Robot je programiran tako da slijedi crtu sve dok ga crta ne izvede izvan „polja“. Opišite kretanje robota tako da svatko može, bez gledanja u vašu sliku, nacrtati stazu (crtu) kojom se robot treba kretati.
Upute se mogu dati na razne načine.
Jedan je pomoću opisa smjera i udaljenosti koju robot mora prijeći u pojedinom smjeru. Robot se treba kretati
južno, zatim skrenuti udesno i prijeći
prema zapadu, ponovno skrenuti udesno i voziti
prema sjeveru, zatim skrenuti prema sjeveroistoku i voziti se
a potom skrenuti sjeverozapadno i prijeći udaljenost od
Nakon toga robot treba prijeći
prema sjeveru,
prema zapadu,
prema jugu te zatim skrenuti jugoistočno i voziti se
Slijedi okret prema jugozapadu i vožnja duljine
okret prema jugoistoku i vožnja od
te, konačno, vožnja duljine
prema jugu.
Drugi način može biti definiranje pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini.
Robot kreće od točke zadane koordinatom
do točke zadane koordinatom
Zatim se kreće od točke
do točke zadane koordinatom
od točke s koordinatom
do točke
a od nje do točke
Dalje, od točke zadane koordinatom
vozi do točke zadane koordinatom
a zatim do točke s koordinatom
Od točke zadane koordinatom
robot se vozi do točke zadane koordinatom
Nakon toga ide do točke
zatim do točke
te potom do točke
Slijedi vožnja do točke zadane koordinatom
te vožnja do točke zadane koordinatom
Zadatak 1.
Petar je Matiji sakrio iznenađenje u vrtu. Pokazao mu je gdje treba započeti potragu, a zatim mu je dao niz kartica s uputama. Matija je nakon nekog vremena shvatio da su neke kartice lažne jer mu ne daju nikakvu korisnu informaciju. Izbacio ih je i uspješno pronašao skriveni poklon. Koje su kartice bile lažne? Gdje Matija treba potražiti skriveno iznenađenje?
Kartice koje su Matiju trebale zavarati bile su kartice na kojima je bila samo jedna informacija ili samo udaljenost koju treba prijeći ili samo smjer u kojem treba ići.
Matija se ukupno trebao kretati metra sjeverno, metra istočno, metara južno i metra zapadno. Kako su smjerovi sjever i jug te istok i zapad međusobno suprotni, Matija je zapravo trebao prijeći metera južno te metara zapadno.
Na isto bi mjesto došao i da je prvo prešao metra zapadno, a zatim metara južno.
Kao što ste mogli primijetiti u prethodnim primjerima, kako bismo točno opisali kretanje, bile su nam potrebne dvije informacije, smjer i udaljenosti ili koordinate početne i krajnje točke.
Osnovni pojmovi
Vektor je usmjerena dužina kojoj je jedna rubna točka određena za početak, a druga za kraj (završetak). Vektor, kojemu je početna točka , a završna točka , označavamo
Zanimljivost
S pojmom vektor upoznali ste se u sedmome razredu u fizici kada ste učili o silama.
Sila je vektorska veličina. Ona, osim iznosa, ima hvatište (početak sile), smjer (pravac duž kojeg sila djeluje) i orijentaciju.
Više o silama pročitajte u članku Što je zapravo sila?, čiji je autor Berti Erjavec, a koji je objavljen u Matematičko-fizičkom listu.
Svaki vektor ima svoju duljinu, smjer i orijentaciju.
Smjer u hrvatskome jeziku ima više značenja, no svako je na neki način vezano za riječ pravac. Pogledajte značenje riječi smjer na stranicama Hrvatskoga jezičnog portala.
Kako bismo se orijentirali u prostoru, rabimo kompas. Strelica kompasa orijentira nas prema sjeveru. Tako i orijentaciju vektora pokazuje njegova strelica.
Primjeri
Vektori mogu pripadati istom pravcu, paralelnim pravcima ili pravcima koji nisu međusobno paralelni. Među vektorima koji su na istom ili na paralelnim pravcima razlikovat ćemo one koji imaju istu orijentaciju ili suprotne orijentacije.
Primjer 1.
Vektori
i
pripadaju istom pravcu i imaju jednaku orijentaciju.
Vektori sila kojima psi vuku saonice djeluju duž istog pravca te imaju isti smjer i istu orijentaciju.
Primjer 2.
Vektori
i pripadaju istom pravcu i imaju suprotne orijentacije.
Vektori sila kojima konop vuku dva psa sa slike pripadaju istom pravcu, imaju isti smjer, ali suprotnu orijentaciju.
Primjer 3.
Vektori
i pripadaju paralelnim pravcima i imaju jednake orijentacije.
Primjer 4.
Vektori
i
pripadaju paralelnim pravcima i imaju suprotne orijentacije.
Vektori su istog smjera ako pripadaju istom pravcu ili međusobno paralelnim pravcima.
Primjer 5.
Vektori
i imaju isti smjer i istu orijentaciju.
Vektori sila kojima ribari vuku mrežu pripadaju paralelnim pravcima te imaju isti smjer i istu orijentaciju.
Primjer 6.
Vektori
i
imaju isti smjer i suprotne orijentacije.
Ako vektori imaju isti smjer (pripadaju istom pravcu ili paralelnim pravcima), onda kažemo da su ti vektori kolinearni.
Jednaki i suprotni vektori
Vektori su jednaki ako:
pripadaju istom pravcu ili paralelnim pravcima
imaju jednake orijentacije
imaju jednake duljine.
Dakle, jednaki vektori imaju jednaku duljinu, isti smjer i orijentaciju.
Sve međusobno jednake vektore možemo predočiti jednim, među njima odabranim vektorom. Taj je vektorpredstavnik svih međusobno jednakih vektora.
Vektore (tj. njihove predstavnike) označavamo malim latiničnim slovima iznad kojih pišemo strelicu.
Nul-vektorje vektor koji počinje i završava u istoj točki. Oznaka nul-vektora je
njegova duljina jednaka je
a smjer nul-vektora nije definiran.
Dva su vektora međusobno suprotna ako pripadaju istom ili paralelnim pravcima (kolinearni su), imaju jednake duljine, ali suprotne orijentacije.