine od metara?
Tijelu ispuštenom s visine od
metara trebat će
sekunde da padne na tlo.
Rješenje
nije rješenje u ovome slučaju.
U ovoj ste cjelini naučili:
Ako želite, možete procijeniti svoje znanje.
Ako želite dalje istraživati ovu temu, možete s pomoću sljedeće interakcije istražiti različite transformacije grafa funkcije drugog korijena.
Funkcija je zadana pravilom pridruživanja: broj pomnoži brojem
pa izračunaj drugi korijen iz umnoška. Prema tom pravilu, broju
pridružen je broj
Postupak:
pa je
Funkcija
zadana je pravilom pridruživanja
Koje točke pripadaju grafu te funkcije?
Funkcija
zadana je pravilom pridruživanja
Vrijednosti argumenta pridruži pripadnu vrijednost funkcije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na slici je graf funkcije zadane pravilom pridruživanja . Uređenom paru pridružite odgovarajuću točku grafa.
Funkcija
zadana je pravilom pridruživanja
. Koja točka ne pripada grafu te funkcije?